Hrvatski Fokus
Hrvatska

Spomenik virovskom školstvu

Godine 1759. u Virju je utemeljena prva svjetovna škola

 
 
Pred nama je nova knjiga neumornog istraživača i kroničara duhovne i kulturno-obrazovne povijesti svoga Virja Dražena Podravca Obljetnica zgrada odgojno-obrazovnih ustanova u Virju (Virje, 2020.). Mr. sc. Dražena Podravca, kako kaže jedan od recenzenata akademik Dragutin Feletar, ovom knjigom podignuo je spomenik virovskom školstvu. Autor Dražen Podravec ovom knjigom dao je veliki doprinos virovskom školstvu, jer je ovu knjigu napisao vrlo otvoreno i emotivno. Drugi recenzent prof. dr. Vladimir Strugar napominje, kako je autor knjigu posvetio svim učiteljima i učenicima te vrijednim ljudima koji su školu vidjeli kao neprolaznu vrijednost i posvetili joj svoju brigu, rad i ljubav. Inače, autor je do sada objavio dvadesetak knjiga te veći broj znanstvenih i stručnih radova, čime zauzima prvo mjesto među istraživačima i povjesnicima rodnoga mjesta Virja, kojega akademik Feletar, glede obrazovanja i školstva prozva podravskom Atenom.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2020/11/52752003.jpg
U središte interesa postavio je 260 godina razvoja virovskoga školstva s posebnim naglaskom na izgradnju školskih ustanova. Naime, 1759. utemeljena je prva svjetovna škola u Virju, a prošle godine je obilježena ta slavljenička godina. Kroz cijelu knjigu vodi nas svim postajama nastanka školskih ustanova, organizacijom školstva, izgradnjom škola, ogromnim teškoćama s kojima su se suočavali u izgradnji, zaslužnim učiteljima i voditeljima izgradnje, organima lokalnih vlasti i vrijednim mještanima, državnim organima vlasti u oblasti obrazovanja u različitim političkim sustavima kroz koje su  Hrvatska, kao i samo Virje, u ova dva i pol stoljeća prolazili. Za svaki događaj vrijedan pozornosti pronalazi relevantne dokumente, fotografije, zapise sa sastanaka na kojima se stvarala povijest njegova rodnog mjesta, životopisne podatke o najznačajnijim akterima kao i prikaze širih društveno-političkih kretanja i njihov utjecaj na virovsku svakodnevicu. U tomu je virovsko školstvo utkao u kontekst vremena i prostora, pokazavši u kojoj je mjeri dao sveobuhvatniju slika Virja od samoga prikaza obrazovnog sustava i njegovih ustanova. Povjesničari će uživati u sjajnim detaljima izgradnje obrazovnih ustanova, od prvotnih ideja do osiguranja sredstava, arhitektonskih rješenja, funkcionalnosti prostora, uređenja okoliša i parkovne arhitekture uza školu. Ništa bez neimara koji su u tome sudjelovali. Nikoga važnog i zaslužnog  nije zaboravio spomenuti.
 
Putujući tim povijesnim tragovima, kako rekosmo, prva carska-svjetovna škola osnovana je 1759. godine. Narodna škola osnovana je pak 1774. što znači da je Virje tada imalo dvije škole, Carsku i Narodnu. Nadalje, car Franjo Josip  1810. dopušta osnivanje narodnih škola (National Schule). U Virju je takva škola osnovana 1812. Godine 1866. započela je s radom i šegrtska škola.Zanimljivo je da  je koncem 19. st. virovsku pučku školu polazilo 240 djevojčica i 270 dječaka, školujući se u veoma lošim uvjetima rada, što je iziskivalo potrebu izgradnje nove moderne škole. Naredba cara Franje Josipa iz 1868. o izjednačenju njemačkog i hrvatskog jezika, koja se u virovskom školstvu počela primjenjivati 1873. godine, bila je veliki događaj za hrvatsko školstvo. Dolaskom u Virje učitelja Štefana Štefanova (Molve, 1839. – Virje, 1905.) na mjesto ravnatelja započela je gotovo dvadesetogodišnja borba za izgradnju odgovarajuće školske zgrade. Podravec ističe da su ga Virovci pamtili kao marljivog i upornog čovjeka, a te su osobine došle do izražaja pri mukotrpnoj i upornoj borbi za gradnju nove školske zgrade. U jesen 1894. svečano je otvorena nova, moderna klasicistička zgrada škole, koju su Virovci prozvali krasotica. Odlučnu ulogu u postupku odobrenja gradnje nove škole imao je, tada na čelu Odjela za bogoštovlje i nastavu dr. Isidor Kršnjavi (pravnik, slikar i književnik), jedan od najznačajnijih velikana hrvatskog školstva, obrazovanja, prosvjete i kulture toga doba. Gradnja je započela 1. srpnja 1893. godine a škola je svečano otvorena 28. rujna 1894. Trošak gradnje iznosio je 50.000 forinti. Budući da na otvaranju škole nije bio predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu dr. Isidor Kršnjavi, Virovcima je obećao da će ih posjetiti naredne godine, što se i dogodilo 13. kolovoza 1895. Tom prigodom zaslužnom dr. Kršnjavom, njemu u čast, postavljena su tri slavoluka (u Hampovici, Šemovcima i Virju), a cijelo Virje bilo je ukrašeno zastavama i ručnim radovima. Nikome u povijesti Virovci nisu organizirali takav doček.
 
Stota obljetnica stare škole (krasotice) održana je 1994. godine kada je održan i znanstveni kolokvij o tom događaju, na kojemu je među inima, govorila i profesorica Mira Kolar Dimitrijević, koja je u svom izlaganju istaknula: Povijest virovske škole je izvanredno poučna tko zna čitati njezine spomenice, ona je primjer pravoga čuda o čuvanju narodnih, virovskih i krajiško-hrvatskih vrijednosti, a stotinu godina od izgradnje te školske zgrade znači sabiranje tisućgodišnjeg iskustva na ovim našim prostorima.Tom prigodom postavljena je i izložba Ivice Tišljara, prema ideji profesora grafičkog dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, zdravka Tišljara, pod nazivom Virovsko školstvo od 1759. do danas.
 
Kako je stara školska zgrada (krasotica) nakon sedam desetljeća postala derutna, a usto sve veći broj učenika i nove potrebe modernizacije odvijanja nastave, nalagale su potrebu izgradnje nove škole, a da se krasotici, što je i učinjeno daju novi sadržaji, i to: smještaj Zavičajnog muzeja Virja, Narodne knjižnice i čitaonice koja je djelovala od 1878. godine, Dječjeg vrtića, kino dvorane, likovne galerije… Pripreme za izgradnju nove škole započele su 1965. godine, a nova škola, koja je dobila ime po virovskom slikaru Franji Viktoru Šignjaru, otvorena je 28. studenoga 1971. godine. Tih godina virovsku je školu polazilo 627 učenika, a Virje je imalo 4.786 stanovnika, dok je cijelo školsko područje  – Šemovci, Hampovica, Miholjanec imalo 7.829, a danas svega oko četiri tisuće! Ogromne zasluge za izgradnju nove škole imao je  direktor škole prof. Ivan Senjan (1925. – 2011.), koji je na samom početku projekta, 1966. godine razvidno prikazao zbog čega se treba izgraditi nova školska zgrada: Stara zgrada je u trošnom stanju. Krovište prokišnjava, žljebovi su dotrajali, dimnjaci su propali, krovna drvena konstrukcija je natrula. U učionicama su dotrajali prozori, podovi, vrata, kao i u drugim prostorijama i hodnicima…I tako je Virje 1971., u  godini Hrvatskoga proljeća i buđenju hrvatske nacionalne svijesti, dobilo novu školsku zgradu. Rekli bi novu krasoticu!
 
Kamen temeljac za izgradnju nove školske športske dvorane postavljen je 2005. a već 10. studenoga 2006. godine otvorena je za brojne virovske đake i športaše te njihove klubove. Godine 2015. otvoren je i novi dječji vrtić Zrno Virje, jedan od najljepših u ovom dijelu Hrvatske. Autor ove vrijedne knjige nije zaboravio prikazati ni tri područne škole na području općine Virje: Miholjanec, Hampovica i Šemovci. Posebnu estetsku draž knjizi daju brojni fotografski zapisi, kako povijesnog, tako i suvremenoga karaktera. Mnogi stariji virovci sjetit će se značajnih mještana koji su dali obol školstvu i kulturnom uzdizanju podravske Atene. Mladi bi na njihovim djelima trebali učiti i slijediti ih. Makar pobrojimo najznačajnije: Ferdo Rusan – glazbenik i nacionalni preporoditelj; Franjo Lugarić – virovski učitelj i glazbenik; Stjepan Štefanov – učitelj i voditelj izgradnje virovske škole krasotice; Đuro Sudeta – hrvatski pjesnik i virovski učitelj; župnik Josip Hiter – školski mjesni nadzornik; Lambert Žerdik – utemeljitelj virovskog parka; akademik Franjo Fancev – sveučilišni profesor i povjesničar književnosti; dr. Josip Široki – prvi doktor muzikologije u Hrvata; Franjo Viktor Šignjar – slikar, učitelj i ravnatelj Građanske škole u Virju; Josip Turković – hrvatski slikar i virovski učitelj; prof. Ivan Senjan – voditelj izgradnje škole Franjo Viktor Šignjar i istaknuti filatelistički stručnjak; Zdravko Tišljar – profesor grafičkog dizajna i autor brojnih grafičkih rješenja simbola virovskih kulturnih institucija; Martin Matišin – društveni radnik i istraživač povijesti Virja; Mirko Lukić – stručnjak u naftnoj struci, društveni i sportski radnik i gospodarstvenik; Mirko Perok – načelnik općine Virje. I naposljetku, osoba bez koje u virovskom školstvu i obrazovanju te uopće kulturnoj razini i uljudbi Virja, puno toga ne bi bilo. Autor knjige – Dražen Podravec.
 

Mijo Ivurek

Povezani članci

Nesankcionirana kaznena djela

HF

AFORIZMI – Od provalnika do HSS-a

HF

Macelj je mjesto monstruoznog zločina

HF

Domovino draga, najljepša si za me

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...