Hrvatski Fokus
Gledišta

HDZ nelegalno vlada od 5. srpnja 2020.

Raspisivanje referenduma treba pojednostavniti i olakšati

 
 
U Zagrebu je u petak 25. rujna 2020. u Novinarskom domu održan okrugli stol pod nazivom Potrebne izmjene u izbornom zakonodavstvu. Na njemu je odvjetnik Mate Knezović izjavio da HDZizbornom prijevarom 5. srpnja 2020. nelegalno i nelegitimno vlada Hrvatskom. A kako to izgleda u stvarnosti pogledajte u ovoj analizi.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/10/graff-electiondisasters.jpg
Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grban Kizivat sa 116, u III. zastupničko izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova.
 
Plenkovićeva interesna zajednica  HDZ nije pomela oporbene stranke kako bahato tvrdi predsjednik Vlade jer je zajedno s koalicijskim partnerima dobila oko 220 tisuća glasova birača manje od oporbe, a od dijaspore dobio je treći mandat prema izjavi odvjetnika Mate Knezovića izbornom prijevarom s 11 glasova više od Nezavisne liste Dražena Glsnovića.  Odvjetnik Mate Knezović tvrdi da su prikupili dokaze o nizu nepravilnosti i krađi glasova Nezavisnoj listi Dražena Glasnovića, a prema službenoj dužnosti time se mora baviti DORH.
 
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca sa 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića s 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije. Svih članova većih parlamentarnih stranka zajedno je manje od broja potpisnika peticije "Glasujmo imenom i prezimenom".
 
Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac  i Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača.
 
Na izborima 5. srpnja 2020. glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine. Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri zastupnika dijaspore izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je 39.839 birača.
 
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a.
 
Profesor Goran Čular je kod analize zanemario grubo odstupanje kretanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Sudionici na okruglom stolu nisu spomenuli birače koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a pojavljuju se na popisima birača od 2000. godine. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. i na Referendumu o pristupanju Europskoj uniji održanom 22. siječnja 2012. bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj preko 605 tisuća birača više od punoljetnika popisanih travnja 2011., a IX. izborna jedinica imala je više birača od popisanih stanovnika 2007. i 2011. godine. Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija imale su više birača od stanovnika. Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine i Referendum o pristupanju u Europsku uniju su neregularni. Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška od oko 310 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII. izborna jedinica su neustavne. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta u XI. izbornoj jedinici s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Profesor Čular  je korekcije broja zastupnika po općim izbornim jedinicama  proveo razmjerno broju birača registriranim na izborima. Andrej Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika Pupovčevih etnobiznismena i Štromara iz HNS-a.
 
Kao glasači Domovinskog pokreta i potpisnici peticija za održavanje referenduma za promjenu Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. i 2018. godine želimo suradnju s HDZ-om i ostalim strankama uz uvažavanje naših stavova i argumenata. Mi nismo krajnja desnica i glupi nacionalisti kako nas prozivaju: ekstremni ljevičari, SDP-ovci, etnobiznismeni: Pupovac, Radin, Kajtazi…, Štromar, Čačić i Plenkovićevi  "novi suverenisti".
 
Plenkovićeva interesna zajednica HDZ ne bi imala većinu od 76 zastupnika s etnobiznismenima, Štromarom i Čačićem. Karlolina Vidović Krišto je u pravu: "Andrej Plenković svjesno krši Ustav Republike Hrvatske", a prema optužbi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića suspendirao je provedbu Zakona o prebivalištu prema kojemu je trebalo 2017. godine izbrisati oko 270 tisuća birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. "Festivalom demokracije" zastupnici Hrvatskog sabora su spriječili održavanje Referenduma za promjenu izbornog zakonodavstva 2018. godine, a HDZ-ov koalicijski partner u "antifašističkoj" koaliciji SDP 2014. godine lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Sudionici okruglog stola nisu spomenuli referendumsko odlučivanje kao mogućnost za rješavanje izbornog zakonodavstva.
 
Zastupnici Hrvatskog sabora u desetom sazivu trebali bi odmah ispuniti bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" ili omogućiti referendumsko izjašnjavanje tako da:
1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120 i ukinu posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine.
2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (45 razmjernim i 75 većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 120 zastupnika.
3. smanje izborni prag s 5 % na 2 % kod razmjernog izbornog sustava kako bi nacionalne manjine, dijaspora i regionalne stranke imale priliku za dobivanje zastupnika u Hrvatskom saboru.
4. da se zastupnici razmjernim izbornim sustavom biraju u jednoj izbornoj jedinici sa sudjelovanjem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i birača iseljene Hrvatske kako bi birači iseljene Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa i svoje zastupnike,
5. izglasaju glasovanje dopisnim i/ili elektroničkim putem
6. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje 100 birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, a za izbore zastupnika u Europski parlament tisuću i
7. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima!
 
Zastupnici bi trebali izglasati u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje referenduma bude dovoljno 10 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 5 % odnosno 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana. Ustavotvorni referendum bio bi važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

RIJEKA – Srbi tuku hrvatske fotoreportere

HF

Ukinuti posebne izborne jedinice

HF

U Večernjem listu forsiraju se i nameću nepotrebne i uznemirujuće afere

HF

Zašto se ne uvede elektronsko glasovanje?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više