Kako političari putem Stožera manipuliraju Hrvatima
Među važnije se uspjehe kriznog odlučivanja i postupanja mogu ubrojiti i potiskivanja iz javnog doživljavanja demografskog nestanka Hrvatske, čiji su parametri u odnosu na krizna strahovanja i rezultirajuće odlaske za hrvatsku budućnost pogubniji po svim osnovama. Zbrajanje nas zahvaćenosti virusnom infekcijom, izolacijama, liječenima, izliječenima i otišlima drži u posebnoj društvenoj i inoj disciplini, dok se demografski odlazak Hrvatske događa i dalje u tišini, s političkim razumijevanjem i sličnim negiranjem poput Eurostatovih podataka o hrvatskim neslavnim vodećim pozicijama. Slučajnosti?
Nikom racionalnom nije sporno zalaganje i stručno postavljanje prema virusnoj krizi niti su sporna zalaganja za zaštitu svakog pojedinca od moguće zaraze, oboljenja i isto tako mogućeg odlaska. Još je manje sporna briga za sve segmente hrvatskog društva i dijelove hrvatskog prostora; zapravo je to poželjnost kakvu bi trebalo primjenjivati u svim okolnostima ugrožavanja budućnosti hrvatske populacije. Primjenom stručnih procjena pri donošenju odluka upravo se pokazuje obrazac političkog i diplomatskog postupanja pa su sada valjda svima jasne i reakcije na ostale procese s vrlo negativnim posljedicama na hrvatsku budućnost.
Krizni je stožer hrvatsku javnost izvijestio kako je do 11. svibnja ukupno u Hrvatskoj oboljelo 2187 osoba, a izliječeno ih je 1764. Nažalost, umrlo ih je 90. Prvo priopćenje Stožera datira od 25. veljače, a prva objava na Koronavirus.hr od 22. ožujka ove godine. Moguće je pretpostaviti kako se navedena smrtnost od 90 osoba dogodila unutar dva mjeseca, dakle u kraćem razmaku, iako je vjerojatnije tromjesečno razdoblje. Sama duljina razdoblja bilježenja prema usporedbi sa službenim podacima o smrtnosti, rodnosti i prirodnom kretanju postavlja drugačije odnose pa je izabrano razdoblje od dva mjeseca kako ne bi bilo prigovora o usmjeravanju pokazatelja i odnosa među njima. Kako postoje službeni podaci o prirodnom kretanju samo za mjesece siječanj i veljaču ove godine, tako je i usporedivost moguća uz neke osnovne pretpostavke.
Dakle, u siječnju i veljači ove godine u Hrvatskoj je umrlo ukupno 9279 osoba (4987 u siječnju i 4392 u veljači), a u ožujku i travnju 2019. godine 8819 osoba (4343 u ožujku i 4476 u travnju). Prosječna je dnevna smrtnost u rasponu u promatranim razdobljima između 155 i 147 osoba, dok je u razdoblju virusne krize dnevna smrtnost uzrokovana njome jedna osoba. Odnos je politički i javni prema oba pokazatelja potpuno suprotan. Istovremeno je dnevna razlika između umrlih i rođenih u promatranim razdobljima (siječanj i veljača 2020. i ožujak i travanj 2019.) u rasponu 52-53 osobe. Usporedba dnevne smrtnosti od jedne osobe i 155 ili 147 osoba ili jedne osobe i posebno dnevne razlike između broja rođenih i umrlih u Hrvatskoj u rasponu 52-53 osobe jasno pokazuje razumijevanje i težinu pristupa.
Podizanje virusne problematike na razinu nacionalnog stožera i znanstvenih zakonitosti sa smrtnošću jedne osobe dnevno i mogućim implikacijama nikom nije sporno, ali zato je svakom razumnom prirodni nestanak Hrvatske za 53 osobe dnevno. Najgori je to mogući rezultat političkog upravljanja Hrvatskom i najveća moguća pogrješka koja se može činiti za budućnost Hrvatske. Ako nije dio koncepcije.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više