Čovjek i šport (4)

ZDRAVLJE I ŠPORT

Spoznajama bioloških disciplina, a osobito napretkom molekularne biologije, u kojima je genetika zauzela primarno mjesto, danas pouzdano možemo reći da je zdravlje neka vrst biološke tvorevine svakog čovjeka kao posljedica što nastaje ruletom (kromosoma) nasljednih vrijednosti oba roditelja i njihovih predaka. Da bi poimanje zdravlja bilo potpunije i shvatljivo onima koji nemaju dovoljno znanja iz područja biologije i kojima pozivanje na kromosome ništa ne znači, poslužimo se analogijom zidanja kuće za koju je potreban građevinski materijal, a ne biološki što ovisi o kromosomima. Budući da kuća može biti sazidana od različitih materijala: cigle, drveta, crijepa, pijeska, vapna i drugog materijala različite kakvoće, tako i izvedene instalacije za vodu, struju, telefoniju i kanalizaciju mogu biti bolje ili lošije kvalitete, ali i izvedbe. Vijek trajanja kuće ne će ovisiti samo o kvaliteti cigle ili crijepa, već i o instalacijama ili o drugim slabim točkama koje se uredno ne održavaju ili su naprosto nepopravljive.

Kao što može prije vremena propasti kuća sazidana od najkvalitetnijeg materijala zbog loših instalacija, tako isto i čovjek može oboljeti ako ne raspolaže kvalitetnim obrambenim mehanizmima koji se, korištenjem bez obnavljanja, iscrpljuju preko mjere! Naravno, čovjek je kompleksnije građe od zidane zgrade. No, iz svakodnevnog života znamo da mnogi ne pušaći mogu oboljeti od jetra, baš kao što neki konzumirajući neumjerene količine alkohola mogu imati zdravu jetru i razboljeti se zbog pluća. Baš kao i zidana građevina i čovjek ima svoj biološki vijek koji je ovisan o kvaliteti stanica pojedinih tkiva ili njihovih organa u cjelini, ali i o utjecajima kojima su organi i njihovi sustavi izloženi u životu i radu.

Definicija zdravlja što ju je dala Međunarodna zdravstvena organizacija (Vidi: Enciklopedija JLZ)) previše je opća da bi se mogla odbaciti i premalo određena da bi se zdravlje moglo prepoznati!

Apsolutno je krivo temeljem zdravlja sportaša izvlačiti opći zaključak da športašima njihove aktivnosti same po sebi donose zdravlje. Naprotiv! Njima je njihovo zdravlje, odnosno njihov dobar biološki materijal dao odgovarajuće prednosti u izlaganju naprezanjima koja su odlučujuća za bavljenje sportom. Međutim, nije u pitanju samo sport. Kod ljudi koji su skloni pretjeranom jelu, piću ili pušenju i unatoč tomu imaju odgovarajuću vitalnost koju mogu zahvaliti biološkom materijalu njihovih organa koji su adaptirani na proliferaciju štetnih utjecaja, pa zbog toga doživljavaju duboku i vitalnu starost, pa čak i političku zrelost ili znanstvenu relevantnost. Naravno, nitko nema namjeru tvrditi da sve što je označeno štetnim pridonosi duljem ili kvalitetnijem životu. Riječ je o tomu da čovjek ima različite i specifične pojedine organe i njihove sustave, kao i sposobnosti prilagodbe. U životu čovjeka, najjednostavnije rečeno, ne postoji ništa što bi se moglo označiti apsolutno korisnim, niti ima nečega što bi se moglo označiti apsolutno štetnim. Međutim, sasvim je drugo pitanje koje traži odgovor o granici koja svakom pojedincu dijeli korist i štetu od jela i pića, hodanja i trčanja, rada i odmora i da ne nabrajamo pojave i posljedice? Odgovor na ovako postavljeno pitanje ima svaki čovjek za sebe u ovisnosti njegova genetičkog testamenta s kojim je naslijedio mogućnosti i posljedice kad prevrši mjeru u jelu, trčanju i radu. Uzroci su isti, ali su posljedice različite. Zbog svega toga je krivo postaviti pitanje: jesu li sportaši zdravi ljudi? Njima je baš njihovo zdravlje omogućilo bavljenje izabranim tjelesnim ili sportskim aktivnostima!

Športaši koji postižu vrhunske sportske rezultate imaju iznimno zdravlje i disciplinu življenja u zahtjevnim higijenskim uvjetima da bi se mogli prilagoditi dnevnim, tjednim, mjesečnim, godišnjim i višegodišnjim naprezanjima na granicama fizioloških mogućnosti. Ne samo u sportu, već i u drugim područjima života i rada ljudima njihovo zdravlje ili bolje rečeno neke biološke vrijednosti materijala od kojeg su "zidani" pridonose da svoje zdravlje mogu staviti u službu prilagođavanja različitim naprezanjima, izazovima ili odolijevanju stresova. Ne samo u radnim zahtjevima, već i u uživanjima!

Sa stajališta općeg zdravlja sva zanimanja i djelatnosti imaju neke od štetnih utjecaja, a čovjek ovisno o svojem stanju zdravlja svojih organa ili psihe može više ili manje odoljeti (prilagoditi se) štetnim utjecajima. Zamislimo jednog profesionalnog vozača koji za volanom dočeka mirovinu i vrhunskog veslača koji samo za desetak godina veslanja ima energijski i statički utjecaj na kralježnicu koji bi odgovarao profesionalnom radnom vijeku vozača. Zamislimo ili pretpostavimo bilo koju profesiju i vidjet ćemo da je uvijek u pitanju čovjek, njegove sposobnosti i njegovo zdravlje, a ne aktivnost sama po sebi.

Ozljede ili oboljenja uvijek su prisutna kao posljedica slabih ili najslabijih karika u lancu zdravlja, a od kad se u sport uvukla i farmacijska proteza kao nadomjestak biološkim nedostacima bolest ili ozljeda sportaša se samo odgađa, ali se zacijelo ne liječi upotrebom lijekova. Dakle, zdravlje nije samo odsustvo bolesti već je neka vrst vrijednosti biološkog materijala čovjekovih stanica i organa koji imaju svoj vijek trajanja. Zato, čovjek čim se rodi počinje trošiti, u nekom smislu, svoje zdravlje. Zato je svaki razgovor o sportu i zdravlju na krivom kolosijeku ako netko misli da se zdravlje posredstvom sporta može jačati.

Znanstveno je utemeljen samo onaj razgovor koji polazi od tjelesne vježbe i športa koji pridonosi tjelesnom razvoju i funkcioniranju organizma koji može biti u razvoju, u održavanju dosegnutog razvoja ili u čuvanju njegove regresije. Napokon, bjelodano je jasno da svaka ozljeda, bolest ili oboljenje zaustavlja dio čovjekova razvoja ili napretka, a posljedica je toga da se čovjek nema paralelni razvoj tjelesnih i drugih sposobnosti.

Vezu između športa i zdravlja određuje uvijek sportaš – dakle čovjek! Onoliko koliko je čovjek, dakle sportaš zdrav – toliko je i veza između športa i zdravlja korisna ili štetna. Uostalom, ta veza je posve ista u bilo kojoj ljudskoj djelatnosti ili zanimanju. Razlika je samo u karakteru ozljeda koje u sportu zovemo športskim ozljedama, a u ostalim djelatnostima profesionalnim bolestima.

(Nastavak slijedi)

Željko Mataja