Hrvatski Fokus
Bosna i Hercegovina

Bosanska Posavina – jučer, danas, sutra

U Zagrebu održan znanstveni skup o Bosanskoj Posavini

 

U Zagrebu je 11. rujna 2021.  održan znanstveni skup koji je okupio nekoliko znanstvenika iz BiH i Hrvatske. “Bosanska Posavina; jučer, danas, sutra” Tema je to cjelodnevnog skupa koji je organizirala Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu i Udruga “Prsten”. Pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan , Ministarstva kulture RH, Osiječko baranjske županije. Na skupu je svoje izlaganje iznijelo dvanaest znanstvenika rođenih u Bosanskoj Posavini. Smatra se kako iz ovog djela BiH u svijetu ima 353 znanstvenika.

U ime Organizacijskog odbora skup je započeo Anto Pranjkić, a nazočne je pozdravio Ilija Guberac, predsjednik Društveno kulturne platforme za Bosansku Posavinu. U ime Županije Posavske (Orašje, BiH) bio je Pavo Radić, te Stjepan Pilić, načelnik općine Domaljevac Šamac. Nazočnima se obratio Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova RH. On je dobio svečano kumstvo skupa.

“Drago je mi što sam kum ili stariji brat udruge, jer i ja sam rođen u BiH. Ovim znanstvenim skupom prolazi kulturološka crta, ali i nacionalna, hrvatska. Naši ciljevi u BiH su časni, vodi nas kršćanska ljubav, to naši svećenici stalno ističu. Povezani smo i imamo svoj stav u BiH. No, aktualna politička situacija u BiH nije nam naklonjena. Moramo biti zajedno u dobru i zlu, da znamo tko smo i čiji smo, Bog vas blagoslovio, kazao je ministar  Gordan Grlić Radman.

 Prof. dr. sc. Pavo Barišić, hrvatski akademik, govorio je o temi “Zavičaj u svjetlu moderne bezavičajnosti”. On je s filozofske strane govorio o zavičaju, jer su 1992. Hrvati Bosanske Posavine fizički ostali bez zavičaja. Naglasio je kako je posavski zavičaj orijentir smisla i vjere u život. Prof.dr.pater Mijo Nikić s Fakulteta filozofske i religijske znanosti, govorio je o temi: “Psihološki aspekti migracija Hrvata Bosanske Posavine”. On je kao teolog i psiholog proučavao prognanike iz Bosanske Posavine. Iznio je nekoliko psihološko duhovnih savjeta za migrante, koji se mogu primjenjivati u svakodnevnom životu. Istaknuo je kako su Posavci katolici i u bjelom svijetu bliski svećenicima. Živa i praktična vjera pomogla je Hrvatima iz Posavine da opstanu u svijetu.

Ivana Šustek Prgomet iz Osijeka, doktorirala je društvene znanosti iz pedagogije, na skupu je govorila o školstvu u Posavini. Od franjevaca u srednjem stoljeću, do 1823. i prve pučke škole u Posavini. Prof. dr. sc. Stjepan Blažanović govorio je o književnosti Hrvata iz BiH. Kazao je kako je on Posavac a ne Posavljak i to treba ispraviti u govoru. Od usmene narodne književnosti i zapisa do danas bogata je književna ostavština Posavaca. Po uzoru na fra Martina Nedića 1835. te “Slavonice u 100 knjiga” želja je nam da se uradi “Posavica u 100 knjiga”, kazao je prof. Blažanović.

Mr. sc. Anto Knežević iz Odžaka autor je Posavskog enciklopedijskog rječnika, a imao je temu “Govor Hrvata Bosanske Posavine”. Zabilježio je dosta nepoznatih riječi iz Posavine i uveo ih u suvremenu enciklopediju. Novinar Pejo Gašparević govorio je o medijskim i sportskim podvizima Hrvata Posavine. Dr. sc. Tomislav Dubravac znanstveni savjetnik izlagao o temi Abonos drvo hrasta lužnjaka koje piše povjest. Komad takvog drveta iz okolice Orašja bio je star skoro šest tisuća godina i to može biti posavski brand. O arheologiji i Kostolačkoj kulturi govorio je prof. Ivo Jelušić. “Naše tlo posavsko” stručna je tema o tlu i razvitku zemljišta, a to je tema prof. dr. sc. Ivice Kisića. Dr. sc. pater Zvonko Martić založio se da se posavsko pjevanje u dvoje proglasi djelom nematerijalne kulturne baštine Hrvata u BiH. Slavko Nedić je govorio o diskografiji i izvornoj glazbi u Posavini. Mr. sc. Anto Pranjkić, izlagao je svoje zapise “Od Dubrava, Tolise i Plehana do kraja svijeta”. O značaju Posavaca u hrvatskom iseljeništvu. Na koncu su predstvljeni projekti koji su u tijeku, ali i značajni projekti o budućnosti Hrvata Posavine.

Boris Ćavar

Povezani članci

Turci su bili i ostali agresori na BiH

HF

Strahota ‘građanstva’ bosanskih unitarista

HF

Štetna uloga visokih predstavnika

HF

Europski zapad na udaru islamista

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...