Kolosalni izbori na Lopudu 1936. godine

Stari rogač ispred općine je služio kao vidikovac, pod njim su se zbivali manevri, špijuniranja i ačenavanja

Glas Dubrovnika, mačekovski list koji je izlazio samo 1936. godine, u broju 3. od 7. XII. 1936. u članku "Uzbuna na Lopudu" iznosi urnebesnu storiju od sukobu dvije liste HSS-a na otoku. Upisanih birača bilo je samo 115, što je prouzročilo neprekidne sastanke, dogovore i velike strategijske okršaje; jednom riječju buru u čaši vode. Nije se baš biralo sredstva, od pića, kartanja, mita pa do fatalnih dama.

Od petka ujutro 20. XI. do nedjelje 22. XI. 1936. kasno u noć Lopud je živio bez spokoja i sna. Jednom mladom studentu iz Beča njegova je grupa platila avion (hidroavion?) da dođe na izbore. Jedan se mornar iskrcao sa dužobalne linije parobrodske samo da može glasati. Jedan "nesvrstani" se sakrio u hotel ne htijući birati, međutim je došla izvjesna Njemica koja je zimovala na otoku i dodijavala ga sirenskim zovom (ne znam je li zvučala kao Josipa Lisac, op., T.T.). Nakon što se gospar nije odazvao ljutita dama je porazbijala četvera stakla na vratima i malo se porezala.

Pripitoga i neobičnoga Điva Z. (nema lopudsko već stonsko prezime, op., T.T.) protivnička je grupa napila te iskrcala na kopnu u mjestu Orašac, te ga nagovorili da ode u Gruž, ali njegovi ga nađoše i vratiše na vrijeme za izbore. Sa nekim Rusom je jedna grupa sklopila pismeni ugovor o stalnoj opskrbi ako za njih glasuje; potpisao je ali ih je iznevjerio! Jedan mladić je zadržavao kartanjem briškule cio dan starijeg kockara, da mu ne umakne kada dođu izbori. Stari rogač ispred općine je služio kao vidikovac, pod njim su se zbivali manevri, špijuniranja i ačenavanja (tajni znakovi) suparničkih strana. Kod rezultata 51:51 u dramatičnoj završnici naišla je "deus ex machina" u liku kanonika koji je bolestan došao iz Dubrovnika gdje je ležao, te svoj glas podario službenoj listi.

Lopud ima još lijepih i tužnih priča o Vici Buna i Mihu Pracatu, biskupu Beccadelliju, esperantistima, Židovima u Grandu, češkim turistima i slikarima, komunistima i sjajnom hrvatskom intelektualcu iz Istre Anti Ciligi i njegovoj supruzi Bugarkinji, komunistici koja je na Lopudu službovala, te Varićaku koji mu je prijateljski pomagao u logoru, iako je bio ustaša a Ciliga komunist. Tu je na Lopudu  mađarskosrpski arhitekt Dobrović, prijatelj Krležin iz Pečuha, kao i njegov brat slikar Petar Dobrović, te Francesca von Habsburg koja je solidno obnovila franjevački samostan.

Ostavimo otok južnog mora sa renesansnim štihom i vratimo se "Glasu Dubrovnika". Isti broj javlja da se ministar Kaluđerčić složio sa društvom "Dub" da se drveće ispred nove pošte sačuva, jer svi želimo skladan i lijep Dubrovnik. Broj 4. od 14. XII. 1936. javlja da je preminuo Vjekoslav Goeszl 7. prosinca u Zagrebu. Taj gospar je otvorio hrvatsku knjižnicu u Zadru koja je postala okupljalište našega naroda. Brat Milan je kasnije usmrćen na Daksi 1944.

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwiavv6A7uDnAhXNlYsKHemXANoQFjAAegQIAhAB&url=https%3A%2F%2Fwww.bib.irb.hr%2F29703&usg=AOvVaw2h2lmahUIxi9LEFtM-uMON

Rotary klub je održao predavanje u hotelu Imperijal (četvrtak 18. XII.) o muškoj prostituciji; predavači su bili dr. A. Bibica i dr. M. Vidoević (najstrašnija muška prostitucija je politika, op., T.T.). Predavanju su nazočili upravitelji srednjih škola, načelnik Bracanović, sudac Barbić i predsjednik suda T. Kuljiš. (22. XII. 1936., br. 5.). Povučeno je rješenje o ukidanju mirovine župniku iz Trpnja N. Subotiću, književniku, hrvatskom umniku i bliskom prijatelju M. C. Medovića. Njegove antifašističke članke, znatno starije od engleskoga i sovjetskoga antifašizma, objavio sam svojedobno u Hrvatskom fokusu.

Teo Trostmann