Pravi digitalni umjetnici trebaju imati koristi od aktualnog trenda jer žive i rade u sektoru koji im pripada
Razgovaramo o zanimljivim i izazovnim artističkim iskustvima sa suvremenim hrvatskim likovnim umjetnikom Antom Barišićem, umjetnikom novoga doba.
• Gospodine Barišiću, povod ovoga razgovora je vaša najnovija objava od 5. veljače 2022. na facebook profilu pod nazivom ‘Album #1’. O čemu se radi?
– Prema evidenciji facebooka, podijelio sam javno preko 700 mojih likovnih radova i na taj način stvorio neku vrstu virtualne galerije koju posjetitelji u svako doba mogu detaljno i po želji pregledati, dijeliti, uživati ili kritizirati.
Kako facebook ima oko tri milijarde korisnika a među njima i sve moguće kategorije umjetnika, pokušao sam pronaći neki profil sa sličnim ili boljim rezultatom. Nakon dugog i mukotrpnog istraživanja nisam ništa slično pronašao. To mi je dalo snagu da objavim 400 mojih radova i podsjetim moju publiku da ih detaljnije pogledaju. Istovremeno to je i sažetak moga 12-godišnjeg rada i istraživanja novih medija i primjene istih u ostvarenju likovnih djela prema uzoru na fizičko, tradicionalno slikarstvo.
• Dvanaest godina je dug period, odakle vam snaga i motivacija da se upustite u eksperimente sa novim do tada uglavnom nepoznatim medijem u slikarstvu.
– Moj cijeli život je bio jedan veliki eksperiment. Djelovao sam u raznim područjima koja do tada nisu bila poznata i kad bi postigao ono što želim priveo bi kraju to područje i prešao na drugo. Dakle, ono što je poznato i uhodano, to nije bilo područje mog interesa. Ja sam tipični autodidakt. Volim raditi ono što nije poznato, što se ne uči u školama ili na fakultetu. Osim onih profesionalnih rezultata na rubnim područjima, umjetnost i dizajn su me cijelo vrijeme pratili. Tako sam u jednom periodu baveći se polimerima /inovacijama izradio nešto preko 10.000 (deset tisuća) skulptura i reljefa, uglavnom sa motivima Dubrovnika, koji krase domove diljem svijeta. Bio je to fizički dosta težak posao s mnogo smrada od razrjeđivača, patina, zlatnih listića i veziva, bronci u prahu, reaktivnih smola i pigmenata.
Kad je počelo digitalno doba i kad sam u ArtRage-u povukao prve poteze s digitalnim kistom, bez šporkice i smrada razrjeđivača, osjetio sam da se tu krije jedna nova revolucionarna slikarska tehnika. Tih 12 godina su tako brzo proletjele a ja sam ovom objavom na facebooku pokazao u prvom redu sam sebi, koji sam ogroman posao napravio tako da mi ovi novi (kripto) digitalni umjetnici i ne vjeruju da sam sva ta dijela izradio upravo koristeći digitalne slikarske alate. Ipak kad želim moju datoteku pretvoriti u fizički oblik slike na platnu i okačiti na zid, često koristim analognu obradu slike, uglavnom kako bi bolje povezao pigmente sa platnom i osigurao UV zaštitu. No tada je već riječ o hibridnoj slikarskoj tehnici.
• Hibridna slikarska tehnika. Zvuči vrlo interesantno? Možete li pokušati opisati što je za vas hibridna umjetnost?
– Naravno, pokušat ću i ako sam svjestan da često etablirani umjetnički svijet hibridnu umjetnost i ne doživljava kao umjetnost jer hibridnost ne prati uobičajene, ustaljene kategorije i definicije. Nalazi se negdje između onoga što je općenito prihvaćeno kao ‘kultura’. To je eksperimentalna umjetnost koja istražuje nove ideje – suvremena umjetnost u procesu, uglavnom ispred svog vremena, neshvaćena i zanemarena. Ako dođe do prihvaćanja i definicije ona se mijenja u nešto drugo a avangarda koja je tome prethodila bude zaboravljena. I to je život. Možda se u ovo novo digitalno doba nešto promijeni u tom smislu prosto iz razloga što je danas lako ostavljati pismene tragove.
• Upravo te pismene tragove vi ostavljate iza sebe na internetu, griješim li?
– Ne griješite. Ja sam prisutan na daljinu u mnogim galerijama i na društvenim mrežama. To je dio internet umjetnosti. Istina postoji mnogo organiziranih izlaganja i poziva diljem svijeta da se pridružim, ali sve je to vezano za financijske izdatke koji su za mene u ovom momentu neostvarivi. Polažem velike nade u NFT, samo što ću morati odustati od stila koji podsjeća na tradicionalno slikarstvo. To je izgleda još uvijek nepoznanica u kripto umjetnosti. Već sam imao problem sa jednom poznatom platformom (Rarible) koja vjeruje da su moje slike izrađene analognim tradicionalnim tehnikama te skenirane tj. digitalizirane. Tražili su od mene da im otkrijem cijeli postupak izrade što meni nije ni na kraj pameti i to sam im i dao do znanja. Pa evo neka i ovo ostane jedan pismeni trag, da mi sada digitalni stručnjaci osporavaju da su moje kreacije izrađene digitalnim alatima. Za mene nema većeg priznanja za moj dosadašnji rad. A zahvaljujući vama eto ostavljamo pismeni trag
• Pa tko odlučuje o tome što je dobra digitalna umjetnost?
– Na cijeni su umjetnici koji su oduvijek koristili miš i tipkovnicu umjesto kista i platna. Oni su pravi digitalni umjetnici koji trebaju imati koristi od aktualnog trenda jer žive i rade u sektoru koji im pripada. Ova umjetnost se može vidjeti u filmovima, videima, igrama, web stranicama i časopisima. To su uglavnom visoko obrazovani digitalni profesionalci čiji je posao vezan za računalo. Oni će biti podržani od strane velikih sponzora, kao što su tehnološki giganti. Moram priznati da sam ja takve radove izbjegavao do sada jer me podsjećaju uglavnom na crtiće i igrice. Zapravo sam izbjegavao svaku digitalnu umjetnost koja se oslanja na CGI – računalno generirane slike. Ali to je razlika između digitalne umjetnosti i digitalnog slikarstva. Digitalno slikarstvo je samo jedna niša digitalne umjetnosti.
• Znači li to da se morate odlučiti, digitalno slikarstvo ili digitalna umjetnost?
– Moj dosadašnji rad je imao jednu jedinu svrhu, to je digitalno slikarstvo. Razlog za to je moja ljubav prema tradicionalnom slikarstvu. Ali ako se želim uključiti u trend tj. u svijet NFT-a (Non-Fungible Tokens) tada moram učiniti zaokret ukoliko želim biti prepoznatljiv.
• Možemo očekivati jedan snažan nastup jednog hrvatskog umjetnika na platformama NFT-a?
– Svakako. To vam mogu obećati. Ipak je to izazov.
