Hrvatski Fokus
Povijest

Ljetopis Matice srpske iz 1825. godine

Srba je tada bilo 1.238.000

 

Na stranicama 56 i 57 Ljetopisa matice srpske autora Georgija Magaraševića (Novi Sad, 1825.) pod naslovom “Sloveno serpsko koljeno” piše: “K ovom koljenu prinadleže

  1. Bugari (slijedi zemljopisni i povijesni opis Bugarske)
  2. Serbi su najpre u kraljevstvu Serpskom (sadašnjoj provinciji Turskoj) s obe strane Morave (rijeka osebujna toka, op., T.T.), između Timoka (krajina prema Bugarskoj), Drine, Hema (staro ime za Hercegovinu bilo je Hum, ali i Helm), Save i Dunava obitavali; poslije su u austr. Slavoniju i južnu Mađarsku (današnja Vojvodina, op., T.T.) prešli i tu se naselili.

Oni se zloupotrebitelno i Raci nazivaju od inostrani (inorodaca). Svi su vostočne (istočne) vjere.

Autor navodi da je to ime poteklo od rijeke Raše koja je nekad dijelila zemlju Srbiju od Raške. (Raška se zvala srednjovjekovna Srbija koja je jezgru imala oko današnjega Sandžaka. Osim toga bio je manastir Rača na Drini.)

Srba da ima tada 1.238.000

  1. Bošnjaci žive između Drine, Verbasa, Save, Dalmacije i Hema, čislom (brojem) 450.000.

Ispovjedaju ili islam, ili su Rimokatolici ili pravoslavci.

  1. Cernogorci (Montenegri) nazivaju se slovenski obitatelji planina Cernogorski u Turskoj Albaniji, koje se od primorja Antivarskog (staro latinsko ime grada Bara) do Bosne proteže.

Autor kako je u ono vrijeme i bilo bansku Hrvatsku izlučuje od Slavonije i Dalmacije, Slavoniji naravno pripada i Srijem u kojem je tada 253.000 katolika i 247.000 pravoslavnih.

Od Turaka nikad pokoreni nisu bili (neistina, op., T.T.); i dan današnji su slobodni i nezavisni.

S njima upravlja episkop i mitropolit Petar Petrović. Ima ih preko 53.000 koji su bez izjamija (iznimke) pravoslavni vostočne crkve sinovi.

U pismu Haralampiju Mamuli parohu pravoslavne crkve u Trstu srpski preporoditelj iz tada mađarske Vojvodine Dositej (Dimitrije) Obradović traži novac za tiskanje knjige, te Mamulu naziva ljubeznim Horvaćaninom. Pismo je napisano u Leipzigu 13.04 1783 godine.

Teo Trostmann

Povezane objave

Satira koja satire dušu istinom

hrvatski-fokus

Ivo Andro Lumagna i njegova obitelj

HF

Hrvatska Krajina

hrvatski-fokus

Život u Carigradu tijekom stoljeća

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više