Promjene, revizije i Škoro

Bez revizije suđenja Andriji Artukoviću nema mira u Hrvatskoj

Čini mi se da se i u američkoj predsjedničkoj kampanji, pojam PROMJENE koristi kao potreba promjene vlasti. Kao REFORME (Radimira Čačića). A dolazi li do promjene američke vanjske politike, nakon promjene vlasti prema Bliskom istoku, Balkanu, Južnoj Americi i Dalekom istoku? Da i ne. Dolazi do promjene taktike, ovisno o stanju na tom prostoru… priprema rata, izazivanje rata, promjena saveznika i završavanje rata. Također, tu je važno i unutarnje stanje u SAD-u. Svakako da su velike žrtve u Vijetnamu morale izazvati promjenu američke politike prema Vijetnamu. Dakle, tu se može govoriti o promjeni taktike, ne o promjeni strategije. A strategija SAD-a prema Hrvatima je konstantna, samo se taktika mijenja.

SAD je, navodno pomogao Hrvatskoj u Oluji, ali je SAD izvršio pripreme za srpsku agresiju na Hrvatsku, zaustavio Hrvate pred Banja Lukom, izgradio srpski Spomen dom u Srbu, i što je najvažnije, u muzeju u New Yorku napisane su laži o Jasenovcu. O strategiji SAD-a prema Hrvatskoj, najbolje govori (piše) Zvonimir Došen na portalu DRAGOVOLJAC. Naime, Zvonimir Došen na tom portalu navodi pismo Maksa Luburića. A u tom pismu Luburić govori o njegovu sastanku 1945. s nadbiskupom Stepincem. Sastanku, na kojem su nastojali spasiti vojsku i narod. Odnosno, napustiti Zagreb ili ne. U toj dvojbi, i Luburić i nadbiskup Stepinac iznose bojazan da bi, u slučaju ostajanja u Zagrebu, i Amerikanci bombardirali Zagreb. Pa je bolje napustiti Zagreb, da bi se poštedio razaranja. Pa možemo promjene politike SAD-a prema Hrvatskoj svesti na ovu „SAD pomogao Hrvatskoj u Oluji, ali je SAD pripremio srpsku agresiju na Hrvatsku, prije Oluje“ (zabranom istine o Jasenovcu).

A Škorine PROMJENE? Kako izvesti te promjene? Jesu li Škorine promjene kao Čačićeve reforme? Kako antifašiste izbrisati iz hrvatskog Ustava i kako nacionalnim manjinama oduzeti vlast u Hrvatskoj? Ja, ne da mislim, ja kategorički tvrdim da se to ne može bez nastupa Igora Vukića na HRT-u (Dnevnik i Otvoreno). Što bi bio početak promjena. Nakon toga slijedi revizija pravosudnog procesa protiv Andrije Artukovića, ekspertiza „Bajramovićeva intervjua Feralu, ekspertiza Nobilova izvješća za Ahmiće, ulaz DORH-a u Naš Hajduk, otvaranje arhiva, povrat arhivske građe iz Beograda, otkrivanje vlasnika one ploče u Jasenovcu, i na kraju odbacivanje Tite kao Josipa Broza.

U tjedniku 7 Dnevno od 10. siječnja 2020. vrišti naslov 5 NEPOBITNIH DOKAZA DA TITO NIJE JOSIP BROZ. Pa ih se redom navodi. Što zahtijeva obveznu objavu na HRT-u (Dnevnik i Otvoreno). Prije toga u Saboru. Nakon čega bi ministar hrvatske policije, sutra dan morao poslati policiju u Kumrovec da uklone Maršalov spomenik, gospodine Škoro. Nadalje, rezolucije VE 4813 iz 2019. zahtijevaju promjene u Hrvatskoj, ne da ih netko obećava kao svoju politiku. Te rezolucije zahtijevaju reviziju pravosudnog procesa protiv Andrije Artukovića. Koji je izvršen za vrijeme totalitarnog režima, čije se posljedice ne mogu ukloniti bez revizije tog procesa. A tužitelj iz tog procesa (Anto Nobilo) iz totalitarnog režima, jedan je od najmoćnijh odvjetnika u Hrvatskoj, gospodine Škoro. Pa možemo reći kako je Anto Nobilo ogledalo hrvatskog pravosuđa. Pa i onog u Den Haagu koje je koristilo Nobilovo izvješće za Ahmiće. A u domaćem „Bajramovićev intervju Feralu. Po kojem je optužen i osuđen Tomislav Merčep. I po kojem Svijet gleda dramu Obitelji Zec, kao Hamleta. Možda bi ekspertiza Nobilova izvješća za Ahmiće pomogla Jadranku Prliću, kao ekspertiza „Bajramovićeva intervjua Feralu“ Tomislavu  Merčepu. Kao i ona ploča u Jasenovcu? Izgleda da se i ona koristi kao oruđe nacionalnih manjina. Hoće li vaše promjene završiti kao Karamarkov progon partizanskih zločina (samo Josip Boljkovac), gospodine Škoro?

Jure Vukić, Tribanj