Financijski poticaj za smanjenje onečišćenja

Reforma ETS sustava otvara prilike za financiranje zelene energetike

 

 

Europski parlament prihvatio je lani prijedlog za reformu europskog sustava trgovine emisijama. Inaugurira se novi sustav, zamišljen kao temeljni alat za smanjenje industrijskih emisija, a on otvara priliku za financiranje inovativnih zelenih projekata i u energetskom sektoru. Za ovaj tekst naš je novinar Željko Bukša nagrađen Velebitskom degenijom za najbolji novinarski rad u zaštiti okoliša u 2018.

Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova Europske unije (eng. ETS, Emissions Trading System) ograničava ukupne količine stakleničkih plinova, koji potiču globalno zagrijavanje i klimatske promjene i koje mogu emitirati njime obuhvaćeni sektori. Unutar tih granica tvrtke primaju ili kupuju emisijske kvote kojima, prema potrebi, mogu međusobno trgovati. Sustav obvezuje više od 11.000 elektrana i tvornica, među kojima i pedesetak hrvatskih, u EU-u na posjedovanje dozvole za svaku tonu emisije ugljikovog dioksida, a pokrenut je 2005. godine kako bi se smanjile emisije u industrijskom sektoru. Dakle, riječ je o financijskom poticaju za smanjenje onečišćenja prema jednostavnom pravilu: što manje emisija, niži je trošak. Tvrtke te dozvole mogu kupiti na aukcijama, a količina dozvola i besplatnih dozvola svake se godine smanjuje. Cijena ovisi o tržištu i rezultat je ponude i potražnje. Za neke tvrtke dozvole su besplatne, ako postoji rizik da će one zbog povišenih troškova napustiti regiju i preseliti proizvodnju tamo gdje su dozvole jeftinije. 

 

Vraćanje ravnoteže  

 

Međutim, problem je u tome što ETS već godinama ne radi dobro jer su dozvole za emisijske jedinice zbog situacije na tržištu prejeftine pa ne ispunjavaju svrhu. Naime, potražnja za njima je pala zbog svjetske gospodarske krize, dok je ponuda ostala stabilna. Tako je suficit dozvola 2013. bio čak 2,1 milijardi, što je malo smanjeno u 2014. i onda još značajnije na 1,7 mlrd. dozvola u 2015. i na 1,69 mlrd. dozvola u 2016. godini. Ta i dalje prevelika količina jeftinih dozvola na tržištu ne potiče tvrtke na ulaganje u tehnike zaštite okoliša i smanjivanje ispuštanja plinova koji izazivaju globalno zagrijavanje i klimatske promjene, što u potpunosti ide protiv cijele početne ideje da se EU pomoću tog sustava bori protiv takvih za okoliš štetnih posljedica. 

 

Postojeća direktiva koja uređuje ETS istječe 2020. godine. Cilj pokrenute reforme je stvaranje i provođenje učinkovitog i stabilnog tržišta emisijama nakon 2020. godine s planovima za poboljšanje troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za male emisije ugljika u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma o klimi. Kako bi se podigle cijene dozvola za emisije i tako poboljšala učinkovitost cijelog ETS-a, prijedlog uključuje brže postupno povlačenje njihove količine, za 2,2% od 2021. godine u usporedbi s postojećim smanjenjem od 1,74 %. Uz to, EU želi i udvostručiti količinu dozvola u rezervi. 

 

Dva Fonda

 

Time bi se s tržišta uklonio višak i vratila ravnoteža ponude i potražnje, a dodatne količine jedinica puštale bi se u prodaju samo prema potrebi. Kada se pokrene, rezerva za stabilnost tržišta povukla bi 24 % neraspoređenih jedinica svake godine. Prijedlog uključuje i stvaranje nekoliko mehanizama za potporu kojima će se industriji i energetici pomoći u inovacijama i ulaganjima u prelasku na gospodarstvo s malim emisijama ugljika. To uključuje dva nova fonda: Fond za inovacije kojim se proširuje postojeća potpora za primjenu inovativnih tehnika na napredne inovacije u industriji i Fond za modernizaciju kojim se omogućuju ulaganja u modernizaciju energetike i širih energetskih sustava i povećanje energetske učinkovitosti u deset članica EU-a s manjim dohocima, što Hrvatska treba što bolje iskoristiti. Reforma također ima za cilj spriječiti rizik da bi tvrtke, zbog politika smanjenja emisija stakleničkih plinova, mogle preseliti svoju proizvodnju izvan EU-a, u zemlje gdje takvih ograničenja nema. Zato je predviđeno da će sektori s najvišim rizikom dobiti svoje naknade za emisijske jedinice (jedna jedinica predstavlja pravo na emisiju 1 t CO2) besplatno, dok će manje izloženi sektori dobiti 30%. 

 

Financijske koristi za Hrvatsku 

 

Sustav trgovanja dozvolama za emisije Hrvatskoj donosi dosta veliku korist. Vlada planira da će ukupni prihodi Hrvatske od trgovanja emisijama na dražbama na Europskoj energetskoj burzi (EEX) u Leipzigu do 2020. godine biti oko 867,5 milijuna kuna. Naime, za Hrvatsku je za razdoblje 2017. – 2020. godine određena ukupna količina za dražbu od 18 286 692 emisijskih jedinica, a očekivani prihod od prodaje viška jedinica temelji se na procjeni da će prosječna cijena jedne u primarnoj dražbi u promatranom razdoblju biti oko 6,3 eura. 

 

Zato je u Planu korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj do 2020. godine (NN 19/2008) predviđeno da će se od tog iznosa za provedbu mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama potrošiti oko 825 mil. kuna, dok će se preostali iznos, oko 43 mil. kuna, uplatiti u državni proračun. Plan je detaljno razrađen po prioritetnim mjerama, sukladno namjenama korištenja raspoloživih sredstava propisanih Zakonom o zaštiti zraka. 

 

Mjere su grupirane u osam prioritetnih područja: obnovljivi izvori, energetska učinkovitost, promet, energetsko siromaštvo, neenergetski sektor (uključujući gospodarenje otpadom), projekti Europskih strukturnih i investicijskih fondova i prioritetne mjere prilagodbe klimatskim promjenama, istraživanje i razvoj te stručna podrška i projekti s trećim zemljama. Za svako od tih područja definirane su mjere i dane informacije o provedbi u skladu s provedenim analizama i hrvatskim strateškim i planskim dokumentima za pojedina područja. 

 

Za provedbu Plana zaduženi su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na primjer, predviđeno da će se od prihoda od prodaje prava na emisiju štetnih plinova u sljedeće tri godine proizvodnja električne energije uz Sunca, vjetra i drugih 'čistih' izvora poticati sa 165 mil. kuna. Osim za vjetroelektrane i sunčane elektrane, FZOEU će dobiveni novac koristiti i za poticanje energetske obnove zgrada, prelaske vozila na ekološki čista goriva, uređenje centara za gospodarenje otpadom i dr. 

 

Međunarodna burza emisijskim jedinicama je, prema riječima bivše ministrice zaštite okoliša i prirode prof. dr. sc. Mirele Holy, osmišljena kako bi se onečišćivače koji ulažu u zaštitu okoliša stimuliralo, a one koji povećano onečišćuju okoliš kaznilo pa ona pojašnjava: "Država kvotu emisije stakleničkih plinova koju dobije na razini EU-a raspoređuje na kvote domaćim zagađivačima. Na burzi oni koji su prebacili dodijeljene im kvote za emisiju štetnih plinova mogu kupiti slobodne jedinice zagađivača koji ih nude za tržištu jer su uspjeli smanjiti zagađivanje." 

 

ETS sustav ili porez na CO₂? 

 

Planirano je da 2020. godine Europska burza kvotama stakleničkih plinova, na kojoj se godišnje trguje emisijskim jedinicama ukupne vrijednosti oko 18 mlrd. eura, prestane s radom jer bi se tada trebali ispuniti planovi EU-a o iskorjenjivanju onečišćivača kojima su nedovoljne dodijeljene kvote. No, to se vjerojatno neće dogoditi jer stručnjaci procjenjuju da će EU imati velike probleme u ispunjavanju preuzetih obaveza iz Kjotskog protokola o globalnom smanjenju onečišćenja, čiji su dio i ograničenja emisija štetnih tvari, odnosno kvote. 

 

Drugim riječima, kvote za dopušteno ispuštanje stakleničkih plinova kojima se trguje, mogle bi dodatno dobiti na cijeni. Pogotovo kada se zna da su kazne EU-a za svaku tonu ispuštenog CO₂ više od dodijeljene kvote 100 eura ili petnaestak puta više od cijene koja se postiže na burzi. 

 

"Reformom ETS-a Hrvatska će moći koristiti Fond za modernizaciju kojim će se poticati modernizacija i povećanje raznolikosti našeg energetskog sektora. Također, osigurava se jačanje energetske industrije EU-a što će omogućiti ispunjavanje obveza iz Pariškog klimatskog sporazuma za sve članice," ističe hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica. 

 

Njezin (sada bivši) kolega Jozo Radoš ističe pak da je ETS najisplativiji način za ispunjenje obveza zemalja članica u pogledu klimatskih promjena i napominje: "Ključno je da se sustavom odražava Pariški sporazum. Europske industrije moraju biti sposobne postići budućnost s niskim emisijama ugljika uz pomoć inovacija. S obzirom na to da će se ambicije u okviru sustava za trgovanje emisijskim jedinicama svakodnevno povećavati, a granice emisija stakleničkih plinova kontinuirano smanjivati, smatram ključnim uvođenje novih tehnologija zahvaljujući kojima će europske industrije ostati konkurentne i kojima će sačuvati postojeća radna mjesta." 

 

Neki energetski stručnjaci, među kojima i dr. sc. Goran Granić, dipl. ing., ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, smatraju da treba napustiti koncept trgovine emisijama, koji Europa bez uspjeha provodi više od deset godina. Prema njihovom mišljenju, treba ići na vrlo jednostavan mehanizam koji je provediv i izbjegava bilo kakve manipulacije i administriranje, a to je uvođenje poreza (naknade) na CO₂ kod onih koji ga stvaraju te iz tih sredstava poticati programe smanjenja emisija. To je ključna razdjelnica svih budućih rješenja jer ne zahtijeva nikakvo administriranje. U tom slučaju ne bi svaki kupac električne energije plaćao obnovljive izvore, nego bi se porezima na cijenu fosilnih goriva koja stvaraju emisiju osigurala sredstva za fond iz kojeg bi se poticali obnovljivi izvori, energetska učinkovitost i tehnološki razvoj.

 

Željko Bukša, EGE