Hrvatski Fokus
Kultura

Izložba Fragmenti prošlosti carske palače u Splitu

Skulpturalni i dekorativni dijelovi arhitekture carske rezidencije Dioklecijana

 

U podrumima Dioklecijanove palače u utorak, 22. prosinca 2020. je otvorena izložba Fragmenti prošlosti carske palače u Splitu autorice i kustosice Vedrane Supan na kojoj su predstavljena 53 ulomka kamenih spomenika deponiranih u Dioklecijanovim podrumima koji potječu iz istraživanja u drugoj polovici 20. stoljeća.

Izložbom Fragmenti prošlosti carske Palače u Splitu javnost će više saznati o skulpturalnim i dekorativnim dijelovima arhitekture carske rezidencije Dioklecijana. Naime, svaka građevina unutar Palače imala je različito klesanu dekoraciju koja je bila u skladu s njezinom funkcijom. Tako je tetrarhijski likovni program krasio građevine i ulaze javnoga karaktera, religijskim dekorativnim repertoarom obuhvaćeni su hramovi dok Mauzolej obiluje sepulkralnom ikonografskom dekoracijom.

Brojni skulpturalni i dekorativni dijelovi arhitekture nestali su zbog postupne preobrazbe carske rezidencije u kasnoantički kristijanizirani grad. Tijekom višestoljetnoga života unutar Palače njezini stanovnici uklanjali su s izvornoga mjesta stupove, kapitele, klesane kamene blokove i ostali građevinski i dekorativni materijal te ih iskoristili za gradnju privatnih i javnih objekata.

U dvoranama Podruma deponirani su fragmenti arhitektonskih i dekorativnih elemenata Palače koji potječu s arheoloških istraživanja i konzervatorskih radova provedenih od druge polovice 20. stoljeća na raznim lokalitetima unutar i izvan njezinih obodnih zidina kao i podrumskoga dijela prostorija.

Izložba je smještena unutar pet pravokutnih dvorana (cubiculae) na istočnom dijelu Podruma Dioklecijanove palače. U prvoj prostoriji izloženi su ulomci ploča kasetiranog stropa i ulomci ukrasnog vijenca periptera Mauzoleja. Tri fragmenta ukrasnoga vijenca trijema Mauzoleja s figuralnim i vegetabilnim ukrasnim motivima na konzolama te četiri ulomka kasetiranog stropa trijema s figuralnim motivima teatarskih maski. Dekorativni motivi vanjskoga trijema s prevladavajućom sepulkralnom tematikom i simbolikom potvrđuju funkciju zidane monumentalne oktogonalne građevine kao mjesta vječnoga Dioklecijanova počivališta. Posjetitelji mogu pobliže vidjeti arhitektonske i dekorativne elemente vanjskog trijema Mauzoleja na videu koji se projicira na antičkom zidu prve dvorane. U slijedećoj podrumskoj prostoriji prezentirano je pet antičkih kapitela i ulomci kamenih obloga koji su izvorno ukrašavali interijere careva stana, veći komad porfira kao mogući ostatak poklopca Dioklecijanovog sarkofaga te ulomak zidne mramorne oplate Vestibula. Mramorne, porfirne i granitne obloge postavljene su unutar vitrine s legendama koje objašnjavaju vrstu kamena i njihovo porijeklo dok ih sa strana prate antički kapiteli većinom dopremljenih iz maloazijskih radionica. U trećoj prostoriji prezentirani su arhitektonski elementi objekata careva stana koji su pronađeni arheološkim istraživanjima 90-ih godina 20. stoljeća. Radi se o ulomcima korniža Bügelkymationom i zupčastim ukrasom (denticuli) te ulomci ukrasnog vijenca koji je izvorno krasio portal središnje dvorane. Središnja monumentalna dvorana identificirana je kao dio ceremonijalnoga prolaza kojim je počasna careva garda vodila uzvanike prema prijamnom sklopu u jugozapadnom dijelu Palače. Do ulomaka je postavljen prikaz sačuvanog okvira vrata središnje dvorane. Sva navedena kamena građa prezentirana je na podu prekrivenim šljunkom koji daje tzv. arheološku kulisu. U slijedećoj prostoriji postavljena su četiri fragmentirane sfinge, pronađene arheološkim istraživanjima podruma. Sfinge u Palači su najvjerojatnije, kao u Egiptu, imale ulogu čuvarica posljednjega počivališta vladara. U Palaču su dopremljene zajedno s ostalim arhitektonskim i dekorativnim elementima uzetim s različitih hramova i faraonskih grobnica u Egiptu. Egipatske sfinge i granitni stupovi bili su sastavni dio političkog programa veličanja kulta carske osobe. U zadnjoj izložbenoj prostoriji izloženi su mramorni i granitni stupovi te ulomci atičko-jonskih baza i pijedestali. Trupovi slobodnih stupova, za razliku od njihovih baza i kapitela, izrađeni su isključivo od mramora, granita i porfira- maloazijske i egipatske provenijencije. O svemu sve može i pročitati na informativnim panoima smještenih u hodniku ispred svake izložbene dvorane (cubiculae).

Izložbom Fragmenti prošlosti carske Palače u Splitu prvi put će, nakon nekoliko desetljeća, iz tamnih podrumskih prostorija izići na svjetlo dana i ispričati segment o antičkim arhitektonskim i dekorativnim ulomcima koji su reutilizirani ili odbačeni zbog postupne preobrazbe carske rezidencije u grad Split.

Izložba se može razgledati do 5. siječnja 2021.

Nives Matijević

Povezani članci

Proljeće 2019.

HF

Anita i Ivan Tomljanović

HF

BALTES – Crni i Mršavi (3)

HF

Rana sjećanja

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...