Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Mirovine će biti sve manje…

HRVATSKI UMIROVLJENIK 2030.: Kako padaju državne mirovine i zašto će biti još manje

 

Preokret demografskih trendova koji je u Europi započeo prije nekoliko desetljeća sve više ugrožava stabilnost postojećeg sustava generacijske solidarnosti koji se u svojoj osnovi oslanja na znatno veći udio mlađe populacije. Iz tog razloga države su morale reformirati svoje mirovinske sustave kako bi sve brojnijem starijem stanovništvu osigurale sredstva za život, a Hrvatska je tako prešla na model 3 stupa: generacijska solidarnost, individualna štednja i dobrovoljna kapitalizirana štednja. No nastao je problem jer su sve daljnje reforme, poput povećanja osobne štednje i smanjenja tekuće potrošnje, zaustavljene.

Danas, 18 godina kasnije, situacija izgleda ovako: prvi mirovinski stup umirovljenicima godišnje isplaćuje 17 milijardi kuna više nego što su radnici u mogućnosti uplatiti, a razlika se nadoknađuje iz proračuna.

Zbog starenja populacije te lošeg gospodarskog stanja broj osiguranika i prihodi iz doprinosa u kontinuiranom su padu, dok je s druge strane broj umirovljenika i pritisak na rashode mirovinskog sustava iz godine u godinu sve veći.

Trend smanjenja odnosa radnika i umirovljenika (uz kraća razdoblja stagnacije) zapravo traje još od 1950-ih, no ubrzanje procesa propadanja slijedi početkom 90-ih, kada se u samo dvije godine broj prijevremenih umirovljenika udvostručio. No čak je i tada taj odnos bio povoljniji nego danas, kada imamo situaciju da nešto više od jednog radnika radi za jednog umirovljenika. Hrvatska ni u boljoj demografskoj situaciji nije imala više od 2 milijuna osiguranika (uključujući obrtnike i poljoprivrednike), a danas nam za održavanje ovakvog sustava treba oko 2,5 milijuna zaposlenih.

Starenje populacije zbog produljenja očekivanog životnog vijeka, iseljavanja te sve nižeg prirodnog prirasta stanovništva neminovno dovodi do ubrzanog povećanja troškova i smanjenja prihoda ovakvog sustava međugeneracijske solidarnosti, a Hrvatska će se susresti s ozbiljnim ekonomskim, financijskim i socijalnim šokom zbog dramatične promjene demografske slike.

Podaci DZS-a govore kako se udio stanovništva starijeg od 60 godina povećao sa 11,9 % iz 1991. na sadašnjih otprilike 24,1 %. Godine 1991. jednog umirovljenika financirala su tri zaposlena, a danas je taj omjer pao na 1,24. Prema posljednjim objavljenim projekcijama Europske komisije, 2030. otprilike četvrtina stanovnika naše države bit će starija od 65 godina, dok će ukupan broj stanovnika biti približno 4 milijuna.

Pretpostavka je Europske komisije da će se do 2050. populacija smanjiti za još 200 tisuća stanovnika, a pola stanovnika Hrvatske imat će više od 50 godina, što znači smanjenje udjela radne snage i povećanje udjela starijeg stanovništva. Zbog starenja populacije proračunski rashodi za zdravstvo i dugoročnu skrb također će porasti, jer prema podacima Brune Paliera u Reformskim politikama Bismarckova mirovinskog sustava, ljudi stariji od 65 godina imaju 3 puta veće troškove zdravstva od mlađe populacije.

Već sada jedan zaposleni plaća zdravstveno osiguranje za još gotovo troje drugih koji sudjeluju u troškovima zdravstva, ali ne uplaćuju (prema izvješću HZZO-a, 34 % stanovnika su aktivni osiguranici), a približno 45 % troškova zdravstvene zaštite ide na osobe starije od 65 godina. Do 2030. taj će postotak prijeći 65 %. Usporedbe radi, Europska komisija predviđa da će tek oko 2060. EU pasti na nepovoljni omjer umirovljenih i zaposlenika koji Hrvatska ima danas te očekuju rast izdataka za zdravstvo sa 6,7 % na 8,2 % BDP-a.

Ovo vrlo dobro pokazuje u koliko je lošoj demografskoj situaciji Hrvatska već sada. Hrvatski radnik s prosječnom plaćom za prvi stup mjesečno izdvoji 1469 kune, a za drugi stup 490 kunu. To znači da godišnje daje 17.628 kuna za sadašnje umirovljenike i 5.880 kuna za svoju štednju. Unatoč tome što radnik puno izdvaja, mirovine sadašnjih umirovljenika jako su male. Razlog tome je loša demografska i ekonomska slika, kao i činjenica da samo 13 % korisnika mirovina ima staž od 40 i više godina, a da 35% čine korisnici prijevremene starosne mirovine.

Goran Penić, http://pensionpower.net/

Povezani članci

Solaru nova tržišta, a vjetru novi trendovi

HF

Moratorij – na pamet?!

HF

Smeta im LNG terminal

HF

Osiguran izvoz u muslimanske zemlje

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...