Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Pasko Baburica s Koločepa blizu Dubrovnika

Iseljenik koji se svojim radom podigao iz siromaštva do sreće i uspjeha na sjevernim pampama salitre 

 
 
Pasko Baburica (1875.-1941.) s Kalamote (Koločepa) obogatio se trgovinom mesa i salitre u Čileu, a bio je jedan od glavnih osnivača Jugoslavenskog Lloyda. Novčano je pomogao matičnu crkvu (1910.) i obnovio župničku kuću (1923.), izgradio prostrani pristanišni gat (1924.) i put oko luke Donjeg Čela na Koločepu, te obnovio zvonik (1929.) u Dubrovniku. Za obnovu zvonika Pasko je izdvojio oko 24.000 dolara. U Čileu podiže škole i druge ustanove, te 1927. osniva s Mihom Mihanovićem Jugoslavenski biro za informacije u Splitu i dr. List "Chicago Tribune" navodi: "Pasko Baburica… iseljenik koji se svojim radom podigao iz siromaštva do sreće i uspjeha na sjevernim pampama salitre, danas je najjača sila iza scene u čileanskoj vladi". Bio je glavni (u)dioničar (51%) Banco nacional de Chile. Tridesetak tvornica čileanske salitre omogućavale su tvrtki u vlasništvu (južnoamerički zapisanog) Pascuala Baburizze da bude poznat na bankarskim i poslovnim tržištima Londona i New Yorka.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2020/05/bit64day_original.jpg
Jedanput je gospar Pasko potpisao ček na 4 milijuna engleskih funti. U Čileu je pomagao iseljenicima iz Dubrovnika i Dalmacije. U njegovim tvornicama salitre radilo je preko 40.000 zaposlenika. Bračanin Frano Petrinović bio je glavni direktor tvornica koje je (uključujući industrijsku opremu i nalazišta salitrene rude) zajedno s Paskom Baburicom 1929. prodao sjevernoameričkom koncernu Guggenheim Brothers iz New Yorka, pa se te godine Jugoslavensko-amerikanska plovidba (osnovana 1924. u svrhu razvića prometa prema Peruu i Čileu) i Atlantska plovidba "Ivo Račić" udružuju u Jugoslavenski Lloyd u kojem je gospar Pasko bio potpredsjednik i uložio svoj glavni kapital. Glavnica društva iznosila je 1 milijun engleskih funti, što nije imala nijedna banka ili društvo u bivšoj (staroj) Jugoslaviji. Nikola Mihanović je bio predsjednik Jugoslavenskog Lloyda, a članovi uprave (generalni direktor) Božo Banac, te Frano Petrinović, dr. Miše Kolin i dr. Niko Marinović.
 
(Đivo Bašić, Iseljenički tragovi, Pasko Baburica s Koločepa, Glas Grada, god. IV, br. 197/198, /petak, 19. prosinca 2008./, Dubrovnik, 2008, str. 42.)
 

Đivo Bašić

Povezani članci

Žigmanovljena nagrada “Emerik Pavić”

hrvatski-fokus

Sve o Hrvatima u Srbiji

HF

Kuća koja pleše…

HF

Mađar Bálint Pástor “oprao” etnobiznismena

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...