Salona između Sredozemlja i Panonije
Arheološki muzej u Splitu i Hrvatsko arheološko društvo organizatori su znanstvenog skupa pod nazivom Salona između Sredozemlja i Panonije. Skupom se obilježava 200-a obljetnica od osnutka Arheološkog muzeja u Splitu i 200. obljetnica početka sustavnih arheoloških istraživanja u Saloni. Na skupu je sudjelovalo oko 200 arheologa, povjesničara umjetnosti i povjesničara, a održano je 50 predavanja. Najveći dio predavanja posvećen je novijim arheološkim istraživanjima u Saloni, ali i lokalitetima sa šireg solinskog, sinjskog, imotskog i dubrovačkog područja te istraživanja na otocima Braču, Hvaru, Visu, Biševu i Korčuli te u Podunavlju.
U sklopu znanstvenog skupa, Arheološki muzej u Splitu postavlja dvije izložbe: „Vis-à-Vis 200. Arheološka baština otoka Visa“ i „U temeljima hrvatske arheologije“. Treća izložba „Krajolici i spomenici zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. stoljeća u istraživanjima prof. dr. Luke Jelića“ postavljena je u suradnji s Arheološkim muzejom u Zadru, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Zavodom za povijesne znanosti u Zadru i Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Izložba „Vis-à-Vis 200. Arheološka baština otoka Visa“ prezentira preko 750 odabranih, najreprezentativnijih spomenika AMS, pronađenih na području otoka/grada Visa (antička Issa), jednog od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Raznorodni arheološki predmeti (natpisi, skulpture, vaze i druge keramičke posude, terakote, nakit, oružje, oruđe, novac) svjedoče o najranijim tragovima života na otoku, od razdoblja pretpovijesti sve do ranog srednjeg vijeka. S naglaskom na grčki grad Isu i njen dinamični razvoj tijekom razdoblja helenizma, kroz višestruke cjeline, izložba tematski razrađuje pretpovijesno razdoblje i prve kontakte s Grcima, isejsko gospodarstvo, svakodnevicu, novac, pogrebne običaje, rimske (carske) skulpture te razdoblje kasne antike i srednjeg vijeka na otoku.
Od eksponata treba istaknuti: brončanu glavu božice Artemide, kameni grčki natpisi i nadgrobni spomenici među kojima je i najstariji grčki natpis u stihu pronađen u Hrvatskoj, mnogobrojne cjelovite oslikane grčke keramičke vaze i terakotne figure te preko 200 primjeraka grčkog, isejskog, rimskog i bizantskog novca. Također, nakon dugogodišnjih, kompleksnih restauratorsko-konzervatorskih zahvata, prvi put će se izložiti monumentalne rimske carske skulpture iz Isse.
Svi odabrani eksponati iz fundusa Arheološkog muzeja u Splitu, pronađeni su mahom u zaštitnim ili sustavnim arheološkim istraživanjima, te rekognosciranjima otoka/grada Visa. Neki izlošci su nabavljeni donacijama ili otkupima iz privatnih zbirki građana gotovo od samih početaka muzejskog djelovanja.
Predstavljajući posjetiteljima isejske spomenike, ovom izložbom ističu se dva stoljeća rada i tradicije Arheološkog muzeja u Splitu koji kontinuirano skrbi o zaštiti bogate viške arheološke baštine. Izložba je ujedno i hommage generacijama muzejskih stručnjaka koji su predano i neumorno usmjeravali svoj rad i znanstveni interes na otok / grad Vis, a nastavljaju ga i dalje u sustavnim arheološkim istraživanjima te izložbenoj i izdavačkoj djelatnosti Arheološkog muzeja u Splitu.
U Domu kulture Zvonimir u Solinu, u srijedu 13. listopada 2021. otvorena je izložba „U temeljima hrvatske arheologije“ autora Arsena Duplančića.
Zahvaljujući oduševljenju cara Franje l. koji je 1818. godine posjetio Split i Solin, 22. kolovoza 1820. godine provedena je carska odluka o osnivanju Arheološkog muzeja u Splitu. Za prvog ravnatelja imenovan je splitski liječnik dr. Carlo Lanza koji je 2. listopada 1821. započeo iskopavanja u Saloni pa se taj datum može smatrati početkom sustavnih arheoloških institucionalnih istraživanja ne samo u Saloni već, zbog njihovog kontinuiteta, i u Hrvatskoj.
Dvjestota obljetnica osnivanja Muzeja (1820. – 2020.) i dvjestota obljetnica istraživanja u Saloni (1821. – 2021.) povod su da se javnosti prikaže kako su se u prvih trideset godina razvijali Muzej i radovi u Saloni. Izložba se zasniva na rukopisnoj i tiskanoj građi iz Muzeja, a naročito na izvještajima i grafičkoj dokumentaciji koja najvećim dijelom nije bila poznata ni objavljivana. Rukopisi, crteži i tiskani tekstovi priređeni za izložbu dio su izvora popisanih i obrađenih u sklopu višegodišnjeg timskog istraživanja građe o arheološkim radovima u Saloni u prvoj polovini 19. st. Arheološki muzej u Splitu od 1878. izdaje najstariji hrvatski arheološki časopis, a uz Muzej se vežu i počeci konzervatorske službe. Povezanost Salone i Muzeja dovela je 1894. do pokretanja međunarodnih kongresa za starokršćansku arheologiju koji se održavaju i danas.
Muzej i istraživanja Salone, kako zbog starosti tako zbog sveobuhvatnosti, nalaze se u temeljima hrvatske arheologije pa otuda i naziv izložbe.
Početci arheološke i povijesne znanstvene djelatnosti na području Hrvatske, posebno Dalmacije, nezaobilazno se vezuju za lik i djelo prof. dr. Luke Jelića (1864. – 1922.). Taj istaknuti arheolog, povjesničar, prirodoslovac, kulturni djelatnik, svećenik i planinar, najplodniji period svojeg znanstvenog djelovanja proveo je na zadarskom području.
Studijskom izložbom izložba „Krajolici i spomenici zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. stoljeća u istraživanjima prof. dr. Luke Jelića“ predstavljeno je istraživačko, znanstveno i kulturno djelovanje kojim je Luka Jelić zadužio Zadar, Nin, Biograd na Moru te općenito šire zadarsko područje.
Izložena je do sada nepoznata ili nedovoljno poznata dokumentacija, krajolika i spomenika sa šireg zadarskog područja s kraja 19. i početka 20. st. koju je izradio Luka Jelić prema najnovijim znanstvenim i metodološkim standardima. Spomenuta građa, koja svjedoči o njegovu životu, izobrazbi ili znanstveno-istraživačkome radu (diplome, pisma rukopisi, terenski dnevnici, fotografije, tehnička dokumentacija, itd.) potječe iz bogate arhive pohranjene u Arheološkom muzeju u Splitu.
Izložba je nastala u suradnji djelatnika Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru i Arheološkog muzeja Zadar: dr. sc. Martine Dubolnić Glavan, Roberta Maršića, prof., i mr. sc. Majde Dadić te je popraćena katalogom autora Martine Dubolnić Glavan i Roberta Maršića.
Sve izložbe su posvećene radu Arheološkog muzeja u Splitu na različitim prostorima i kroz različita razdoblja njegovog djelovanja.
