Hrvatski Fokus
Gledišta

Izbor zastupnika iseljenika i nacionalnih manjina

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina

 
 
Treba raspraviti ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore u posebnim izbornim jedinicama jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine. Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobila sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje im je politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa darovala pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset i pet godina etnobiznismeni (kako ih je nazvao bivši predsjednik Republike zmijolovac na "ustaške guje" Ivo Josipović) Milorad Pupovac i Furio Radin.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2020/11/Vukovar.jpg
Četnici 1991. u okupiranom Vukovaru u uniformama velikosrpskoga JNA
 
Svaka je diskriminacija negativna pojava, a naročito diskriminacija zastupnika nacionalnih manjina nad većinom hrvatskih državljana.Izbor zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina u posebnim izbornim jedinicama je neustavan.  Posebne izborne jedinice Hrvatski sabor bi morao hitno ukinuti i nakon toga treba provesti nove izbore za Hrvatski sabor. 
 
Karolina Vidović Krišto: Neustavan je izbor zastupnika nacionalnih manjina i iseljenika
 
Saborska zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto upozorila je na Okruglom stolu o nelegalnosti općih izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor  u Novinarskom domu 25. rujna 2020. godine da nije dobro govoriti o samo 10 izbornih jedinica jer ih imamo 12, odnosno tu su još dijaspora i manjine. Složila se da bi se izborne jedinice trebale drugačije organizirati, a također se slaže da bi najpravednija bila jedna izborna jedinica. Ocijenila je da ne može jedna grupacija samo zato što živi izvan granica Hrvatske ili druga temeljem svoje narodne pripadnosti imati zajamčen mandat, upitavši po čemu su oni jednakiji od ostalih.
 
Karolina Vidović Krišto je u pravu
 
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije.
 
Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac  i Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet.
 
Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine.  Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri HDZ-ova zastupnika dijaspore izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je  39.839 birača.
 
Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nije legalna i nema izborni legitimitet. To je prijevara birača. U Hrvatskoj nema fašista niti značajnog broja pristalica ekstremne desnice kako nas glasače i članove Domovinskog pokreta i MOST-a tretiraju: Plenkovićeva interesna zajednica HDZ, SDP, zastupnici nacionalnih manjina i ekstremna ljevica. Mi se zalažemo za osudu svih totalitarnih i nedemokratskih sustava vladavine narodom, za neposrednu demokraciju i osudu "antifašističke" diktature koja traje od 3. siječnja 2000. godine. Ukazujemo na neregularnost svih izbora za Hrvatski sabor od 3. siječnja 2000. godine zbog grube manipulacije popisima birača i nezakonitog odstupanja broja birača od srednje vrijednosti broja birača u više izbornih jedinica od 2000. godine.
 
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a.
 
ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA DIJASPORE 2020. GODINE
Država
B1
G
V
N
HDZ
NLŽG
MOST
OST
Bosna i H
96.537
21.894
21.679
215
15.517
3.091
2.592
479
Crna Gora
410
127
124
3
68
15
17
24
Kosovo
190
12
12
0
6
0
0
6
Rep. Sj. Mak.
421
81
80
1
48
1
6
25
Slovenija
1.830
68
67
1
30
9
3
25
Srbija
31.239
437
416
21
191
34
45
146
SFRJ
116.004
22.619
22.378
241
15.860
3.150
2.663
705
PBM
319
782
750
32
386
135
115
114
Σ1
116.323
23.401
23.128
273
16.246
3.285
2.778
846
Austrija
5.084
395
395
0
149
181
16
49
Italija
2.397
70
66
4
26
6
5
29
Njemačka
30.486
2.639
2.587
52
899
1.202
254
232
Švedska
829
23
23
0
4
9
2
8
Švicarska
3.286
495
490
5
149
245
34
62
Σ2
4.180
275
266
9
79
46
19
125
Ostale Eu. drž.
46.262
3.897
3.827
70
1.306
1.689
330
505
Argentina
86
37
37
0
11
16
3
7
Kanada
1.821
518
515
3
106
384
5
15
SAD
2.113
131
128
3
37
66
7
18
Australija
2.381
771
762
9
194
514
18
36
Σ2
6.401
1.457
1.442
15
348
980
33
76
Azija i Afrika
45
13
13
0
5
3
1
4
AR Rep. Hrv.
1.186
0
0
0
0
0
0
0
Ukupno dijas.
184.822
28.768
28.410
358
17.905
5.958
3.141
1.406
 
Oznake:
B = broj birača prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od  1. srpnja 2020., G = broj glasova prema izbornim listićima,
V = važeći glasovi, 
N = nevažeći glasovi,
HDZ = Hrvatska demokratska zajednica,
NLŽG = Nezavisna lista Željko Glasnović,
MOST = Most nezavisnih lista,
OST = ostale kandidacijske liste,
PBM = posebna biračka mjesta za dijasporu,
Σ1 = ukupno u državama bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu i
Σ2 = ukupno u: Albaniji, Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Rusiji, Slovačkoj, Španjolskoj, Ukrajini i Velikoj Britaniji.
 
RASPODJELA ZASTUPNIČKIH MJESTA D`HONTOVOM METODOM
 
XI. IJ
HDZ
NLŽG
MOST
K
G
17.905
5.958
3.141
9.127
/2
8.952,5
2.979
1.570,5
4.563,5
/3
5.968,3
1.986
1.047
3.042,3
Z
3
0
0
Zk
2
1
0
1
 
Oznake:
HDZ = Hrvatska demokratska zajednica,
NLŽG = Nezavisna lista Željko Glasnović,
MOST = Most nezavisnih lista,
K = koalicija Nezavisne liste Željka Glasnovića i Mosta nezavisnih lista,
Z = raspodjela zastupničkih mjesta prema potvrđenom rezultatu izbora i 
Zk = raspodjela zastupničkih mjesta u slučaju koalicije Nezavisne liste Željka Glasnovića i Mosta nezavisnih lista.
HDZ je dobio treći zastupnički mandat D`Hondtovom raspodjelom s deset glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Od ukupno 17.905 dobivenih glasova HDZ je dobio u državama nastalim na području bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 16.246 glasova, a samo 1.659 u ostalim država svijeta na svim kontinentima, a Nezavisna lista Željka Glasnovića je od ukupno 5.958 dobila na području država bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 3.285 i u ostalim državama svijeta  2.673 glasova. Prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju od 1. srpnja 2020. godine najavljeno je ukupno 184.822 registrirana birača u dijaspori, a glasalo je samo 28.768 birača odnosno samo 15.57% od najavljenih birača. U DIP-ovom izvješću piše da je glasalo 100%. Zahtijevamo da nam predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa obrazloži takvo prikazivanje rezultata izbora!  Birači iz Bosne i Hercegovine su presudili rezultat izbora u dijaspori. Razmjerni izborni sustav za izbor tri zastupnika nema nikakvog smisla, jer se razmjernost s tako malo zastupnika po izbornoj jedinici ne može ostvariti. To su u Mostu trebali shvatiti i dogovoriti se s Nezavisnom listom Željka Glasnovića. Prema mišljenju Ustavnog suda posebne izborne jedinice su ekvivalentne općim izbornim jedinicama pa bi i za njih trebalo vrijediti načelo jednakosti biračkog glasa. U jedanaestoj izbornoj jedinici prema tom načelu na izborima 5. srpnja ove godine XI. izborna jedinica imala bi samo dva zastupnika kako smo računali do 2007. godine.
Broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V1 = V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice Vi i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Zi = Vi / V1 = Vi / V x 140.
Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kako smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici.  U tom slučaju Andrej Plenković ne bi imao potrebnih 76 zastupnika za dobivanje mandata za sastav Vlade RH. 
 
ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA 2020. GOD.
NM
P
B1
B2 = G
V
N
ΔB
pi
p2
1.
186.633
189.461
13.551
13.228
323
175.910
5,94
7,15
2.
14.048
11.606
2.842
2.807
35
8.746
24,19
24,49
3.
17.807
17.414
949
890
59
16.465
5,11
5,45
4.
14.394
10.534
1.705
1.694
11
8.829
14,37
16,19
5.
27.962
20.838
4.825
4.772
51
16.013
17.97
23,15
6.
68.164
45.258
5.481
5.421
56
39.777
3,81
12,11
Σ
329.008
295.111
29.353
28.812
535
265.740
11,20
9,95
 
Oznake:
NM = nacionalne manjine: 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka, 5. = austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina, 6. = albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska.
P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine,
B1 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,
B2 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a,
G = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2020. godine,
V= važeći glasovi,
N= nevažeći glasovi,
B= broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina, 
ΔB = B1 – B2 = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave,
pi = Bi / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima i
p2 = B2 / B1 x 100 % =  broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina izražen u postotcima od najavljenog broja birača nacionalnih manjina.
Izabrani su glasovima 11.253 birača srpske nacionalne zajednice: 1. Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376,  3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics kao jedini kandidat mađarske s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin kao jedini kandidat talijanske s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Përljeskaj s 1.725 glasova.
Državno izborno povjerenstvo je u izvješću navelo da su birači nacionalnih manjina glasovali 100 % , a glasovalo je samo 9,95 % od najavljenog broja birača Rješenjem o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezani članci

Dvojac koji je uništio NK Zagreb

HF

Sofisticirane skrivene prijevare

HF

Direktno, a ne izravno!

HF

Lažan bunjevački (do)prinos

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...