Utjecaj nejednakosti biračkog glasa na zastupljenost općih izbornih jedinica u Hrvatskom saboru od 2000. do 5. srpnja 2020.
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10 000 Zagreb
7 DNEVNO
gospodin Tihomir Dujmović
Tomislavova 11, 10 000 Zagreb
Poštovani gospodine Dujmoviću molimo Vas da kao novinar zatražite od predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da hrvatskim biračima odgovori na slijedeća pitanja:
1. Ima li ikakve veze sastavljanje saborske većine nakon izbora 5. srpnja s ogledom "Nova Hrvatska paradigma" člana Kluba zastupnika HDZ-a Davora Ive Stiera?
2. Zašto Vlada Andreja Plenkovića ne želi implementirati Rezoluciju Europskog parlamenta “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“ usvojenoj 19. rujna 2019., kojom je Europski parlament osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima?
3. Zašto Vlada Andreja Plenkovića diskriminira hrvatske državljane s prebivalištem izvan Hrvatske tretirajući ih poput Arsena Bauka i ekstremne ljevice kao neprijateljsku emigraciju?
4. Zar je "novi suverenizam" vladavina etnobiznismena nad hrvatskim narodom! i
5. Zašto HDZ i SDP nisu 20 godina promijenili Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor?
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju Europskoj uniji održanom 22. siječnja 2012. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj preko 605 tisuća birača više od punoljetnika popisanih travnja 2011. godine, a IX. izborna jedinica imala je više birača od popisanih stanovnika. Ličko-senjska, Šibensko- kninska i Zadarska županija imale su više birača od stanovnika. Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine i Referendum o pristupanju u Europsku uniju su neregularni. Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška oko 307 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII. izborna jedinica su neustavne. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta u XI. izbornoj jedinici s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Andrej Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika Pupovčevih etnobiznismena i Štromara iz HNS-a. Kao glasači Domovinskog pokreta želimo suradnju s HDZ-om uz uvažavanje naših stavova i argumenata. Mi nismo krajnja desnica kako nas prozivaju:ekstremni ljevičari Radničke fronte, SDP-ovci, etnobiznismeni: Pupovac, Radin, Kajtazi…, Štromar, Mesić, Josipović, Čačić i "novi suverenisti".
Pupovčeva interesna zajednica etnobiznismena SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina koji su izglasali HDZ i SDP zajedno s njihovim satelitima i tako proizveli etnobiznis. Birači srpske nacionalnosti mogu protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Svu trojicu zastupnika SDSS-e izabralo je 11.253 birača srpske nacionalne zajednice, a toliko je potrebno glasova za izbor jednog zastupnika u općim izbornim jedinicama.
Zalažemo se za implementaciju rezolucije Europskog parlamenta “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“ usvojenoj 19. rujna 2019., kojom je Europski parlament osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima.
Sukladno toj rezoluciji predložio sam da se u Istri 23. kolovoza odaje počast svim žrtvama koje su tragično završile u kraškim jamama (fojbama) u Istri kod Golubinčine blizu Raklja i u tom smislu pokrenuo sam inicijativu preko saborskih zastupnika: Furia Radina, Damira Kajina i Gorana Beusa Richembergha početkom 2011. godine. Niti jedan zastupnik nije odgovorio. Zastupnik Goran Beus Richembergh je lagao novinaru Glasa Istre Mati Čuriću da nije primio od mene nikakvu predstavku u vezi zločina nad zarobljenim vojnicima. Predsjedniku Odbora za informatiku, informatizaciju i medije u tadašnjem sazivu Hrvatskog saboru Branku Vukšiću pisao sam 28. veljače 2012. godine da HRT krši propise o pravodobnom i istinitom informiranju javnosti i sudjeluje u prikrivanju zločina nad zarobljenim vojnicima, koji su se predali početkom svibnja 1945. godine partizanima na Muzilu u Puli, a završili su u jami Golubinčina kod Raklja. Smatram da sve žrtve zaslužuju poštovanje.Kao birači i članovi Domovinskog pokreta osuđujemo sve totalitarne i nedemokratski režime. Dosta nam je vrijeđanja od strane ekstremne ljevice, SDP-a, etnobiznismena: Pupovca, psihologa Radina i oficira zločinačke okupatorske JNA Veljka Kajtazija, Plenkovićeve interesne zajednice HDZ, Predraga Štromara i Radimira Čaćića. Mi nismo ekstremna desnica.
Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grban Kizivat sa 116, u III. zastupničko izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V. izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI. izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova.
Plenkovićeva interesna zajednica HDZ ne bi imala većinu od 76 zastupnika s etnobiznismenima, Štromarom i Čačićem. Izbor zastupnika srpske nacionalne manjine je neustavan. Njihovi birači mogu dati glas trojici kandidata, a svi ostali samo jednom, a prema obrazloženju Ustavnog suda posebno biračko pravo je ekvivalent općem biračkom pravu. Karolina Vidović Krišto je u pravu: "Andrej Plenković svjesno krši Ustav Republike Hrvatske", a prema optužbi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića suspendirao je provedbu Zakona o prebivalištu prema kojemu je trebalo 2017. godine izbrisati oko 270 tisuća birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. "Festivalom demokracije" spriječili su održavanje Referenduma za promjenu izbornog zakonodavstva 2018. godine, a HDZ-ov koalicijski partner u "antifašističkoj" koaliciji SDP 2014. godine lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Osuđujemo sramotan ispad "nezavisnog političkog analitičara" Krešimira Macana u emisiji "Otvoreno" prema našoj zastupnici Karolini Vidović Krišto i šutnju svih ostalih sudionika u emisiji.
S poštovanjem.
U Zagrebu 7. rujna 2020.
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
