Hrvatski slikari Medović, Bukovac, Kikerec djelovali su na Cetinju
Vrlo je zanimljiv Njegošev odnos prema Hrvatima, sa kojima je intenzivno pregovarao, posebno sa Fridrihom Oreškovićem. https://www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr/media/2166/njegos-i-hrvati.pdf Ban Josip Jelačić je boraveći kao časnik u Boki dao paušalne i uglavnom negativne ocjene o Crnoj Gori i Crnogorcima, ali je za vrijeme zbivanja 1848. Njegoš pozivao Bokelje i Konavljane na jedinstvo sa Jelačićem, a ban Jelačić je 1853. radio velike manevre u okolici Bihaća da prisili Turke, tj. poturčenoga hrvatskoga Srbina Miću Omer pašu Latasa da odustane od osvajanja Crne Gore.
General Lazar Mamula imenovan od Jelačića rukovoditeljem Glavnog vojnog stožera Austrijskoga cartsva, od 1857. namjesnik Dalmacije, bio je kum kneza Danila Petrovića, a otok sa lijepom okruglom utvrdom na ulazu u Boku, a nedaleko hrvatske Prevlake je po njemu dobio ime. Prije toga otočić se zvao Lastavica, ali i Žanjica. Na lijepom hrvatskom jeziku je pisao srpskopravoslavni raspop Simo Matavulj koji je nakon sudjelovanja u ustanku 1881. u Boki prešao u Crnu Goru gdje bijaše učitelj crnogorskih kneževića.
Hrvatski slikari Medović, Bukovac, Kikerec djelovali su na Cetinju. Bibliofil i doktor filozofije i prava Cavtaćanin Baldo Bogišić autor je Općeg imovinskog zakonika "knjaževine" Crne Gore u kojemu se osobito naslanja na narodnu tradiciju. U vrijeme kralja Nikole stranac nije smio posjedovati nekretninu u Crnoj Gori, uz iznimku dopuštenja kraljeva koje bi trajalo samo za života povlaštenika. Kao i Bogišić i Lujo Vojnović (Ivov brat) crnogorski ministar i opunomoćenik kralja Nikole u Vatikanu spriječio je da Zavod sv. Jeronima u Rima bude nazvan Hrvatskim! Njegov neslavni diplomatski kraj je uslijedio nakon što su Crnogorci shvatili da osjetljive informacije daje Austriji.