Hrvatski Fokus
Kultura

Trkači Dubravke Lošić

Ciklus je to od 13 velikih formata u kombiniranoj tehnici asemblaža, nastalih u razdoblju od 2007. do 2010.

 
 
U sklopu 66. Splitskog ljeta u Klaustru crkve sv. Frane u Splitu otvorena je izložba „Trkači“ dubrovačke slikarice Dubravke Lošić. Ciklus je to od 13 velikih formata u kombiniranoj tehnici asemblaža, nastalih u razdoblju od 2007. do 2010. godine, a likovna djela autorice govore o neprekidnoj dinamici pokreta, potrazi za većim prostorom, širenju teritorija i granica, padanju i uspinjanju.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/07/img-5-scaled.jpg
Dubravka Lošić je diplomirala u klasi profesora Ferdinanda Kulmera na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1988. godine. Od tada živi i djeluje u Dubrovniku kontinuirano svojim prepoznatljivim rukopisom izlažući u zemlji i inozemstvu. Od trenutka kada je prvi puta bilo pokazano, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, njezino se stvaralaštvo akumulira bez zastoja u jednom golemom obujmu i u sintaksi koja se umnožava u nizovima, varijacijama, modularnim sustavima i u intenzivnim gustoćama materije i znaka.
Od početka je prati postmodernistička sintagma hladnog baroka i danas, u pogledu iz drugog milenija – koje još uvijek odgađa 'plinovito', virtualizirano i konceptualizirano stanje umjetnosti – još uvijek za nju primjenjiva i aktualna. Dubravka Lošić plohe i površine svojih slika koje su ujedno, reljefi i objekti usijava i zasićuje bojom a u korištenju upotrijebljenih,  nepotrebnih i odbačenih materijala usađuje tragove osobnih i zajedničkih pamćenja. Njihova senzualna i ekspresivna taktilnost istodobno je duboko proživljena i zrači samosvjesnim odmakom posvajanja i recikliranja povijesne i moderne vizualne memorije. Mekom granicom između humora i ironije prekriva višak smisla, višak osjećajnosti, višak značenja po kojemu su svi njeni ciklusi svojevrsni rebusi nemira i njihovih zacjeljivanja. Uvijek je riječ o velikoj koncentraciji,velikoj energiji i ulogu.
 
Figure 'trkača' Dubravke Lošić nešto su veće od prirodne ljudske veličine i predstavljaju veliku sliku uznemirenog svijeta, navela je u katalogu izložbe Margarita Sveštarov Šimat, likovna kritičarka koja već godinama prati rad Dubravke Lošić.
Dubravka Lošić razvila je asemblaže Velikih trkača u frizni tijek koji obuhvaća čitav prostor a podrijetlo njihove figuracije s grčkih panatenejskih igara iz 5 st. prije Krista pretvara u monumentalnu seizmografiju svijeta izgubljenog apolonskog sklada i središta. Podsjetiti će na Veliki dubrovački potres 1667. godine, na manihejski sukob dana i noći, komediju i zbrku Držićevih ljudi nahvao i onih nazbilj, na sliku pobune koja danas potresa svijet! Kompozicije trkača izgubljene gravitacije i smjera palindromično se čitaju s lijeva i s desna.
 
U naborima, rezovima i obrisima, monohromijama, bihromijama i polihromijama te oštrini kontrasta sadrže opartistički magnetizam puzzla a u dubini memorije sjećanje na Picasovu Guernicu u kojoj se središte srca i razuma beznadno rasprsnulo. Ružičnjaci od čijih se ruža samo ime sačuvalo (Umberto Eco), na dvadeset i jednom velikom samostojećem pladnju ili platou pod kupolnim svodom Paviljona su grad, nekropola, polja, cvjetnjaci i trgovi. Prije su znaka i prije oblika a krajnji minimalizam materijala i privid minimalne intervencije u svojoj bezobličnosti podrazumjeva sve stvari. U taktilnostima krhkih struktura sadrže šamanski kod materijala Josepha Beuysa a u senzibilitetu njihovih odabira oslobađanje osjetilnih i osjećajnih zazora Louis Bourgeois.
„Veliki su Trkači u svojem nemiru, buci i brujanju psihomahija – duševna borba.  Slika su izgubljenog zlatnog sklada i euritmije slikara panatenejskih amfora i klasičnog aristotelijanskog logocentrizma. U ditirampski se metar upliće metež i zbrka, bujanje kaosa, aritmija, panika i phobos koji trku pretvara u bijeg. Ukazuje se u rezonancijama Picassova Guernica i Dubravki svojstvena palindromija čitanja po kojoj  pogled uvijek ima još jedan povratni impuls.“
Izložba ostaje otvorena do 30. srpnja 2020.
 

Nives Matijević

Povezane objave

Iz povijesti hrvatskoga jezika

HF

Svijet irealnog u opusu akrila na platnu Duška Šibla

hrvatski-fokus

Šesta pjesnička manifestacija Stijeg slobode

HF

Motiv ruke u opusu Renate Facan Kušec

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više