Hrvatski Fokus
Kultura

Izložba Eugena Fellera u Splitu

"Katamaran Art" – dvanaest slika (akrila) srednjeg formata nastalih unutar posljednjih nekoliko godina

 
 
Eugen Feller u sklopu projekta „Katamaran Art“, u Galeriji umjetnina u Splitu izlaže dvanaest slika (akrila) srednjeg formata nastalih unutar posljednjih nekoliko godina. Ove slike „bez naziva“ dio su ciklusa kojeg je u fragmentima publika mogla vidjeti na izložbama pod nazivom „Nove slike“ u Galeriji Kranjčar u Zagrebu i Galeriji Sv. Toma (Muzej grada) u Rovinju tijekom prošle, 2018. godine. Valja ih promatrati u širem kontekstu autorovog cjeloživotnog umjetničkog angažmana, od radikalnog informela (krajem 50-ih i početkom 60-ih godina prošlog stoljeća) i čuvenog ciklusa „Malampije“ do radikalne neprikazivačke (uvjetno rečeno geometrijske) apstrakcije s dominantno plošnim rješenjima i gotovo nikakvim naznakama iluzionizma, koje Feller slika od početka novog tisućljeća do danas. Slikarstvo kakvo Feller provodi u svojim ciklusima poslije 2000. godine ostaje manualno po izvedbenom postupku, no u biti je ono mentalno, analitičko, samoreferencijalno, dakle provedeno slikarskim razmišljanjem u koje je uvršteno iskustvo minimalne i konceptualne umjetnosti.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/07/eugen_feller-_bez_naziva-_2016__m-1.410x0.jpghttp://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/07/eugen_feller-_bez_naziva-_2017__m.1000x0.jpg
„Izložene slike zasnovane su na relativno jednostavnoj kompozicijskoj strukturi monokromne osnove, dijalogu obojenih geometrijskih površina, pri čemu su (u dobrom duhu supremacije esencijalnog) uglavnom nepravilni geometrijski oblici i linije vizualno apstraktni dvodimenzionalni entiteti, na prvi pogled, bez osobitog značenja, skrivene poruke ili putoključa kojim bi se otključala brava u vratima opreka što čuče u nama samima, vratima labirinta nespokoja iz kojeg se izlaz tako često eskapistički traži najčešće sasvim pogrješno izvan sebe, pa na koncu konca, i u umjetnosti kad ponestane drugih „rješenja“. U ovim kompozicijama zagasitog dubokog kolorita, zatvorenim procijepljenim fasadama težine koja šuti i slutnjama nekog dna nemogućeg, zvuk je (i) putem nepravilnog ritma sastavni dio cjeline. Ako ga zanemarimo, ostajemo nedoumicom usidreni u hermetičnom kadru, ne toliko Fellerove slike koliko vlastite inertnosti, a Fellerovu sliku ispred sebe vidimo u tom slučaju samo kao koricu zatvorene knjige. Za otvoriti je potrebno je pokrenuti sebe, dokinuti distancu, sići s pijedestala; usuditi se makar fiktivno krenuti kroz pukotinu što nemarom, što ravnodušjem, što vremešnošću okrznutih dveri i proći s druge strane ogledala. Ono što pritom jako razgaljuje nije bavljenje formalnom analizom slike, već oniričko poniranje „slikom“ prerazdijeljenog prizora u kojemu se uvijek ocrtavaju najmanje dva ruba: jedan smiren i suglasan i drugi pokretan i prazan koji je tek mjesto njegova učinka. Hrabro koračanje putem na kojemu putnika nema. Na kraju krajeva, „možda Feller u svom svijetu nije sam. U njegovu slučaju to sad nije krajnje važno. Važna je prisutnost upornoga istraživača koji s blagom strpljivošću postavlja znamenja o svojim koracima prema neznanom i nečuvenom odgovoru na pitanja koja nas pitaju, a ne mi njih.“ Misli koje odzvanjaju vremenom da bi svoju aktualnost potvrdile kako onda tako i sada i ovdje, kao uostalom i slike slobodne od svake intencionalnosti i od svake refleksije a posteriori.“ (kustos Toni Horvatić)
 
Slikar i grafičar Eugen Feller rođen je u Splitu 1942. Autodidakt je, a za slikarstvo se zainteresirao još u mladenačkoj dobi pa izlaže već od 1959. godine. Početkom šezdesetih godina, radeći 'Malampije', slike reljefnih površina i monokromnih struktura, afirmirao se uz Ivu Gattina kao najvažniji i najradikalniji predstavnik enformela u hrvatskom slikarstvu. U kasnijem razdoblju blizak je minimalizmu i geometrijskoj apstrakciji, a inačice tih vokacija istražuje do danas. Od 1969. živi u Italiji, u mjestu Sestri Levanti pokraj Genove, a 2000. godine vraća se u Zagreb. Osim slikarstvom, bavi se objektima, crtežom i grafikom. Godine 2014. u produkciji HTV- a snimljen je i povremeno se emitira TV film 'Suvremenici – Eugen Feller'. Njegovi se radovi nalaze u brojnim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama. Za svoj je rad višestruko nagrađivan, a 2017. godine dodijeljena mu je nagrada Vladimir Nazor za životno djelo. Živi i radi u Zagrebu.
 
„Katamaran Art“ zajednički je projekt Muzeja općine Jelsa i Galerije umjetnina pokrenut 2018. godine. Riječ je o izložbenom programu koji se tijekom ljetnih mjeseci naizmjenično događa u Jelsi i Splitu. Sam naziv se referira na jednu od najprometnijih katamaranskih linija na Jadranu, Split – Jelsa, kojom se svake godine, osobito ljeti, preveze na tisuće putnika. Cirkulacija ljudi i roba uglavnom je vezana uz turizam i svakodnevni život domicilnog stanovništva. „Katamaran Art“ za cilj ima aktualizirati onu treću, jednako važnu dimenziju putovanja, a radi se o prometu ideja, u konkretnom slučaju, onih umjetničkih. Projektom se prepoznaje obaveza regionalnog centra i njegove krovne muzejske institucije da podupire umjetnički život u širem okruženju, te uvažava želja i potreba jedne manje sredine da u njemu aktivno sudjeluje.
 
U programskom smislu „Katamaran Art“ je otvoren za različite generacijske, medijske i poetičke kombinacije. U prošlogodišnjem premijernom izdanju, samostalnim izložbama predstavili su se Vedran Perkov, Vitar Drinković i Igor Zdunić. Kao referentu točku u osmišljavanju programa za 2019. godinu uzeta je najvažnija poveznica Galerije umjetnina i Muzeja općine Jelsa. Naime, istaknuti hrvatski umjetnik Juraj Dobrović (1928.) donirao je Galeriji umjetnina 2006. godine 94 rada, a nekoliko godina kasnije rodnoj Jelsi poklonio je pored 60 umjetničkih djela i obiteljsku kuću s autentičnim namještajem i opremom. S obzirom na to da Galerija umjetnina i Muzej općine Jelsa planiraju kroz zajednički projekt obraditi i prezentirati te vrijedne donacije, ovogodišnji „Katamaran Art“ koncipiran je kao svojevrsna najava velike Dobrovićeve izložbe.
 
Likovna kritika odavno je verificirala Dobrovićev opus kao jedan od najznačajnijih prinosa inače snažnoj geometrijskoj i konstruktivističkoj struji hrvatske apstraktne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. Dovoljno je prisjetiti se djelovanja grupe EXAT s početka pedesetih i izložbi međunarodnog umjetničkog pokreta Nove tendencije tijekom šezdesetih i ranih sedamdesetih godina. Iako ta problematika više ne dominira umjetničkom produkcijom, za pojedine umjetnike i dalje je ostala likovno relevantna, uz punu svijest o izmijenjenom ideološkom i umjetničkom kontekstu. Da ta, kao i druge varijante apstraktnog izraza nisu u međuvremenu izgubile na svojoj aktualnosti, svjedoče ovogodišnji sudionici „Katamaran Arta“, ugledni hrvatski suvremeni umjetnici Mladen Galić (1934.), Eugen Feller (1942.) i Damir Sokić (1952.). Tijekom svojih impresivnih umjetničkih karijera Galić i Feller nisu napuštali apstraktni likovni idiom, taj kraljevski put moderne umjetnosti, dok mu se Sokić uvijek rado i sve češće vraćao.
 

Nives Matijević

Povezani članci

Gradovi Branke Mumalo

HF

Nisam se obazirao na nikakve stilove

HF

Hrvata domovina

HF

Novi ciklus crteža Duška Šibla

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...