Hrvatski Fokus
Kultura

Lani Stojićević nagrada „Radoslav Putar“

Finalisti su još bili Vitar Drinković, Jelena Lovrec i Ivana Tkalčić

 

Izložba finalista i dodjela prestižne nagrade Radoslav Putar za najboljeg mladog likovnog umjetnika/umjetnicu u Hrvatskoj održala se po drugi put u Splitu u kultnom Salonu Galić u partnerstvu Instituta za suvremenu umjetnost Zagreb i Hrvatske udruge likovnih umjetnika- Split. Finalisti nagrade Radoslav Putar 2021. bili su Zagrepčani Vitar Drinković i Jelena Lovrec, Lana Stojićević iz Šibenika i Ivana Tkalčić iz Siska. Na otvorenju izložbe Stručni žiri u sastavu Damir Sobota, Jasminka Babić, Michal Koleček, Neva Lukić i  Chelsea Pierce je, nakon pregleda radova i razgovora sa svakim od finalista, izabrao i proglasio dobitnicu Nagrade Radoslav Putar za 2021. godinu Lanu Stojićević.

Lana Stojićević  (1989., Šibenik) diplomirala je slikarstvo 2012., na UMAS-u Split, gdje danas radi kao Asistentica, vanjska suradnica, na Odsjeku za likovnu kulturu i likovnu umjetnost. Od 2011. godine izlagala je na velikom broju izložbi u Hrvatskoj i u inozemstvu, a za svoj je umjetnički rad primila više nagrada, nominacija i priznanja. Radovi joj se nalaze u vise javnih i privatnih zbirki. Najčešće izražava u mediju fotografije, tekstila i arhitektonske makete. Tematski njezini radovi reflektiraju tipične simptome društvenih promjena, naročito u regiji u kojoj živi, gdje se turizam, urbanistička izgradnja i „apartmanizacija“ nekontrolirano i divlje šire, utječući na promjenu kulturnih, društvenih ekonomskih i ekoloških odnosa.

Lana Stojićević već se profilirala i likovnoj kritici nametnula kao osviještena mlada umjetnica čije izložbe nastaju kao rezultat intenzivna promatranja i promišljanja stvarnosti što nas okružuje. Njezin je pristup istraživački, fenomenološki, kritičan, sociološki uvjetovan i – kao nužna i logična posljedica svega navedenoga – multimedijski odnosno interdisciplinaran. Lana, naime, osmišljava ambijentalne cjeline sačinjene od medijski raznovrsnih ali sadržajno koherentnih vizualnih artefakata, svojevrsne izložbe-projekte, uvijek u svrhu senzibiliziranja javnosti za neki posve konkretan i realno postojeći društveni problem ili fenomen. Poruke što ih svojim izlagačkim istupima posreduje nedvosmislene su i transparentne, ali prezentirane uvijek slojevito, sveobuhvatno i s jasnim autorskim stavom. Na taj način Lanini umjetnički postupci nadilaze usko aktivističke okvire – iako će i taj aspekt predstavljati integralan dio njezina rada – prerastajući u originalne, inteligentno realizirane te za promatranje zahtjevne ali istodobno i poticajne kreativne etičko-estetske amalgame.

Vitar Drinković (1983, Zagreb) Magistrirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2008. godine. Za vrijeme studija boravi jedan semestar na Indiana University of Pennsylvania, SAD. 2014. završava magisterij animacije i novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje za vrijeme studija sudjeluje u razmjeni studenata na London Metropolitan University, Engleska. Realizirao je 21 samostalnu i 50 skupnih izložbi, 7 skulptura u javnom prostoru, dobitnik je više stipendija, priznanja i nagrada. Posljednjih nekoliko godina njegova umjetnička praksa usmjerena je na istraživanje i stvaranje uvjeta – okolnosti za drugačiju percepciju svakodnevice, koristeći se interaktivnim umjetničkim aparaturama, skulpturama – izumima i instalacijama kao posrednicima, ‘filterima’ u komunikaciji između ljudi. Kreće se od bazičnih, jednostavnih, bioloških oblika komunikacije – razmjene koji utječu na percepciju, te dekonstruiraju način na koji je ona stvarana – oblikovana kroz informacije kojima smo okruženi. Polja koja su mu zanimljiva i koja istražujem su: svakodnevni život, veza između percepcije – informacija i biologije, razvoj i utjecaj tehnologije na razvoj ljudskog društva, društveni sistemi, održivost, veza između umjetnosti, znanosti i ekonomije.

Jelena Lovrec (1989., Zagreb) diplomirala je 2014. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu. U Hrvatskoj i u inozemstvu izlaže od 2013., gdje je do sada za svoj rad dobila nekoliko priznanja i nagrada. Radi u mediju dokumentarne fotografije, videa, instalacije i performansa. Njen rad bavi se propitivanjem i dokumentiranjem trenutnog stanja u kulturnom, društvenom i onom intimnijem, privatnom dijelu života. Svi njeni projekti procesualnog su karaktera, a nerijetko postaju, ili su već od samog početka zamišljeni, kao cijeloživotni, postupno se razvijajući i mijenjajući obzirom na profil sudionika i njene osobne interese. Dokumentiranje procesa tako postaje integralni dio njenog stvaralaštva, često popraćen i službenim dokumentima. Glavnu motivaciju nalazi u nastojanju da iz ‘nepovoljnih’ situacija koje nas okružuju postigne suprotno, a neposredna komunikacija s ljudima koje prilikom svojih umjetničkih pohoda susreće, njihove reakcije i pitanja koja proizlaze iz tih  susreta, ono je što je najviše interesira u radu te sačinjava glavni dio njenog umjetničkog istraživanja.

Ivana Tkalčić  (1987. Sisak) diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2012., i na Akademiji likovnih umjetnosti 2016., te je studirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu (2014. – 15.). Izlaže od 2016., te je dobitnica niza nagrada, priznanja I stipendija u Hrvatskoj i u inozemstvu. U procesu umjetničkog istraživanja važno joj je povezati različite prakse, teorije i medije, te razmjenjivati stečena znanja s drugima u zajednici. Ne doživljava medij kao neki nepokolebljivi i nepremostivi element u pristupu umjetničkoj praksi. U procesu djelovanja, medij vidi kao fluidan i promjenjiv alat pomoću kojega realizira različite zamisli. Neke ideje realizira kao kratki film, neke kao fotografiju, a neke kao instalaciju. Početni koncept gotovo pronalazi put ka najprirodnijem mediju za realizaciju vizualne i mentalne stimulacije koju želi postići. Cijeli proces se događa u nekom stanju sličnom igri. Igra je dobar način za dublji ulazak u praksu. Igrati se znači učiti kako nešto funkcionira, kako se ponaša, kako surađuje, postavlja i rješava probleme. Igranje potiče našu želju za eksperimentom, otkrivanjem i pronalaženjem novih alternativnih načina djelovanja. Kroz igru dajemo prostor neočekivanim trenutcima. Ivana vjeruje da tijekom vlastitog istraživanja najbolje uči i stječe iskustvo baš kroz rast u grupi i suradnju sa znanstvenicima, kustosima, umjetnicima i institucijama. Teme koje je  zaokupljaju su: arhivi i baze podataka, sjećanja, granice između stvarnosti, formiranje misli i identiteta.

Godišnja nagrada za najboljeg likovnog umjetnika ili umjetnicu u Hrvatskoj do 40 godina Radoslav Putar dodjeljuje se od 2002. godine. Nagrada je dio međunarodne mreže YVAA – Young Visual Artists Awards koju čine organizatori sličnih nagrada u 12 europskih država. Osnovao je Institut za suvremenu umjetnost. Ove godine se navršava 20. godišnjica Nagrade i 100. godišnjica rođenja Radoslava Putara. U natjecanjima Nagrade Radoslav Putar do sada je sudjelovalo više od 600 umjetnika i kustosa, a u finalu 82 umjetnika i 85 članova žirija.

Nagrada Radoslav Putar sastoji se od dvomjesečnog boravka u Residency Unlimited u New Yorku u terminu u dogovoru s RU; samostalne izložbe u Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu tijekom 2022. godine; produkcije multioriginala u suradnji s Galerijom S iz Koprivnice, i mjesta u žiriju Nagrade Radoslav Putar 2022.

Inicijativa da se nagrada imenuje „Nagrada Radoslav Putar“ zrcali želju Instituta za suvremenu umjetnost da promovira jasne stavove, aktivno sudjelovanje i visoke profesionalne standarde, kao alate afirmacije demokratskih procesa, međuovisnih s razvojem kulture, kulturnih institucija i umjetnosti u Hrvatskoj.

Radoslav Putar (Varaždin 20. 7. 1921. – Zagreb 18. 7. 1994.), znameniti povjesničar umjetnosti i likovni kritičar svojim je radom bitno usmjerio hrvatsku kulturnu scenu prema suvremenom likovnom jeziku. Njegov rad važan je i s društvenog aspekta jer je promovirao ideje demokracije i zagovarao dijalog, toleranciju, slobodu izražavanja i otvorenost prema drugim kulturama. Danas je teško zamisliti u kojoj mjeri je njegov rad bio herojski, a sasvim pouzdano možemo ustvrditi da njegov doprinos teoriji i praksi ključni segment suvremene hrvatske umjetnosti i kulture.

Izložba će ostati otvorena do 3. srpnja 2021.

Nives Matijević

Povezane objave

Uglavnom kombiniram apstrakciju i figuraciju

HF

Novi skulptorski opus Ivana Jakšića

hrvatski-fokus

Drugi kaštelanski Đardin čitanja – Brce u Kaštel Kambelovcu

hrvatski-fokus

Volumeni neometanog gibanja Mladena Žunjića

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više