Znaju se krivci za pad broja stanovnika

Postoji dugogodišnji problem s postojanjem fiktivnih zdravstvenih osiguranika i birača s prebivalištem u Hrvatskoj

 

REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA SU DOKAZ DA SU MILANOVIĆEVA I PLENKOVIĆEVA VLADA UKRALE REFERENDUME ZA PROMJENU IZBORNOG SUSTAVA 2014. I 2018. GODINE

Večernji list objavio je 16. siječnja da Hrvatska i dalje ima 209.374 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih stanovnika. Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima najviše 3.888.529 stanovnika, dok je 3. siječnja 2021. godine imala čak 4.097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3.690.623 punoljetna građanina, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća. Peta izborna jedinica imala je na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine više birača od popisanih stanovnika 2021. godine odnosno 1.003 birača na tisuću popisanih stanovnika. Treća izborna jedinica je imala 899, četvrta 955, osma 955, deveta 983 i deseta 944, a prva, druga , šesta i sedma ukupno 918 birača na tisuću popisanih stanovnika. Treća i osma izborna jedinica su unutar dopuštenih odstupanja od ± 5 % po broju birača i po broju stanovnika od prosjeka broja birača i stanovnika izbornih jedinica. Četvrta izborna jedinica odstupa od prosjeka broja stanovnika za – 15,1 %, a od prosjeka broja birača za – 13,86 %, peta po broju stanovnika za -12,66 % i po broju birača za -6,97 %, deveta po broju stanovnika za 8,18 % i po broju birača za 13,02 % i deseta po broju stanovnika za 8,23 % i broju birača za 8,5 %. Iz ovih podataka može se zaključiti da sastav Hrvatskog sabora ne odgovara niti jednakosti glasova birača niti po jednakosti broja stanovnika koje zastupnici predstavljaju. Zakon o izbornim jedinicama morali smo promijeniti odmah nakon popisa 2011. godine. Na lokalnim izborima prošle godine imale su: Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija više birača od popisanih stanovnika 2021. godine odnosno više od tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika. Hrvatska ima 949 birača s prebivalištem u njoj na tisuću popisanih stanovnika.

Postoji dugogodišnji problem s postojanjem fiktivnih zdravstvenih osiguranika i birača s prebivalištem u Hrvatskoj na koje su demografi već prije upozoravali govoreći da je najvjerojatnije riječ o hrvatskim državljanima, Srbima koji su napustili Hrvatsku, Hrvatima iz BiH, zatim hrvatskim državljanima koji su se iselili, a nisu se odjavili te o strancima koji na obali imaju nekretnine. Nitko ne može precizno procijeniti koliko tih zdravstvenih osiguranika i birača koji nisu stanovnici Hrvatske koristi “besplatno” zdravstvo i sudjeluje na lokalnim izborima u Hrvatskoj, a koliko je među njima iseljenih i samo formalno prijavljenih na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. No taj bi se problem sada trebao riješiti, osobito nakon uvođenja registra stanovništva, koji ima većina članica EU, i preporuka EU je da ga članice izrade do kraja ove godine. Od 31. prosinca 2020. do 30. studenog 2021. godine izgubili smo prirodnim kretanjem 22.934 stanovnika. 

Od popisa 2011. do 30. studenog 2021. godine izgubili smo 261.217 stanovnika. Prirodnim kretanjem od 1. siječnja 2011. do 30. studenog 2021. godine  izgubili smo 164.641 stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku. Od 2011. do 2020. iseljeno je 288.844 stanovnika, a useljeno 176.922 stanovnika. Negativni migracijski saldo iznosi 111.922 stanovnika. Ukupno smo od popisa 2011. do 30 studenog 2021. godine prirodnim i migracijskim kretanjem izgubili 276.563 stanovnika prema podatcima Statistike u nizu Državnog zavoda za statistiku, a prema popisu 2021. godine izgubili smo 396.360 stanovnika. Oko 120 tisuća gubitka stanovnika nije evidentirano migracijskim kretanjem. Od 31. prosinca 2020. do 31. prosinca 2021. godine  nedostaju podatci o procjeni migracijskog kretanja stanovništva.

Izjava gradonačelnika Vukovara Ivana Penave o glasovanju fiktivnih birača

Ivan Penava je na gostovanju u N1 studiju 1. lipnja 2020. godine kritizirao otvaranje granica uoči lokalnih izbora, kazavši da je nevjerojatno da je jedna država članica Europske unije omogućila da na lokalnim izborima glasaju ljudi koji lažno žive u Republici Hrvatskoj. 

“Nemoguće je da nekom padne na pamet, nakon što godinu i pol živimo u posebnom režimu, da suzbijemo pandemiju, da ukine PCR testove kao uvjet ulaska u državu, znači uopće ne pratimo tko nam ulazi u državu, jesu li zaraženi ili nisu, a s druge strane, ovdje je riječ o lokalnim izborima, na kojima mogu glasati samo oni koji žive u svojim gradovima ili selima i nevjerojatno je da jedna Vlada priznaje da ljudi koji lažno žive tu dođu glasati. Naša država je aktom priznala da zna da postoje ljudi koji uopće ne žive u Republici Hrvatskoj, dakle lažno su prijavljeni, i koji su došli glasati, kao da žive s nama i da nam jesu susjedi”, rekao je Penava, dodavši da se time obezvređuje glas svih građana Republike Hrvatske koji u njoj žive. Na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine bilo je po mojoj procjeni nakon rezultata popisa stanovništva 2021. godine preko četiristo i četrdeset tisuća birača više od punoljetnih stanovnika.

Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu

Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017. godine izbrisati iz Registra birača  269.516 birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj (Copy_of_2017_04_19_Biraci_brisani_po_l_12_i_18.xlsx ). Trebalo je izbrisati: 152.974 birača hrvatske nacionalnosti i 40.103 srpske, 880 mađarske, 494 talijanske, 268 češke i slovačke, 2.236 albanske, 1.432 romske, 427 slovenske, 374 crnogorske, 320 makedonske, 202 bošnjačke, 209 njemačke i 558 ostalih nacionalnih manjina.  Ukupno je trebalo izbrisati 47.564 birača nacionalnih manjina. Prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Orepića trebalo je po županijama brisati minimalno tri tisuće birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj 13. svibnja 2018. godine na prvi dan skupljanja potpisa građanske inicijative “Narod odlučuje” za Referendum o promjenama Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Analiza je pokazala da ti birači nisu brisani. U Zagrebačkoj županiji trebalo je brisati 12.277, Krapinsko-zagorskoj 3.004, Sisačko-moslavačkoj 15.087, Karlovačkoj 11.217, Varaždinskoj 4.905, Koprivničko-križevačkoj 3.477, Bjelovarsko-bilogorskoj 6.876, Primorsko-goranskoj 15.337, Ličko-senjskoj 6.985,  Virovitičko-podravskoj 7.225, Požeško-slavonskoj 8.100, Brodsko-posavskoj 12.534, Zadarskoj 17.036, Osječko-baranjskoj 23.946, Šibensko-kninskoj 15.355, Vukovarsko-srijemskoj 16.318, Splitsko-dalmatinskoj  26.710, Istarskoj 9.662 i Dubrovačko-neretvanskoj 6.657 i u Međimurskoj 3.795 birača. U 82 jedinice lokalne samouprave trebalo je brisati više od šesto birača: u Dugom Selu 816, Samoboru 1.315, Velikoj Gorici 3.102 i Zaprešiću 1.070 iz Zagrebačke, Dvoru 1.286, Glini 1.340, Gvozdu 806, Kutini 1.024, Novskoj 949, Petrinji 2.515, Sisku 2.886 i Sunji 1.101 iz Sisačko-moslavačke, Karlovcu 4.086, Ogulinu 647, Plaškom 603, Slunju 637 i Vojniću 1.291 iz Karlovačke, Varaždinu 1.275 iz Varaždinske, Bjelovaru 1.372, Daruvaru 1.017, Đulovcu 697, Grubišnom Polju 769 iz Bjelovarsko-bilogorske, Crikvenici 770, Opatiji 728 i Rijeci 7.197 iz Primorsko-goranske, Gospiću 2.127, Otočcu 972 i Plitvičkim jezerima 736 iz Ličko-senjske, Slatini 1.541, Suhopolju 844 i Virovitici 1.457 iz Virovitičko-podravske, Lipiku 1.187,  Pakracu 1.467, Pleternici 669 i Požegi 1.908 iz Požeško-slavonske, Novoj Gradiški 1.170, Okučanima 788 i Slavonskom Brodu 4.897 iz Brodsko-posavske, Benkovcu 3.091, Gračacu 1.519, Obrovcu 1.281 i Zadru 5.146 iz Zadarske, Belom Manastiru 1.687, Bilju 600, Dardi 1.075, Đakovu 1.409; Erdutu 915, Kneževim Vnogradima 854, Našicama 622 i Osijeku 7.863 iz Osječko-baranjske,  Drnišu 1.098, Erveniku 762, Kistanju 1.355, Kninu 4.578, Skradinu 848 i Šibeniku 2.443 iz Šibensko-kninske, Drenovcima 613, Vinkovcima 2.425, Vukovaru 4.427 i Županji 964 iz Vukovarsko-srijemske, Imotskom 1.090, Kaštelima 2.044, Makarskoj 1.126, Omišu 1.036, Sinju 955, Solinu 623, Splitu 6.863, Trilju 795, Trogiru 714 i Vrgorcu iz Splitsko-dalmatinske, Labinu 661, Poreču 986, Puli 3.073, Rovinju 847 i Umagu 690 iz Istarske, Dubrovniku 2.184 i Metkoviću 1.133 iz Dubrovačko- neretvanske županije i u Gradu Zagrebu 42.953 birača. Preko četiristo birača srpske manjine trebalo je brisati u Dvoru 534, Glini 956, Gvozdu  674, Petrinji 447, Topuskom 406, Karlovcu 1.216, Plaškom 414, Vojniću 611, Rijeci 591, Gospiću 1.051, Pakracu 1.231, Benkovcu 1.153, Gračacu 732, Obrovcu 761, Zadru 984, Belom Manastiru 704, Dardi 446, Erdutu 419, Osijeku 1.786, Biskupiji 584, Kistanju 621, Kninu 1.742, Borovu 477, Vinkovcima 468, Vukovaru 2.817 i Gradu Zagrebu 2.273.

GRADOVI I OPĆINE S DEVETSTO DO TISUĆU BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA 2021. GODINE NA TISUĆU STANOVNIKA POPISANIH 2021. GODINE

Na lokalnim izborima prošle godine gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika popisanih 2021. godine i s devetsto do tisuću birača na tisuću stanovnika bili su: Dugo Selo iz Zagrebačke, Glina, Novska i Sisak iz Sisačko-moslavačke županije,Karlovac, Ozalj i Vojnić iz Karlovačke, Varaždinske toplice iz Varaždinske, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje i Rovišće iz Bjelovarsko-bilogorske, Krk, Lovran, Opatija, i Rijeka iz Primorsko-goranske, Gospić, Otočac i Plitvička jezera iz Ličko-senjske, Orahovica, Slatina i Virovitica iz Virovitičko-podravske, Jakšić, Lipik, Pakrac, Pleternica i Požega iz Požeško-slavonske, Donji Andrijevci, Garčin, Nova Kapela, Oriovaci Rešetari iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru, Pakoštane, Poličnik, i Posedarje iz Zadarske, Beli Manastir, Belišče, Bilje, Bizovac, Čepin, Darda, Donji Miholjac, Đakovo, Đurđenovac, Koška i Semeljci iz Osječko-baranjske, Šibenik iz Šibensko-kninske, Ivankovo, Nijemci, Nuštar i Vukovar iz Vukovarsko-srijemske, Dugi Rat, Jelsa, Omiš, Podbablje, Seget, Supetar, Trilj, Trogir i Vrgorac iz Splitsko-dalmatinske, Labin i Poreč iz Puljske te Blato, Korčula i Ploče iz Dubrovačko-neretvanske županije. 

GRADOVI I OPĆINE S VIŠE BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA 2021. OD STANOVNIKA POPISANIH 2021. GODINE

Na lokalnim izborima prošle godine više birača od popisanih stanovnika imali su: Dvor, Petrinja i Sunja iz Sisačko-moslavačke županije, Slunj iz Karlovačke, Bednja iz Varaždinske, Crikvenica, Malinska Dubašnica, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Rab i Vrbosko iz Primorsko-goranske, Senj iz Ličko-senjske, Suhopolje iz Virovitičko-pdravske, Brestovac, Kutjevo i Velika iz Požeško-slavonske, Nova Gradiška, Sibinj, Slavoski Brod i Srao Petrovo Selo iz Brodsko-posavske, Benkovac, Gračac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske, Bošnjaci, Borovo, Drenovci, Gunja, Ilok, Otok, Stari Jankovci i Županja iz Vukovarsko-srijemske, Hrvace, Hvar, Makarska, Marina, Okrug i Proložac iz Splitsko-dalmatinske te Fažana, Medulin, Rovinj i Umag iz Istarske županije.

Poštovani gospodin predsjednik Vlade Andrej Plenković bi  hrvatskim biračima morao odgovoriti na slijedeća pitanja:

1. Ima li ikakve veze sastavljanje saborske većine s ogledom “Nova Hrvatska paradigma” člana Kluba zastupnika njegove stranke Davora Ive Stiera?
2. Zašto njegova Vlada ne želi implementirati Rezoluciju Europskog parlamenta “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“ usvojenoj 19. rujna 2019., kojom je Europski parlament osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima?
3. Zašto njegova Vlada diskriminira hrvatske državljane s prebivalištem izvan Hrvatske tretirajući ih poput Arsena Bauka i ekstremne ljevice kao neprijateljsku emigraciju?
4. Definirati pojam “novi suverenizam”! i
5. Zašto nisu HDZ i SDP 22 godina promijenili Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor?

Vrhovni sud je u srijedu 13. listopada djelomično potvrdio presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi medija. HDZ je osuđen zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki na plaćanje novčane kazne od tri i pol milijuna kuna i povrat 14,6 milijuna kuna u proračun. Stranka gospodina Plekovića je kao „stranka opasnih namjera“ osuđena pravomoćnom presudom za udruženi zločinački pothvat. Osjeća li gospodin Plenković da su članovi njegove stranke kumovi Branko Bačić i general Vladimir Šeks Sova politički odgovorni zbog toga? Kakva je njihova uloga bila u tom udruženom zločinačkom pothvatu? 

Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta (EP) usvojio je Izvještaj o borbi protiv organiziranog kriminala na Zapadnom Balkanu, u kome se navodi da države regije što prije trebaju otvoriti dosjee jugoslavenskih tajnih službi kako bi se iskorijenile političke i administrativne veze s organiziranim kriminalom. Odbor u Izvještaju napominje da su veze između organiziranog kriminala, politike i biznisa postojale prije raspada Jugoslavije i da su se nastavile od 1990-ih. “Odbor… ponavlja poziv, s ovim u vezi, da se otvore arhivi bivše Jugoslavije, i posebno, da bude omogućen pristup dosjeima bivše Jugoslavenske tajne službe UDBA i tajne službe Jugoslavenske narodne armije – KOS, i da se spisi vrate odgovarajućim vladama, ako to one zatraže”, piše u dokumentu, a prenio je Voice of America.

Zašto Vlada Andreja Plenkovića i mediji šute o tom važnom dokumentu?

SDSS je uz pomoć Plenkovićeve Vlade organizirao prijevoz srpskih birača koji žive od Oluje izvan Hrvatske na lokalne izbore 16. i 30. svibnja, a u općini Garčin su prema slobodnom govoru u Hrvatskom saboru potpredsjednika Hrvatskog sabora Miroslava Škore zaokruženi birači koji žive u Njemačkoj i Švicarskoj da su glasali, što su oni negirali! Kao neformalna inicijativa za poštene i transparentne izborima godinama tražimo da se birači kod preuzimanja glasačkih listića potpišu kako bismo isključili mogućnost namještanje rezultata izbora biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj. Na nedavno održanim lokalnim izborima u Republici Kosovo i na lokalnim izborima 31. listopada u Sjevernoj Makedoniji mogli smo na televiziji vidjeti kako se birači potpisuju kod preuzimanja listića. Jesu li naši birači nepismeni? Predsjednik Republike Zoran Milanović se tijekom nedavnog posjeta Bosni i Hercegovini založio za novi izborni zakon po kojemu ne će biti mogućnost da u državnim institucijama bošnjaci biraju hrvatske predstavnike kao što su izabrali Komšića na zadnjim izborima u Predsjedništvo. Kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 2011. do 2015. godine i kao predsjednik SDP-e tijekom ustavnih promjena 2010. godine uvjetovao je njihovo prihvaćanje da srpska manjina ima najmanje tri zastupnika u Hrvatskom saboru, a iseljenici fiksno tri zastupnika. Tako kod nas „čaršijski lopov“ Milorad Pupovac s ostalim etno-biznismenima može neustavno ucjenjivati o sastavu Vlade republike Hrvatske, a u tome mu pomažu tri zastupnika iseljeništva iz Bosne i Hercegovine. Zar to nije licemjerno od predsjednika Republike Zorana Milanovića, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića,  Nevenka Barbarića, Radoja Vidovića, Zdravke Bušić, a naročito od zastupnika većinske „demokršćanske“ stranke HDZ-e da zastupnici etničkih manjina uvjetuju sastav Vlade Republike Hrvatske?  Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuće stranke da usklade odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih  2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ” tako da:

1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130, 2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (73 razmjernim i 48 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 121 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine,
2. da smanje izborni prag s 5 % na 3 % kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače u kojoj bi svi hrvatski birači izabrali 25 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa,
3. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
4. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,
5. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
6. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
7. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića (listina).
8. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2022. godine i
9. Posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine treba ukinuti!

Stranke nacionalnih manjina ili nezavisne liste kandidata nacionalnih manjina te nezavisne liste kandidata iseljenika mogle bi nastupati s listama od minimalno osam kandidata u izbornim jedinicama s razmjernim izbornim sustavom. Kod razmjernog izbornog sustava jedna izborna jedinica bi obuhvaćala područje Hrvatske i iseljeništva kao kod izbora za Europski parlament i dvije, tri ili pet izbornih jedinica u Hrvatskoj. Iseljenici bi glasali samo razmjernim izbornim sustavom kao što glasaju za Europski parlament u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske državljane. Preferencijsko glasovanje bismo proveli u drugom krugu izbora kod stranaka koje bi dobile zastupnička mjesta u prvom krugu s dva preferencijska glasa s pragom za napredovanje kandidata na kandidacijskoj listi od 3% do 20 zastupnika na kandidacijskoj listi, a s više od 20 kandidata na kandidacijskoj listi s pragom za napredovanje kandidata na listi od 2%. Ako bismo većinski birali 48 zastupnika tada bismo birali 25 zastupnika u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače i po 24 zastupnika u dvije izborne jedinice u Hrvatskoj. Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom sabora Z = ( 25 + 2 x 24) razmjerno + 48 većinski = 121. Razmjernim izbornim sustavom birali bismo 73 zastupnika s izbornim pragom od 3% i dva preferencijska glasa s pragom za napredovanje kandidata na kandidacijskoj listi od 2%.

I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 2001. DO POPISA 2021. GODINE
God.	S	ΔS	P	ΔP	p
2001.   P	4.437.460	0	3.505.533	0	790
2011.   P	4.284.889	152.571	3.487.034	18.499	814
2012.	4.267.558	169.902	3.478.171	27.363	815
2013.	4.255.689	181.771	3.474.453	31.080	816
2014.	4.238.389	199.071	3.468.447	37.086	818
2015.	4.203.604	233.856	3.449.154	56.379	821
2016.	4.174.349	263.111	3.435.425	70.108	823
2017.	4.124.531	312.929	3.395.979	109.554	823
2018.	4.087.843	349.617	3.377.287	128.246	826
2019.	4.065.253	372.207	3.364.426	141.107	828
2020.	4.047.680	389.740	3.351.476	154.057	828
2020.   K	4.035.815	401.645	3.341.655	163.878	828
2021.   P	3.888.529	548.931	3.219.702	285.831	828

Oznake: 

S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) (https://www.dzs.hr)  sredinom godina i krajem 2020. godine K te popisom 2021. godine,

ΔS = S₁ – S_i = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001.

P = broj punoljetnih stanovnika,

ΔP = P₁ -P_i = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom  godine i popisu 2001. godine i 

p = P / S x 1000 = broj punoljetnih stanovnika na tisuću stanovnika

II. KRONOLOŠKI  PREGLED LOKALNIH IZBORA OD 1997. DO 2021. GODINE
Datum	B	ΔB	Δt	g	B – P
13. 04.1997.	3.664.693	–	–	–	159.160
25. 05.2001.	3.890.133	225.440	1.503	54.748	384.600
15.05. 2005.	4.009.201	119.068	1.451	29.952	503.668
17.05. 2009.	4.085.470	76.269	1.463	19.028	579.937
19.05. 2013.	3.767.170	-318.300	1.463	-79.412	292.717
21.09. 2014. R	4.042.522	275.352	490	205.109	574.075
30.05. 2015. R	3.817.092	-225.430	251	327.817	367.938
21.05. 2017.	3.719.556	-97.536	722	-49,308	323.577
13.05. 2018. R	3.747.409	27.853	357	28.477	370.122
16.05. 2021.	3.660.303	-87.106	1.099	-28.930	440.601
24.10. 2021. R	3.688.671	28.368	161	64.313	468.969
04.12. 2021. R	3.684.467	-4.207	42	36.535	464.765

Oznake u tablici:

R = broj birača u 00 sati prvog dana skupljanja potpisa za referendume o izbornom sustavu i Zakon o referendumu,

B = broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj,

ΔB = B_{i + 1} – B_i = promjena broja birača između dvije uzastopne godine,

Δt = vremensko razdoblje u danima između dva izbora,

g = 365 x  ΔB / Δt = srednja godišnja promjena broja birača,

P₁  = 3.505. 533 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2001. godine korišten za izbore 1997., 2000. i 2005. godine,

P₁₁ = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine korišten za izbore 2010. godine,

P₁₄ = 3.468.447 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine,

P₁₉ = 3.358.537 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku krajem 2019. godine ( I. tablica ) i

B₁ – P = razlika birača s prebivalištem u Hrvatskoj i punoljetnih stanovnika. Predznak + odgovara rastu broja birača, a – gubitku.

III. RASPODJELA STANOVNIKA PO ŽUPANIJAMA PREMA POPISU 2011. I 2021. GODINE I BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA 16. SVIBNJA 2021. GODINE
Ž	S11	S21	B21	∆S	Bi	p21	p
ZG	317.606	301.206	274.799	16.400	12.277	912	5,16
KZ	132.892	120.942	107.650	11.950	3.004	890	8,99
SM	172.439	140.549	139.107	31.890	15.087	990	18,49
KA	128.899	112.596	106.023	16.303	11.217	942	12,65
VA	175.951	160.264	144.688	15.687	4.905	903	8,92
KK	115.584	101.661	92.282	13.923	3.477	908	12,05
BB	119.764	102.295	95.089	17.469	6.876	930	14,59
PG	296.195	266.503	259.713	29.692	15.337	975	10,02
LS	50.927	42.893	42.139	8.034	6.985	982	15,78
VP	84.836	70.660	68.733	14.176	7.255	973	16,71
PS	78.034	60.420	63.384	17.614	8.100	1.049	22,57
BP	158.575	130.782	132.070	27.793	12.534	1.010	17,53
ZD	170.017	160.340	160.516	9.677	17.066	1.001	5,69
OB	305.032	259.481	246.552	45.551	23.946	950	14,93
ŠK	109.375	96.624	96.560	12.751	15.355	999	11,66
VS	179.521	144.438	145.082	35.083	16.318	1.004	19,54
SD	454.798	425.412	404.462	29.386	26.710	955	6,46
IS	208.055	195.794	185.137	12.261	9.662	946	5,89
DN	122.568	115.562	107.151	7.006	6.657	927	5,72
ME	113.804	105.863	95.521	7.941	3.795	902	6,98
GZ	790.017	769.944	693.645	20.073	42.953	901	2,54
RH	4.284.889	3.888.529	3.660.303	396.360	269.516	941	9,25

Oznake:

Ž = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska,

S₁₁ = broj stanovnika popisan 2011. godine,

S₂₁ = broj stanovnika popisan 2021. godine,

∆S = S₁₁ – S₂₁ = gubitak broja stanovnika županija od popisa stanovništva 2011. godine do popisa 2021. godine, 

B₂₁  = broj registriranih birača na biračkim mjestima na lokalnim izborima za župane 16. svibnja 2021. godine,

B_i = broj birača koje je prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića trebalo izbrisati iz Registra birača prije lokalnih izbora 2017. godine, 

p₂₁ = B₂₁/S₂₁ x 1000‰ = broj birača na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine na tisuću stanovnika popisan 2021. godine i p = ∆S/S₁₁ x 100% = gubitak stanovnika po županijama popisan 2021. izražen u postotcima od broja stanovnika popisan 2011. godine. 

Mr. sc. Edo Zenzerović dipl. ing. elektr.

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva