Hrvatski Fokus
Gledišta

Nezakonito odstupanje broja birača

"Antifašistička" koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-a i SDP-a promijenila Ustav u travnju 2010.

 
 
UTJECAJ NEJEDNAKOSTI BIRAČKOG GLASA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 3. SIJEČNJA 2000. DO 5. SRPNJA 2020.
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača od zakonom dopuštenog ± 5% bitno utječe na rezultate izbora pa bi broj zastupničkih mjesta kandidacijskih lista trebalo korigirati prema prosječnom broju glasova po zastupniku u deset  općih izbornih jedinica. "Antifašistička" koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-a i SDP-a je promijenila Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na najmanje 4. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3597/2010 od 29. srpnja 2011. godine ukinute su promjene ustavnog  Zakona o pravima nacionalnih manjina izglasane u Hrvatskom saboru travnja 2010. godine pa prema važećim odredbama srpska nacionalna zajednica ima pravo na 1 do 3 zastupnika, a ostale nacionalne zajednice na najmanje 4. Ukupno smo na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog  sabora 3. siječnja 2000. godine imali 5 zastupnika nacionalnih manjina, a od 2003. godine samovoljom "antifašističke" koalicije 8. Na izborima do 2007. godine broj zastupnika dijaspore se izračunavao količnikom broja važećih glasova dijaspore na izborima i prosječnog broja glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Ove godine bi bilo samo 2 zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru. HDZ ne bi imao 76 zastupnika s potpisima zastupnika nacionalnih manjina koje je izabralo samo 21.934 birača, a to odgovara broju glasova za dva zastupnika u općim izbornim jedinicama.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2020/09/kamala-harris-election-voting-02-ap-llr-200820_1597940858788_hpEmbed_11x7_992.jpg
Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a. Pupovčeva interesna zajednica etnobiznismena  SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Birači srpske nacionalnosti mogu protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru od 2003. godine, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas kandidacijskoj listi i /ili kandidatu uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima.
 
Peta izborna jedinica imala je na izborima 5. srpnja 2020. godine preko 95 birača na sto stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2018. godinu, a :Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Vukovarsko-srijemska županija imaju također preko 95 birača na sto stanovnika. Više birača od stanovnika imaju: Brestovac, Pakrac, Drenovci, Gunja, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja. Deveta izborna jedinica ima preko 94 birača na 100 stanovnika, a :Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija preko 95. Više birača od stanovnika imaju: Plitvička jezera, Senj, Benkovac, Obrovac, Preko, Vir, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Hrvace i Okrug. U devetoj izbornoj jedinici je bilo 2016. godine više birača srpske nacionalne manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a na ovogodišnjim je preko 97 birača na 100 popisanih pripadnika travnja 2011. godine. Za Hrvatsku je oko 89 birača na 100 pripadnika. Ustavni sud je upozorio Hrvatski sabor 8. prosinca 2010. godine o nezakonitom odstupanju izbornih jedinica većim od ± 5% od prosječnog broja birača izbornih jedinica, ali Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice pa su izbori za Hrvatski sabor provedeni s nezakonitim odstupanjem broja birača na svim održanim izborima s izbornim inženjeringom skrojenim izbornim jedinicama: 2000., 2003.,  2007.,  2011., 2015., 2016. i 2020. godine. Osam od deset izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
 
Sedma izborna jedinica je školski primjer izbornog inženjeringa. Obuhvaća: južni dio Grada Zagreba, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju i Žumberak iz Zagrebačke županije, Karlovačku županiju u cijelosti te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klanu, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije.
Prema članku 36. stavku 2. ZIZHS mora se pri određivanju granica izbornih jedinica voditi računa, koliko je najviše moguće ,o utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
 
Sjeckanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije na četiri izborne jedinice je grubo nepoštivanje članka 36. stavka 2. ZIZHS-a.
Plenković kao bivši i budući predsjednik Vlade svjesno krši Ustav“, rekla je na konferenciji za novinare 16. srpnja Karolina Vidović Krišto, izabrana u novi saziv Hrvatskog sabora na listi Domovinskog pokreta, dodavši da upravo zahvaljujući neustavnim izbornim jedinicama Plenković namjerava sastaviti novu vladu. Nakon niza zahtjeva za ocjenom ustavnosti 11. i 12. izborne jedinice, koje su očigledno diskriminacijske, navela je dalje Krišto, Ustavni je sud u srpnju 2011. donio odluku da su protuustavne, pritom citiravši odluku suda: “Ustavnopravno nije dopušteno unaprijed zakonom jamčiti i određivati broj zastupničkih mjesta za bilo koju manjinu po bilo kojoj osnovi, nacionalnoj, jezičnoj, etničkoj, spolnoj, dobnoj, obrazovnoj, strukovnoj, imovinskoj, itd,… dodala bih još mjestu boravka ili prebivališta”, navodi Krišto, dodavši da priznavanje unaprijed zajamčenih zastupničkih mjesta za neke nacionalne manjine ili dijaspore po naravi stvari uzrokuje narušavanje jednakog biračkog prava.
 
Preslagivanje vladajuće većine koje je realizirao predsjednik VRH Andrej Plenković s dijelom HNS-ovih zastupnika bila je prijevara birača i omalovažavanje velikog broja članova i birača HDZ-a. Tomislav Karamarko nije trebao slušati savjete  Šeksovog gremija nego podržati zahtjev za održavanje referenduma o izbornim pravilima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom", a predsjednik VRH Andrej Plenković je trebao raspisati referendum o izbornim pravilima ili preko većine u Hrvatskom saboru ugraditi u Zakon za izbore zastupnika u Hrvatski sabor sve bitne zahtjeve građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom". Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao promijeniti Zakon o izbornim jedinicama i smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 120 uvažavajući zahtjeve preko četiristo tisuća potpisnika peticije Građanske inicijative "Narod odlučuje". Za sudjelovanje na izborima stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 100 pravovaljana potpisa birača po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici kao nezavisni zastupnici nacionalnih manjina. Stranke bi nastupale samostalno na izborima. Tako bi se udovoljilo građanskoj inicijativi "Glasujmo imenom i prezimenom". Na taj bi se način spriječila trgovina mandatima i strančarenje  te slučajevi da po želji stranke kandidat s 19 preferencijskih glasova uđe u Hrvatski sabor kao zamjena izabranom kandidatu.
 
I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA
 
God.
S
ΔS
P
ΔP
p
2001. 
4.437.460
0
3.505.533
0
79,00
2011. 
4.284.889
152.571
3.487.034
18.499
81,38
2012.
4.267.558
169.902
3.478.171
27.363
81,50
2013.  
4.255.689
181.771
3.474.453
31.080
81,64
2014.  
4.238.389
199.071
3.468.447
37.086
81,83
2015. 
4.203.604
233.856
3.449.154
56.379
82,05
2016.  
4.174.349
263.111
3.435.425
70.108
82,30
2017.  
4.124.531
312.929
3.395.979
109.554
82,34
2018.
4.087.843
349.617
3.377.287
128.246
82,62
2019.
4.065.300
369.960
3.367.055
138.478
82,28
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) (https:// www.dzs.hr) sredinom godina od 2012. do 2018. godine,
ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika;
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom  godine i popisu 2001. godine i
p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima.  
 
II. KRETANJE BROJA BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 1995. DO 2020. GODINE
 
Datum
B1
ΔB1
Δt
B2
ΣB
B1 – P
29.10. 1995.  ZD
3.634.233
398.839
4.033.072
128.700
13.04.1997.   ŽD
3.664.693
30.460
532
0
3.664.693
159.160
03.01. 2000.  ZD
3.882.448
217.755
995
360.110
4.242.558
376.915
23.11.  2003.    S
3.974.545
92.097
1.420
396.617
4.371.162
469.012
25.11. 2007.     S
4.073.630
99.085
1.463
404.950
4.478.580
568.097
04. 12.2011.     S
4.092.493
18.863
1.470
411.758
4.503.895
605.459
08.11. 2015.     S
3.759.844
-332.649
1.435
28.944
3.788.788
310.690
11.09. 2016.     S
3.742.546
-17.298
308
21.208
3.763.754
307.121
05. 07. 2020. RM
3.674.695
-67.851
1.393
184.786
3.859.481
307.640
 
Oznake u tablici:
ΔB  = B1i+1 – B1i = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2018. godine (I. tablica) i 
B1 – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od  1995. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a za 2011. godinu između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine te od 2012. do 2018. godine prema procjeni DZS-a za sredinu godina.
Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača.
S = izbori za Hrvatski sabor, 
ZD = izbori za Zastupnički dom,
ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i
RM = broj birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 26. lipnja 2020.
 
III. ANALIZA REZULTATA IZBORA U IZBORNIM JEDINICAMA 2020. GODINE
 
I. J.
B
G
V
N
P
g
Zg
Zk
I.
341.787
176.407
173.718
2.689
165.354
8.364
1
15
II.
387.890
173.254
169.252
4.002
145.313
23.939
2
15
III.
347.415
157.183
152.774
4.409
129.313
23.461
2
13
IV.
312.592
142.358
138.993
3.365
112.703
26.290
3
12
V.
337.321
144.560
140.832
3.728
130.447
10.385
1
12
VI.
328.499
150.335
146.766
3.569
131.514
15.252
1
13
VII.
408.297
194.719
190.471
4.278
178.383
12.088
1
16
VIII.
372.573
158.230
154.518
3.712
125.731
28.787
3
13
IX.
409.883
183.814
179.242
4.572
155.279
23.963
2
15
X.
397.508
196.058
191.997
4.061
170.988
21.009
2
16
Σ
3.643.765
1.676.918
1.638.563
38.385
1.445.025
193.538
18
140
XII.
29.369
29.347
28.812
535
21.934
6.878
0
2
RH
3.673.134
1.706.265
1.667.375
38.920
1.466.959
200.416
18
142
XI.
28.790
28.768
28.410
358
17.905
10.863
0
2
 Σ I. – XII.
3.701.924
1.735.033
1.695.785
39.278
1.484.864
211.279
18
144
 
Oznake:
I.J.= izborna jedinica,
Σ10 = zbroj podataka u stupcima tablice deset općih izbornih jedinica, RH = zbroj podataka u stupcima tablice za deset općih i XII. izbornu jedinicu,
Σ12 = zbroj podataka u stupcima tablice za svih dvanaest izbornih jedinica,
B = registrirani broj birača  na izborima po izbornim jedinicama,
G = ukupan broj glasova,
V= važeći glasovi,
Vi = broj važećih glasova izbornih jedinica od prve do desete,
N= nevažeći glasovi,
P = glasovi pobjedničkih kandidacijskih lista,
g1 = broj glasova po zastupniku,
g = glasovi gubitničkih kandidacijskih lista,
Zk = Vi / V x 140 = korigirani broj zastupnika izbornih jedinica i
Zg= broj zastupničkih mjesta razmjeran glasovima gubitničkih kandidacijskih lista.
 
Zbog velikog broja kandidacijskih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih kandidacijskih lista u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju tih glasova više od jedne osmine birača koji su glasali na izborima nije zastuplje u Hrvatskom saboru. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice.
Iz analize glasova po zastupniku na izborima vidi se da nejednakost glasova po zastupniku bitno utječe na rezultate izbora. Smatram da zbog nezakonitosti odstupanja broja birača po izbornim jedinicama i zbog neustavnosti XI. i XII. izborne jedinice svi izbori od 2003. godine nisu zakoniti.
Venecijanska komisija preporuča uvjetovanje sudjelovanje na izborima kandidatima ili listama kandidata pravovaljanim potpisima do 1 % birača izborne jedinice ili odgovarajućim novčanim pologom( "Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima").
Analizom broja dobivenih glasova marginalnih kandidacijskih lista na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Nezavisne kandidacijske liste moraju skupiti prema važećem zakonu 500 potpisa za sudjelovanje na izborima.
Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima minimalno 1400 pravovaljanih potpisa  potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici koliko moraju skupiti nezavisni kandidati za zastupnike nacionalnih manjina. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj glasova gubitničkih lista i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata.
 
IV. BROJ DOBIVENIH GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA NA IZBORIMA 2020. GODINE
 
I.J.
HDZ…
SDP…
DP
MOST
MOŽ.
STRIP
HNS
REF.
I.
49.202
38.701
15.586
14.134
36.702
11.029
*334
*311
II.
58.046
41.619
22.865
13.395
9.388
*5.970
*951
*5.475
III.
45.038
57.557
9.528
*4.234
*5.124
*5.642
8.835
8.355
IV.
61.204
28.479
23.020
*6.705
*3.020
*2.961
*6.423
*346
V.
67.345
27.079
27.878
*8.145
*2.097
*2.305
*567
*537
VI.
55.574
35.565
16.193
10.267
13.915
*5.426
*792
VII.
68.401
46.722
18.086
12.997
19.949
12.228
*847
*568
VIII.
34.794
68.808
*7.244
8.999
13.130
*5.592
*713
*375
IX.
85.075
30.823
21.353
18.028
*4.388
*4.761
*779
*532
X.
78.451
39.292
19.740
23.149
*8.251
10.356
*1.486
*299
Σ
603.103
414.615
181.492
120.052
115.961
66.270
21.727
16.798
Z
63
41
16
8
7
3
1
1
Zk
62
43
16
8
7
3
1
0
 
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
Σ = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica,
Z = broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista prema izvještaju DIP-a,
Zk =  korigirani broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih listakoji odgovara korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama i
* lista nije prešla izborni prag u izbornoj jedinici.
 
Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić s 677, u II. dobila bi Martina Grman Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3 907 dobivenih preferencijskih glasova.
 
V. KORIGIRANI BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA KAO KOLIČNIK BROJA VAŽEĆIH GLASOVA U IZBORNIM JEDINICAMA I PROSJEČNOG BROJA VAŽEĆIH GLASOVA PO ZASTUPNIKU U DESET OPĆIH ZBORNIH JEDINICA OD 2000. DO 2020.
 
I.J.
2000.
2003.
2007.
2011.
2015.
2016.
2020.
I.
14
15
14
14
15
15
15
II.
15
15
15
15
15
15
15
III.
14
14
14
14
13
13
13
IV.
13
12
12
12
12
12
12
V.
14
12
13
13
12
12
12
VI.
13
13
13
13
13
13
13
VII.
14
15
15
15
16
16
16
VIII.
14
14
14
14
13
13
13
IX.
14
14
15
15
15
15
15
X.
15
16
15
15
16
16
16
XI.
6
4
5
1
2
2
2
z
146
144
145
141
142
142
142
 
Oznake:
I.J. = izborna jedinica i
Z = ukupni broj zastupnika u jedanaest izbornih jedinica.
Utvrđuje se da broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V1 = V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice Vi i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Zi = Vi / V1 = Vi / V x 140. Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kao što smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici.
 
Izabrani su glasovima 11.253 birača srpske nacionalne zajednice: 1.Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376,  3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics kao jedini kandidat mađarske s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin kao jedini kandidat talijanske s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova.
Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac  i Furio Radin su svojim glasovanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetuju sastav VRH za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača. U Hrvatskoj nema fašista niti značajnog broja pristalica ekstremne desnice kako nas glasače i članove Domovinskog pokreta i MOST-a tretiraju: Plenkovićeva interesna zajednica HDZ, SDP, zastupnici nacionalnih manjina i ekstremna ljevica. Mi se zalažemo za osudu svih totalitarnih i nedemokratskih sustava vladavine narodom, za neposrednu demokraciju i osudu "antifašističke" diktature koja traje od 3. siječnja 2000. godine. Ukazujemo na neregularnost svih izbora za Hrvatski sabor od 3. siječnja 2000. godine zbog grube manipulacije popisima birača i nezakonitog odstupanja broja birača od srednje vrijednosti broja birača u više izbornih jedinica od 2000. godine. Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine.
 

Mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezani članci

Fokus se hrvatski kaže žarište

HF

Naša velika sućut za hrvatskim časnicima

HF

Razgoropađeni Žigmanov napada Hrvatski fokus

HF

Visoke odvjetničke tarife razlog su za stotine tisuća ovrha

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...