Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Hrvatska manjina u Srbiji prepuštena samoj sebi

Nebriga hrvatskih vlasti za Hrvate izvan Hrvatske
 

 
Donošenjem Zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina u Skupštini SRJ 26. veljače 2002., hrvatskoj je nacionalnoj zajednici u Srbiji,  prvi put priznat status manjine. Priznanje statusa omogućilo je formiranje Hrvatskog nacionalnog vijeća, kao krovne  udruge hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji. Godine 2009. donesen je i Zakon o nacionalnim savjetima (vijećima) nacionalnih manjina (Službeni glasnik RS br. 72/2009). Zakonom se uređuju nadležnosti nacionalnih vijeća u području kulture, obrazovanja, informiranja i službene uporabe jezika i pisma, postupak izbora, financiranje i druga pitanja značajna za rad nacionalnih vijeća. Zakonom je predviđeno osnivanje Savjeta za nacionalne manjine i Fond za poticanje društvenog, ekonomskog, kulturnog i općeg razvoja nacionalnih manjina kojim bi se iz proračuna financirale aktivnosti i projekti vezani za poboljšanje položaja i razvija kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/07/rep-bunjevci-600x395.jpg
Nikola Babić, član "Nacionalnog saveta Bunjevaca": "Nikad uz Hrvate, uvek uz Srbe…"
 
Hrvatsko nacionalno Vijeće osnovano je 2002. godine, a konstitutivna sjednica održana je 25. 1. 2003. godine. HNV kao krovna udruga zastupa Hrvate u ostvarivanju svojih prava, službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja, kulture i gospodarstva. Hrvatsko nacionalno vijeće je godine 2003. obnovilo izdavanje informativno političkog tjednika "Hrvatska riječ", koji je izlazio od 1945. do 1956. godine. Vlastitim sredstvima kupljena je i obnovljena kuća u kojoj je sjedište HNV-a u Subotici.
 
Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o izboru narodnih poslanika Republike Srbije od 25. veljače 2004. godine ukinut je cenzus za predstavnike nacionalnih manjina. Promjene izbornog zakonodavstva ipak ne omogućavaju brojčano malim nacionalnim zajednicama da imaju svoje predstavnike u najvišem predstavničkom tijelu Republike Srbije, budući da izmjene zakona podrazumijevaju izravan ulazak u parlament samo onim predstavnicima manjinskih zajednica koje imaju prirodan prag. Za stranke nacionalnih manjina u Skupštini AP Vojvodine ukinut je cenzus od 5 %, odnosno za manjinske stranke predviđeni prag je onaj koji je potreban da prođe barem jedan predstavnik manjinske zajednice, što ovisi o broju birača koji su izašli na birališta (15.000.-17.000. glasova).
 
U Beogradu, 15. studenog 2004. godine, je potpisan Sporazum o zaštiti prava hrvatske manjine u „Srbiji i Crnoj Gori“ i srpske i crnogorske manjine u RH. Sporazum predviđa ostvarivanje nacionalnih prava za hrvatsku manjinu u SCG na isti način kako to ostvaruju predstavnici srpskog i crnogorskog naroda u RH, a u skladu s opće prihvaćenim standardima. Sukladno Sporazumu osnovan je Mješoviti odbor za praćenje njegove provedbe i predlaganje mjera za poboljšanje statusa nacionalnih manjina u jednoj i drugoj državi. Održane su tri sjednice Mješovitog odbora za manjine međutim preporuke Mješovitog odbora ne ostvaruju se naročito glede zastupljenosti predstavnika hrvatske nacionalne manjine u predstavničkim i izvršnim tijelima te lokalnim tijelima vlasti.
 
Na području Srbije postoji niz hrvatskih udruga i institucija čija je osnovna djelatnost očuvanje običaja, kulture, jezika i informiranje. Najviše udruga i institucija nalazi se na području općine Subotice, a među njima najznačajnije su: Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, „Hrvatska riječ“, Hrvatsko akademsko društvo, Bunjevačko kolo, Hrvatska čitaonica, Matica hrvatska, HKPD Matija Gubec iz Tavankuta i dr. Na području Sombora i Podunavlja aktivno je šest udruga, a najpoznatije su HKD Vladimir Nazor iz Sombora, KUD HRVATA Bodrog iz Bačkog Monoštra, HKPZ Šokadija iz Sonte. U Srijemu djeluje pet udruga: u Petrovaradinu, Novom Slankamenu, Rumi, Golubincima i Srijemskoj Mitrovici. U Zemunu postoji udruga Hrvata Ilija Okrugić i Društvo hrvatske mladeži.
 
U skladu s odredbama tih zakona moguće je formirati razrede na jeziku nacionalne manjine uz uvjet da je najmanje 15 učenika u razredu. U Republici Srbiji nastava na hrvatskog jezika izvodi se od 2002./2003. godine, a nastava u srednjim školama izvodi se od 2006./2007. godine. Trenutačno se nastava izvodi u pet osnovnih škola u Subotici, Đurđinu, Maloj Bosni i Tavankutu i tri srednje škole na području Grada Subotice. Hrvatski jezik također je zastupljen u dvojezičnoj, mađarsko-hrvatskoj Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji i sjemeništu „Paulinum“ u Subotici. Od visokoškolskih ustanova jedino Teološko-katehetski institut, kao viša školska ustanova Subotičke biskupije u Subotici izvodi nastavu i na hrvatskom jeziku. Predškolsko obrazovanje na hrvatskom jeziku izvodi se u okviru vrtićkih odjela: u Subotici (vrtić „Marija Petković“), u Tavankutu (vrtić „Donji Tavankut“), u Maloj Bosni (vrtić „Bambi“), te u predškolskoj ustanovi „Naša radost“ u Subotici gdje se nastava izvodi po Montessori programu.
 
Nastavu na hrvatskom jeziku u školama u Vojvodini izvodi i četiri nastavnika iz Republike Hrvatske, upućenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te postojeći nastavnici u redovitim školama (bez obzira na predmet koji predaju), koji svoju satnicu nadopunjavaju predajući hrvatski jezik i kulturu. http://rs.mvep.hr/hr/bilateralni-odnosi/hrmanjina/ Unatoč svemu navedenom, položaj Hrvatske manjine u Srbiji je težak. Pritisci, prijetnje i napadi na Hrvate u Srbiji česti su. Republika Srbija je u procesu pridruživanja EU-u bila u obvezi usvojiti Akcijski plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u okviru Pregovaračkog poglavlja 23, pregovora s EU-om, koji je dobio potporu  i pozitivne ocjene Europske komisije i pojedinih zemalja članica Europske unije, pa čak i Hrvatske. https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-dala-pisanu-suglasnost-za-otvaranje-poglavlja-23-pregovora-o-pristupu-srbije-u-eu—439093.html
Prema posljednjem popisu stanovništva u Srbiji održanom 2011. godine, 57.900 osoba se izjasnilo kao Hrvati (12.702 osobe manje nego 2002. godine; udio Hrvata u ukupnom broju stanovnika s 0,94 posto pao na 0,81 posto). Najviše Hrvata živi na području Vojvodine – u Bačkoj i Srijemu – 47.033, Subotici i okolici – 14.536 te Beogradu i Zemunu.
 

Lili Benčik

Povezane objave

Sonet iz tuđine

HF

Šesti seminar Bunjevačkog stvaralaštva

HF

Dođite na “Preprekovo proljeće”

HF

Dajte se već jednom odlučite, jeste li ili niste Hrvati

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više