Hrvatski Fokus
Aktualno

Svatko treba Dantea čitati na svoj način

Fenomen grijeha i kazne u “Paklu” govori nam da se čovjek i njegova priroda do danas u suštini nisu promijenili

 

U povodu 700. obljetnice Danteove smrti, akademski slikar Dimitrije Popović, autor europskog renomea, predstavio se novom samostalnom izložbom u Sveučilišnoj i Nacionalnoj knjižnici u Zagrebu.

  • Gospodine Popoviću, 14. rujna predstavljate se s novom samostalnom izložbom Dimitrije i Dante u Sveučilišnoj i Nacionalnoj knjižnici u povodu 700. obljetnice smrti Dantea.

– UNESCO je ovu godinu proglasio godinom Dantea Alighierija i drago mi je da se mojom izložbom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Hrvatska pridružila zemljama koje obilježavaju veliki jubilej velikog pisca. To je na otvorenju izložbe posebno istakao ravnatelj Talijanskog kulturnog instituta u Zagrebu Gian Luca Borghese. Dante je inače jako značajan za hrvatsku kulturu općenito.

  • Posvetili ste niz djela velikom piscu, izloženi su crteži, grafike i slike.

– Danteom se bavim dugi niz godina. Na izložbi u NSK u su izloženi i crteži nastali 1981 godine koji su bili izlagani prije četrdeset godina u staroj zgradi Nacionalne biblioteke na izložbi “Dante i slavenski svijet”. Bio sam najmlađi autor na toj izložbi. Veliku izložbu koju je priredio talijanski likovni kritičar Giorgio Segato koja se zvala “Le Meta Morfosi Dimitrije e Dante” bila je postavljena u Ravenni u Centro Dantesco 2002. godine.  Tim povodom je objavljena knjiga naslovljena “Dimitrije e Dante”. Za izložbu radova također posvećenu Danteu koja se održala godinu dana kasnije u Padovi, dobio sam nagradu, medalju za slikarstvo “Giotto i njegovo vrijeme”. Osim “Pakla”, koji je bez sumnje najinspirativniji, uradio sam osam kompozicija za projekt “Dante i sveti Franjo Asiški” koji je bio prije nekoliko godina izložen u Pescari u Danteovoj kući. Također sam na temu “Raja” izlagao skulpturu “Rajska vrata” na XIII. bijenalu brončane skulpture u Ravenni za koju sam dobio Zlatnu medalju Giacomo Manzu.   Pobrojio sam ono najvažnije što pokazuje koliko me Dante zaokupljao. Posebno njegov “Pakao”.

  • Zašto je Dante i danas tako privlačan?

– Osip Mandeljštam je rekao da. Svako ga vrijeme i interpretira na svoj način. Veliki je pjesnik i danas aktualan jer se njegovo djelo bavi svim onim bitnim stvarima koje se tiču čovjekovog bića. Fenomen grijeha i kazne u “Paklu” iako u srednjovjekovnom infernalnom ozračju, govori  nam da se čovjek i njegova priroda do danas u suštini nisu promijenili. Čovjek mijenja svijet ali ostaje u svojoj biti isti. Zato treba češće čitati Dantea.

  • Razmak od 700 godina ništa ne smeta njegovoj aktualnosti.

– U pravu ste. Dante je stalno aktualan. Zato i jest među najvećim pjesnicima svijeta.

  • Kako Vi osobno doživljavate Dantea i njegovo djelo?

– Još od gimnazijskih dana Dante me je privlačio. Kada smo u lektiri imali “Božanstvenu komediju” odmah me privukao “Pakao” zbog impresivnih slika koje je pjesnik opisao na svom prvom mističnom putovanju. Upravo je ta impresivnost i žestina tih infernalnih prizora  izazivala sliku, vizualizaciju napisanog. Sam Dante kaže u XXV. Pjevanju “Ja koji sam sve to vidio jedva jedvice mogu sebi povjerovati”. Također konstatira kako je riječ preslaba da bi opisala sve ono što je pjesnik vidio. Neki komentatori i analitičari Danteovog djela kažu da su pjesničke slike tako sugestivne i jasne pa su ih kvalificirali kao “skulpturalne”. Da me Dante jako zanima pokazuje i ova izložba u NSK na kojoj su izložena djela nastala ove pjesnikove jubilarne godine.

  • Koji su Vas motivi, teme posebno privukli u Danteovom opusu?

Kako je “Pakao” koncipiran na moralnoj topografiji među osuđenima se nalaze i takozvani “otmjeni grješnici” među kojima su Semiramida, Kleopatra, Franceska de Rimini… Znači, prisutan je i element erosa i smrti. Zato na izloženim radovima ima onih u kojima se kroz razarajući eros rastjelovljuju ili erodiraju oblici ljudskog tijela. Ljudski korpus postaje tako u vlastitoj metamorfozi tijelo pakla ili paklensko tijelo. U mojim radovima se ne prikazuje atmosfera krugova i jaruga, to bi bilo odviše ilustrativno a ilustraciju nikad nisam volio jer ograničava imaginaciju. Dakle sve se svodi na tijelo i njegovu izražajnost.

  • Što je još novo u atelijeru?

– Upravo sam dovršio grafičku mapu “Triptih za Dantea” koja je posvećena “Božanstvenoj komediji”.

  • Vaše književne novosti?

– Ovog ljeta je objavljena moja  knjiga eseja “Likovni zapisu u doba korone”. To je svojevrsni spoj umjetnosti i medicine. Tekstovi u knjizi su nastajali od proljeća do jeseni 2000 godine. To je vjerojatno prva COVID knjiga u Hrvatskoj. Promocija će biti uskoro.

Miroslav Pelikan

Povezani članci

Patrijarh Bartolomej I.: Nisam ‘istočni papa’!

HF

Žunjićeva skrivnost muško-ženskih odnosa

HF

Mostova poslijeizborna inovacija

HF

Alkarski momak i Dalmatinka Sinj

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...