“Prilog o raspravi o bunjevačkom jeziku” u beogradskoj Politici jasno pokazuje dokle nas je doveo Žigmanov
Najmanje pet godina unazad upozoravam relevantne institucije, udruge i pojedince iz hrvatskoga javnog prostora da će koncentracija svih ovdašnjih hrvatskih krovnih institucija u Subotici, u kojima su na svim ključnim mjestima Bunjevci, a u posljednje vrijeme grupa rođačko-prijateljski povezanih takozvanih „bunjevačkih Hrvata“, na čelu s Tomislavom Žigmanovim i njegovim plaćenim poltronima, potpuno uništiti hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji. Žigmanov je manipulacijama uzurpirao sve funkcije na polju kulture i na polju politike kada je u pitanju 57.900 Hrvata u Srbiji, a da ga (kao i sve njegove poltrone) nisu birali Hrvati! Najbolje to pokazuje upravo „najhrvatskiji“ grad Subotica, gdje Žigmanov nema uz sebe u Skupštini grada niti jednog zastupnika bilo koje druge političke stranke, a u svom rodnom Donjem Tavankutu je omraženi lik. Uz to je kao čovjek izuzetno lošeg karaktera, što se pokazalo u bezbroj situacija, a u prvom planu mu je jedino osobni interes i osobna promocija, te je uz sebe okupio upravo ljude takvog karaktera kao što je i on. Takvi ljudi mogu voditi hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji samo u propast i posljednja događanja u vezi bunjevačog jezika to pokazuju. Umjesto da se bunjevačko pitanje, koje je ovdje u Vojvodini (Srbiji) specifikum, rješavalo godinama unazad na miran i mudar način, Žigmanov dovodi sve ovdašnje Hrvate u najteži položaj od devedesetih do danas. Pritom Beograd jako dobro zna što radi, a Zagreb, ili ne zna što radi ili ne će to da zna, i zdušno (pored Srbije) financira i podržava ovo stanje.
Članak u „Politici“ od 23. ožujka 2021. „Prilog o raspravi o bunjevačkom jeziku“ jasno pokazuje dokle nas je doveo Tomislav Žigmanov. To što je napisao Dragoljub Petrović ovdje misli 99 % većinskog stanovništva (pročitajte i komentare), a posebnu težinu ima što je objavljen baš u „Politici“: http://www.politika.rs/sr/clanak/475543/ Prilog-raspravi-o-bunjevackom-jeziku
To je početak kraja, a što se do kraja da spasiti vidjet ćemo, jer Žigmanov i dalje obmanjuje vladajuću garnituru u Hrvatskoj, izmišljajući stalno neke svoje igrokaze, uvlačeći i pojedine članove Vlade Republike Hrvatske u njegovo osobno spašavanje. Posljednje prodavanje magle Hrvatima u Hrvatskoj i Hrvatima u Srbiji je na daljinu „susret mladeži dvije sestrinske stranke, HDZ-a i DSHV-a“, pri čemu Žigmanovljeva stran(k)a ima tri momka koji su mu posljednji i najveći poltroni, bez masovnosti među mladima. Još nešto života ovdašnjih Hrvata odvija se u kulturnim udrugama, gdje je opet ova ista grupa rođačko-prijateljski povezanih takozvanih „bunjevačkih Hrvata“, na čelu s Tomislavom Žigmanovim i njegovim plaćenim poltronima, također napravila maksimalnu štetu.
