Hrvatski Fokus
Intervjui

Mogućnost kupovine plina iz raznih izvora bolje štiti zemlju od visokih cijena

Korisnicima omogućavamo dobavu plina gotovo iz cijelog svijeta

 

“Dok ne razvijemo bunkering stanicu, razmišljamo da uskoro omogućimo varijantu opskrbe cisterni LNG-om sa terminala po principu ‘iz broda u kamion’, kako bi premostili period koji nam treba za razvoj bunkeringa. Pretovar LNG-a iz broda u kamion nije kompleksan projekt niti zahvat, a tržište u cestovnom prometu već postoji”, kaže direktor LNG Hrvatske Hrvoje Krhen, dipl.ing. direktor LNG HRVATSKA d.o.o.

  • Možete li pojasniti kakav doprinos hrvatskoj energetici donosi činjenica da Hrvatska raspolaže LNG terminalom? 

– LNG terminal omogućava trgovcima, odnosno opskrbljivačima u Hrvatskoj i u susjednim zemljama da koriste novi fleksibilan alternativni izvor dobave prirodnog plina. Samim time se omogućava stabilnost i sigurnost opskrbe, što će u dugoročnoj perspektivi imati značajan utjecaj na likvidnost tržišta i konkurentnosti cijena. Korisnicima omogućavamo dobavu plina gotovo iz cijelog svijeta i to je najveća korist terminala. Što se pak tiče samog ekonomskog doprinosa terminala gospodarstvu, dugoročno sam uvjeren da će svi potrošači uživati koristi jeftinijeg plina, što je jako važno, posebno uzevši u obzir da domaća proizvodnja pada i Hrvatska je sve ovisnija o plinu iz uvoza. Činjenica da se plin sada može kupiti iz više izvora je odlična vijest za plinsko tržište.

  • Kakva iskustva rada imate u ovih prvih mjesec dana od početka komercijalnih operacija? 

– S tehnološke strane sve je prema očekivanjima, nemamo prevelikih ‘dječjih bolesti’, a s komercijalne strane rekao bih da tržište uči zajedno s nama. To je prirodna evolucija u kojoj treba proći određeni period da se trgovci priviknu na takav način trgovanja, jer je trgovanje LNG-om vrlo aktivno, ovisi o komercijalnim okolnostima i otvara razne mogućnosti tako da ćemo pravi ‘feed-back’ imati kada odradimo iduću plinsku godinu koja počinje 1. listopada 2021. Vjerujemo da će u idućoj plinskoj godina zakupcima biti lakše planirati isporuke, jer će moći prije zakupljivati chartere za prijevoz tereta pa će ujedno imati veće mogućnosti.

  • Koje mogućnosti trgovcima otvara terminal? 

– U siječnju su cijene plina na spotu u Baumgartenu bile 17-19 eura/MWh, a u Aziji su iznosile 60 eura/MWh. U takvim okolnostima trgovci svoj plinski teret prodaju tamo gdje mogu više zaraditi. Nitko nije očekivao toliki porast cijene na azijskom tržištu. Tu se vidi fleksibilnost koje tržištu omogućava LNG, jer kupac plina ima novi alat i sada može drugačije optimirati svoj portfelj te će tako zaraditi, ali i utjecati na drugu stranu da kupi jeftiniji plin. 

  • Zakupci terminala su poznati, očekujete da će terminal u prve tri godine raditi na 100 % kapaciteta, no s druge strane pandemija COV-19 i relativno blaga zima u Europi je utjecala na manju potražnju za plinom. Kakva je situacija na tržištu te koliko konkretnih isporuka očekujete u nastavku godine, o kojim količinama plina se radi? 

– Do sada smo imali samo jednu isporuku, na samom početku rada terminala, kada je MFGK Croatia kupio američki LNG, a plin je isporučen u transportni sustav. Očekivali smo još jednu isporuku, ali naš korisnik je opskrbio ostale korisnike putem virtualne točke trgovanja, baš iz razloga što je njegov cargo prodan na azijskom tržištu. Za isporuku koju smo trebali imati napravili smo due-dilligence, provjerili kompatibilnost broda, no cargo je prodan i isporučen negdje drugdje. To je legitimno pravo svakog zakupca terminala. To ne znači da se u nekom drugom periodu godine neće dogoditi nekoliko isporuka za redom, to ovisi o tržišnim uvjetima. Treba imati na umu da korisnici zakupljuju kapacitet terminala po principu ‘take-or-pay’ ugovora, dakle naša je usluga naplaćena neovisno o tome je li korisnik iskoristio svoj zakupljeni kapacitet ili ne i u kojem opsegu. Informaciju o tome hoće li biti fizičke isporuke dobivamo pet-šest dana prije same isporuke.

  • Kako trenutno posluju konkurentni LNG terminala i Europi? 

– Nije moguće sva tržišta staviti pod isti nazivnik, ali prosječna iskorištenost LNG terminala je oko 30 posto u plinskoj godini. Mi imamo terminal zakupljen 100% u naredne tri godine, što je iznad naših očekivanja. Nisu isto Italija koja je jedno od najvećih tržišta prirodnog plina u Europi ili Španjolska čija kompletna opskrba počiva na LNG terminalima, treba u obzir uzeti sve specifičnosti. 

  • Planirala se gradnja bunkering stanice na području Rijeke. O čemu se konkretno radi, u kojoj fazi je taj projekt te koje su mogućnosti? 

– Bunkering je biznis koji počiva na komercijalnim osnovama. Načelna ideja je izgradnja mjesta za opskrbu u Rijeci, veliko mjesto opskrbe koje uključuje stanicu i brod za opskrbu (tzv. feeder vessel). Ideja je da se putem te stanice i broda opskrbljuju sve jadranske luke, kao i da se omogući utovar ukapljenog prirodnog plina u cisterne za cestovni promet. To tržište ima perspektivu potrošnje 0,7 mlrd. m3 godišnje. U međuvremenu, dok ne razvijemo projekt bunkering stanice, razmišljamo da u skoroj budućnosti omogućimo varijantu opskrbe cisterni LNG-om sa terminala po principu ‘iz broda u kamion’, (tzv.’ship-to-truck’), kako bi premostili period koji nam treba za razvoj bunkeringa. Pretovar LNG-a iz broda u kamion nije kompleksan projekt niti zahvat, a tržište u cestovnom prometu već postoji, osobito u sjevernoj Italiji, do koje nije problem doći za samo sat vremena od terminala. Vidjet ćemo u konzultacijama s energetskim regulatorom kako kao operator terminala možemo ponuditi tu uslugu. Nastojat ćemo tu uslugu omogućiti što prije. 

  • U čemu je problem s bunkering stanicom? 

– Naime, kod bunkering stanice bitno je veći kapitalni trošak projekta i duži period je potreban za njezinu izgradnju. Završena je Studija utjecaja na okoliš, međutim postoji problem prostorno-planske dokumentacije, odnosno njezine neusklađenosti jer riječki GUP nije usklađen sa županijskim prostornim planom koji predviđa izgradnju bunkering stanice. Razmišljamo i o alternativnim lokacijama i vjerujemo da ćemo to definirati tijekom ove godine. Cestovni promet trenutno ima najviše potencijala, a kad je riječ o bunkeringu za pomorski promet, čekamo odaziv lokalnih brodara koji će se sigurno dogoditi u jednom trenutku. Iz iskustva u svijetu vidimo da je na posljednjem mjestu primjena LNG-a u željeznici. 

  • LNG-a u prometu, no prema dosadašnjoj praksi ne vidi se jasna orijentacija države u tom smjeru. Što bi prema vama trebalo učiniti da se poboljša percepcija LNG-a u prometu i potakne razvoj tržišta? 

– Slična je situacija sa CNG-om, nešto se pokrenulo u Zagrebu i Rijeci. To je stvar strategije. Na nama je da ponudimo uslugu i konkurentnu cijenu, a hoće li korisnici takvih vozila imati neke subvencije, to je pitanje za nekog drugog. Ako bi se upotreba LNG-a isplatila, zašto ne? Za punjenje cisterna LNG-em već postoji tržište u susjednim državama i to bi trebalo iskoristiti. 

  • Jeste li imali kontakata s brodarima zainteresiranim za bunkering u Rijeci, odnosno Jadrolinijom koja je ranije razmatrala ‘retrofit’ broda na plin, a sada najavljuje da bi mogla izgraditi katamaran na električnu energiju 

– Imali smo kontakata, ali ne u zadnje vrijeme. Pošto je terminal sada u funkciji, mislim da ćemo se sada fokusirati na ‘open-season’ (javno ispitivanje interesa tržišta) da vidimo kakav je interes tržišta za bunkering, da odredimo kako dimenzionirati stanicu. Brodari su obveznici MARPOL konvencije o smanjenju emisija, posebno u epikontinentalnom pojasu na Mediteranu, a kako će oni odgovoriti na te izazove vidjet će se s vremenom. 

  • Lokalna zajednica se žali na buku s terminala, naručili su svoje neovisno ispitivanje, a i LNG Hrvatska provela je mjerenja. Što se zapravo događa i kako se može odgovoriti na taj problem? 

– FSRU brod je tehnološki komplesksno postrojenje te smo ga prilikom probnog rada opteretili do maksimalnih radnih uvjeta. U trenutku kad smo tek krenuli sa probnim radom emisije buke su bile nekoliko dana povećane, nakon čega se buka smanjila na dozvoljene granice. Sada je to na nivou 40-ak dB, dakle na nivou ovog razgovora. Taj problem je odmah otklonjen, na žalost takve stvari se mogu dogoditi i upravo tome i služi pokusni rad. Tijekom pokusnog rada ovlaštenici su mjerili buku, koja je bila ispod razine koju dozvoljava Studija utjecaja na okoliš. Ponovili smo mjerenja tijekom redovnog rada i opet smo bili ispod dozvoljene razine buke, a mjerimo buku i na dnevnoj bazi. Dakako da nam nije u interesu dodatna buka i ovisno o tehnološkim uvjetima sigurno je da ćemo se uvijek truditi da budemo značajno ispod dozvoljenih granica od 80 dB. Mogu reći za naš brod da on sigurno ne će biti izvor povećane buke, ali treba uzeti u obzir da razina buke kod isporuke tereta može ovisiti o vrsti tankera koji dolazi na terminal, odnosno o njegovoj jedinici za spaljivanje boil-off plina i radu prilikom reguliranja tlakova u spremnicima i pripreme za prekrcaj tereta. 

  • Suočili ste se s prvom jačom burom, barže su osiguravale terminal zbog jakog vjetra i pojavila su se nagađanja u javnosti da prijeti nekakva opasnost. U kojoj mjeri je terminal u opasnosti kod takvih vremenskih uvjeta? 

– Zapovjednik broda u trenutku kada je na mostu izmjerena brzina vjetra veća od 30 m/sek donosi odluku o postupanju. Prema proceduri i klasi broda on treba zvati remorkere. Dakle, ni u jednom trenutku nije bilo upitno da je privez ugrožen i da će se brod odvezati, niti su bila kritična tenzijska naprezanja na kukama i užetima, to je samo stvar saftey procedure i klase broda. Iskrcaj ne može biti ugrožen u slučaju bure. Naravno, ako se predviđaju jaki udari bure, iskrcaj se neće raditi, kao ni ako se događa kritična vremenska nepogoda. Kada je bura, remorkeri u luci na Brajdici osiguravaju kontejnerske brodove, to nije ništa neobično. Mi smo donijeli sigurnosni plan luke, imamo razrađenu proceduru za sva postupanja. 

  • Kakav odnos općenito imate prema lokalnoj zajednici, u smislu komunikacije i doprinosa za razne rente koje plaćate Općini Omišalj? 

– Općini plaćamo naknadu za korištenje prostora, odnosno koncesijsku naknadu. Veći dio je fiksan, ostatak je varijabilan, sve u skladu sa Zakonom o LNG-u. U periodu izgradnje koja je trajala od travnja 2019. do studenog 2020. u nekim trenucima imali smo i do 300 ljudi na gradilištu, a oni su bili smješteni u Omišlju. Dakle, vjerujem da je tijekom izgradnje lokalna zajednica imala određenu korist. Također, imamo dosta lokalnih pružatelja usluga koji brinu o FSRU brodu, upravo kako bi ostvarili koristi za širu zajednicu. Važno nam je da su pružatelji pojedinih usluga iz Primorsko-goranske županije. Koristi za lokalnu zajednicu dugoročno postoje. Također, valja naglasiti da i dalje nastojimo zapošljavati lokalne stanovnike.

Nina Domazet, www.energetika-marketing-net.com

Povezane objave

Pogubna ostavština Frankfurtske škole

HF

Umjesto polarizacija i denuncijacija, trebamo raditi na zajedničkom životu

hrvatski-fokus

Poltronska vlast uvećava broj žrtava agresorskih Srba

HF

S ulaganjima u vodik ne može se pogriješiti

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više