Nazivi mjesta i ljudi u Konavlima

Crtice o zemljopisu, toponimima, klimi i botanici Konavala

Mještani Molunata nazivaju se Moluntari, rijetko Molunćani ali u ženskom rodu češće, Molunćanka, ali može i Moluntarka. Mrcine nisu više Mrcine nego Dubravka, i tu čini mi se još nema uobičajenog naziva, kaže se iz Dubravke. U Konavlima se često radije kaže opisno, npr. iz Lovornoga, nego npr. Lovornjanin. Vitaljina – ima nazive Vitajanin i Vitajka i to se često upotrebljava – lj umjesto j – a to vrijedi za cijelu Vitaljinu.

Inače ima dosta zaselaka, a i posebna je župa, pa ispada da je to ime za kraj, područje a manje za selo, ali danas se smatra i zove selo Vitaljina. Kad uzmemo u obzir da se proteže od crkve Gospe od Crna koja je naša višnjićka crkva – i grobovi su isključivo višnjićki a oni u njima Višnjićani. Do vrha poluotoka Oštro a to je putem (skoro isto kao zračnom linijom, možda samo kilometar dulje) je 9,5 kilometara, pa bi, da ih poredamo po veličini, red bio ovakav; kao od Dupca do Babina kuka, ili od Ploča (dubrovačkih) do semafora u Srebrenome. Inače od Gospe od Crna do same Prevlake (početak poluotoka Oštro tamo gdje je gostionica Gusar) je 7,5 kilometara putem, što je udaljenost kao od Belvedera do Babina kuka.

A i gabarit uzduž granice sa Crnom Gorom do mora na predjelu većine Vitaljine (osim malog prostora od uvale Cipavica gdje je sad granični prijelaz pa do linije granice prema rtu Kobila), je nešto kao udaljenost (jug – sjever) od mora pa do granice BiH u Dubrovniku. Ovo je interesantno ako stavimo u usporedbu naseljenost i koeficijent onečišćenosti zraka i voda (mora) prema broju stanovnika i automobila; na otprilike istom prostoru u Dubrovniku živi 40.000 ljudi i ima 20.000 automobila, ljeti više nego dvostruko jednih i drugih, a u Vitaljini svega 250 ljudi i 50-60 automobila, i a ljeti možda još 250 turista i koja stotina automobila dnevno u tranzitu – uglavnom u srpnju i kolovozu.

Pa ispada da je onečišćenost i zraka i mora – bez kruzera i drugih brodova – puno veća u Dubrovniku – ali izrazit ćemo se točnije – ako pretpostavimo da maksimalna moguća onečišćenost zraka ima koeficijent 1,00 – onda Dubrovnik ima od 0,50 do 0,75 (Šangaj i Peking, Delhi imaju 0,99 ) a Vitaljina ne više od 0,05. E sad kad smo već načeli temu – bitan je i koeficijent ZASIĆENJA onečišćenosti ili relativna onečišćenost ovaj put u relaciji prema apsolutnoj i relativnoj vlazi u zraku, pa ispada da je koeficijent zasićenja ili relativna onečišćenost u Dubrovniku, pogotovo u predjelima gušćeg prometa, u odnosu na relativnu vlagu 0,50 (zagađeno ne samo monoksidima, oksidima, lužinama i kiselinama nego i teškim metalima svih vrsta i oblika kao i drugim nerazvrstanim onečišćivačima) što je ogromno onečišćenje, pogotovo ako se uzme u obzir relativna pošumljenost koja na području Dubrovnika iznosi pretpostavljam oko 0,20 (s Lokrumom) – 1,00 bi bilo da je sve šuma ali mi gledamo do granice prema BiH sve izgorjelo, Srđ je danas golet, grad kamen,beton i asfalt i teška insolacija tijekom cijele godine. Takva onečišćenja doprinose bolestima drveća, koja nestaju i radi, "poduzetnika" koji nasrću i prijete na sve načine.

U Vitaljini su te brojke vjerojatno minimalne i kad bi u usporedbi bio cijeli svijet a da se gledaju naseljena mjesta. Kad još napomenemo i činjenicu da na prostoru Vitaljine nema nijedan (NIJEDAN!) alepski bor i niti jedan primjerak drugih invazivnih vrsta na prostoru šuma, makije i nižeg raslinja i – nego se radi o 90 postotnoj pošumljenosti izvornim i stoljetnim šumama, i makijom koje zauzimaju cijeli prostor osim Vitajskog polja i pojasa morskog dobra koji nije mali i dug je oko 15 kilometara a prosječno širok nekih 15 do 20 metara. Veliki dio prostora kultiviran je, pogotovo maslinicima i manje vinogradima i voćkama, kojih ima svih mogućih vrsta obzirom da na prostoru Vitaljine ima područja od 2 do 300 metara nadmorske visine.

Od moje kuće u Višnjićima do zadnjeg kamena u Hrvatskoj na kojemu smo, Teo Trostmann i ja, bili dolje ispod tvrđave na Ponti Oštro ima 10,7 kilometara. Kad bi se i Višnjići, pogotovo ovaj južni osojni dio sela, priključili na promatranje, pogotovo klime, onda bi osim dodatne bioraznolikosti (na pr. trnina) svjedočili nevjerojatnoj i teško pojmljivoj klimatološkoj raznolikosti gdje razlike temperatura  na prostoru od 10 km udaljenosti znaju biti i po 15 stupnjeva Celzijevih npr. Prevlaka gdje se vrše službena mjerenja i Višnjići gdje ja neprekidno imam podatke. Inače cijele Konavle su jako interesantne kad se radi o klimi. Za napomenuti je isto tako veliku razliku u temperaturi između Grude i Zračne luke Čilipi. Skoro na istoj nadmorskoj visini, udaljeni 10 kilometara neprekinutog zraka  nalazimo i po 10 stupnjeva razlike i to redovno. Podatke o brdima nemamo ali razlike su i veće. Prostor je toliko veliki da se negdje vrlo jaki vjetrovi bura npr. koja briše sve od Zračne luke pa do Robinzona (izvor kod Plata u Župi) uopće ne osjeća u recimo Konavoskom polju  pa ni u Višnjićima. Mi jasno imamo svoju buru, ali ona preskače udolinu u kojoj su Višnjići i "dimi" po Moluntu koji je nedaleko s drugu stranu brda.

Vitaljina ima svoju buru koju oni zovu Risanka (od Risna) što je pomalo teško razumljivo s obzirom da je Risan duboko u Bokokotorskom zaljevu, ali kad se malo bolje pogleda ona se spušta na Risan sa brda koja su poviše Cuca (pleme istočno od Cetinja) sa druge strane; uhvati zalet kroz prolaz Kamenari Lepetane, jača kroz Tivatski zaljev, pa kroz prolaz Kobila-Luštica dolazi do uvale Cipavica i odatle olujne snage, (snaga vjetra je upravno proporcionalna s putom) penje se u Vitaljinu gdje je po predanju najgori vjetar. Inače baš ta veza za propust zraka od uvale Cipavica do zapadnog kraja Vitaljine kuće Paskovića u dubokoj uvali ispod crkve Gospe od Crna čini da pretežno morski zrak prevladava cijelu godinu donoseći u Vitajsku dolinu topli zrak koji pogoduje maslinama ali i vrtlarstvu, pa tako blizu kuća Paskovića može rasti mladi luk u siječnju.

Taj greben prema crkvi štiti da morski zrak ne može doći do Višnjića, gdje prevladava kontinentalna klima samo 1000 metara udaljenosti od Vitaljine gdje je tipična mediteranska. Kontinentalna klima sa puno dana gdje su jutarnje temperature zimi ispod nule do minus 15  pretežno u suhim danima svako jutro bude oko minus 3-4. To se poznaje i ljeti gdje je dnevna temperatura do plus 35, a po noći i 20 stupnjeva manje, tako da ustvari kuće sa debelim zidovima ako se po danu drže zatvorene persijane i prozori a otvaraju po noći da se prozrači imaju ugodnu temperaturu cijelo ljeto – hlađenje je potpuno nepotrebno. U zaseoku Bezboge, naprotiv, ista takva kuća se ljeti zagrije i ako se nekoliko dana ne otvara, temperatura prelazi 30 i ide i do 35 stupnjeva gdje mogu nastradati frižideri, ako se prilikom kupnje nije pazilo, pa se nije kupio frižider koji može neprestano radit na većim temperaturama zraka. Kad smo već spomenuli Bezboge, koji osim čudnovatog imena, imaju i drugih čuda kao na pr. toranj Hrvatskog telekoma nedaleko kojeg nemaš uopće signal ako si u kući, što dakle potencira boravak na otvorenom, zdravo je, i po kiši ako te netko zove ili ti hoćeš obavit "pristojan" razgovor.

Cavtaćani su isto i Cavtajani – a žene obvezno Cavtajke.

Čilipjani i Čilipke – ne kaže se Čilipljani – to bi bilo preknjiževno i to bi upotrijebili ljudi koji nisu iz Konavala rodom.

Gruđani i Grujke (Gruđanke, Gruđke)

Mikulići – Mikujani, Mikujke

Cijela Gornja banda radije koristi "iz" na pr. Iz Pridvorja, ali može skupno Pridvorjani – pa moglo bi u ovom primjeru i Pridvorjanin, i Pridvojka – čuo (teško da kažu Pridvorjanka). Ovo mi se čini ipak iznimka. Jer kaže se:

Iz Dunava – teče Dunavljanin 

iz Lovorne (Lovorno) – nisam čuo Lovornjanin ili Lovorac (ovo – ac nije čini mi se uopće naše)

Iz Dubravke – nema alternativu

Iz Mihanića – ne drukčije itd.

Selo Ljuta – Jućanin, Jućka

Interesantno je iz sela Đurinići – Đurijan, Đurinka – posebno čudno kad se povijesno zna da je ime sela nastalo od porodičnog prezimena Đurinić. Usput i dokaz da su Višnjići posebno selo a ne zaselak Đurinića kako moderno impliciraju jest da nitko ne bi niti je ikada za Višnjićanina rekao Đurijan, dok na primjer za onoga iz Bezboga kažu Vitajan ili Vitajani. Većina zaselaka u Vitaljini je po prezimenu, kao grupa kuća istog "plemena" samo su dva dukčije, spomenute Bezboge i Kraj.

Kapetan Cvijeto Božović