Pčele koje žive u blizini kukuruznih polja prskanih otrovnim pesticidima izložene neonikotinoidima tijekom cijele vegetacijske sezone
Krajem travnja (2022.) hrvatski mediji izvještavali su o još jednom masovnom pomoru pčela medarica u Međimurju, Podravini i na Slavonskom Gorju: „gubici se mjere u tonama“ – pčelari pri tome misle na tone neproizvedenog meda zbog masovnog uginuća pčela. S još jednim masovnim pomorom pčela medarica suočeno je 35 pčelara u Međimurju, Varaždinskoj i Virovitičko-podravskoj županiji – oni zajedno imaju 1.414 pčelinjih zajednica.
Potrebno je svakako istaknuti da pčelari u Međimurju još uvijek čekaju rezultate istraživanja uzroka pomora između 57 i 60 milijuna pčela u 2020. godini o čemu je i Hrvatski fokus br. 525. od 26. 6. 2020. objavio tekst pod naslovom: „Masovni pomor pčela u Međimurju.“ Začudo, prema saznanjima Veterinarske i poljoprivredne inspekcije Državnog inspektorata, za masovno uginuće pčela najvjerojatnije je kriv nedozvoljeni pesticid, točnije insekticid. Poljoprivredna inspekcija je u tri slučaja utvrdila korištenje zabranjenih tvari, a to su: klorpirifos, fipronil i fipronil sulfan. (29. 4. 2022.: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/).
No, moramo postaviti pitanje: zašto i kako poljoprivrednici za zaštitu poljoprivrednih kultura koriste zabranjene agrokemijske tvari i gdje su navedeni preparati kupljeni?
Klorpirifos ili klorpirifos etil je organofosfatni pesticid tj. insekticid koji se mnogo koristio na usjevima, životinjama, u objektima i dr. za ubijanje brojnih štetnih kukaca i crva. Proizvođač klorpirifosa je kompanija „Dow Chemical Company“ a proizvod je patentiran 1966. godine.
Zbog svoje visoke toksičnosti klorpirifos je zabranjen u Ujedinjenom Kraljevstvu od 1. 4. 2016., a od 31. 1. 2020. klorpirifos i klorpirifos-metil se ne smiju koristiti u Europskoj uniji („EU-wide ban of Chlorpyrifos and Chlorpyrifos-methyl,“ kolovoz 2020., Eurofins Scientific., www.eurofins.de).
Američka Agencija za zaštitu okoliša (U.S. Environment Protection Agency, EPA) zabranila je uporabu klorpirifosa na biljkama od 18. 8. 2021. (Brett Israel, Environmental Health News, 21. 8. 2012.: „Common Insecticide May Harm Boys’ Brains More Than Girls“; Scientific American.: www.scientificamerican.com/article).
Fipronil je također visokotoksičan insekticid za brojne štetnike ali i za rakove, mnoge ribe, zooplankton i vodene beskralježnjake, za brojne ptice – osobito planinsku divljač, te naročito za pčele. Znanstvenici fipronil smatraju jednim od vodećih kemijskih uzroka kolapsa pčelinjih zajednica; fipronil sulfon dokazano je toksičniji od fipronila.
Europska agencija za sigurnost hrane (European Food Safety Authority, EFSA) 2013. godine zabranila je uporabu fipronila na kukuruzu i suncokretu zbog njegove visoke toksičnosti za pčele („EFSA assesses risks to bees from fipronil,“ 27. 5. 2013., www.efsa.europa.eu).
S obzirom na još jedan masovni pomor pčela u navedenim hrvatskim županijama, čitateljima predstavljam jedan zanimljiv i vrlo poučan tekst koji pokazuje koliko ‘politička elita’ u stvarnosti brine o ljudskom zdravlju i zaštiti okoliša. Autor teksta je William Engdahl, konzultant za strateške rizike, predavač i najprodavaniji autor u području geopolitike i nafte.
Njemačka vlada koristi ‘lockdown’ kako bi u tišini i kriomice vratila uporabu smrtonosnog pesticida
Koristeći uvjete posljednjeg lockdowna tj.’zatvaranja’ zbog koronavirusa, ministrica poljoprivrede u njemačkoj Vladi donijela je prikrivenu odluku, bez otvorene rasprave, da ponovno uvede primjenu zabranjene klase sistemskih insekticida poznatih kao neonikotinoidi. Njemački potez uslijedio je nakon sličnog poteza Macronove vlade u Francuskoj, čime dovodi cjelokupnu prehrambenu sigurnost EU-a u ozbiljnu opasnost. Ironično, a možda i ne, ovaj potez dolazi u trenutku kada je sigurnost hrane u cijelom svijetu u velikom stresu zbog posljedica globalnih karantena zbog COVID-a koje su poremetile goleme dijelove globalnih prehrambenih lanaca.
Julia Klöckner (CDU), njemačka ministrica odgovorna za poljoprivredu, odobrila je 15. prosinca (2020.) „hitnu“ certifikaciju „ograničene“ uporabe vrlo kontroverznih insekticidnih kemikalija (za ubijanje kukaca) poznatih kao neonikotinoidi. Iako je naredba prikrivena kao ograničena izvanredna iznimka od trenutne zabrane kemikalija u cijeloj Europskoj uniji, ekološke organizacije tvrde da je to samo početak prikrivenog ponovnog odobrenja kemikalija koje su zabranjene od 2013. godine.
Propadanje pčelinjih zajednica
U 2012. godini nekoliko znanstvenih istraživanja pokazalo je da se upotreba „neonika,“ kako nazivaju neonikotinoide, proširila na poljoprivredne kanale za navodnjavanje i tlo gdje su se ove kemikalije zadržale. Studije su također povezale kemikalije s dramatičnim porastom uginuća pčelinjih zajednica diljem EU-a. Godine 2013. službena agencija EU-a, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), nakon službene revizije proglasila je da neonikotinoidi predstavljaju neprihvatljivo visok rizik za pčele, te da studije koje su sponzorirale industrije Bayer, Syngenta i druge agrokemijske tvrtke na temelju kojih su regulatorne agencije odobrile njihovu primjenu jer su kemikalije sigurne – no tvrdnje o sigurnosti na koje su se oslanjale bile su manjkave. To je rezultiralo prvom zabranom ovih kemikalija u cijeloj Europskoj uniji.
EFSA je 2018. godine, reagirajući na sve veći pritisak agrokemijske industrije za ukidanje zabrane, objavila novo izvješće u kojem se navodi da neonikotinoidi predstavljaju ozbiljnu opasnost ne samo za medonosne pčele, već i za divlje pčele. Druge studije su pokazale da je samo jedno sjeme tretirano ovom vrstom kemikalija dovoljno da ubije pticu pjevicu. Neonikotinoidi imaju potencijal utjecati na cjelokupne prehrambene lance. Oni su postojani u okolišu, infiltriraju u podzemne vode i imaju kumulativno i uglavnom nepovratno štetno djelovanje na beskralješnjake.
Godine 2018. uvedena je nova zabrana uporabe insekticida na otvorenom u cijeloj EU. To je ono što njemačka Vlada, slijedeći Francusku, sada potkopava sa smicanjem o „ograničenoj uporabi u hitnim slučajevima.“
U igri je mnogo više od budućnosti pčela. Kako kemikalije dolaze u široku upotrebu na brojnim usjevima, dokazi pokazuju da, osim pčela, ubijaju mnogo više drugih stvorenja. U stvari, čini se da ubijaju sve kukce oprašivače i mnoge vrste ptica koje se hrane kukcima. Ovo nije minorno.
Oprašivači
Malo nas u današnjim urbanim društvima možda je svjesno vitalne uloge pčela i drugih kukaca oprašivača u našim lancima prehrane.
Medonosna pčela, Apis mellifera, najvažniji je oprašivač poljoprivrednih kultura. Pčele medarice / medonosne pčele oprašuju preko 70 od 100 usjeva koji zauzvrat osiguravaju 90 posto svjetske hrane. One oprašuju većinu voća i povrća – uključujući jabuke, naranče, jagode, luk i mrkvu.
No, dok se upravljanje pčelinjim populacijama povećalo tijekom posljednjih 50 godina, populacije pčelinjih zajednica značajno su se smanjile u mnogim europskim i sjevernoameričkim zemljama. Istodobno su se povećali usjevi koji su ovisni o kukcima oprašivačima. Fenomen uginuća pčela poznat je pod varljivim pojmom, kolaps pčelinjih kolonija ili zajednica (eng. CCD), što implicira da ga može uzrokovati bilo koji broj čimbenika. Ozbiljne nedavne znanstvene studije ipak ukazuju na glavni uzrok: primjenu novih visoko toksičnih sistemskih pesticida tj. insekticida, neonikotinoida, čija je široka primjena u poljoprivredi započela oko 2004. godine.
Već u siječnju 2012. Ministarstvo poljoprivrede SAD-a objavilo je izvješće znanstvenika pod vodstvom Jeffreyja Pettisa iz ‘USDA Bee Research Laboratory.’ Studija, objavljena u njemačkom znanstvenom časopisu, „Naturwissenschaften,“ zaključila je da postoji „interakcija između subletalne izloženosti imidaklopridu (Bayerov ‘Gaucho’) na razini kolonije i nastanka spora u pojedinačnih pčela medarica – Nosema (Nosema apis), crijevni parazit medonosne pčele.“ Štoviše, studija je nastavila: „Naši rezultati sugeriraju da su trenutne metode koje se koriste za procjenu potencijalnog negativnog učinka pesticida neodgovarajuće… vjerujemo da bi suptilne interakcije između pesticida i patogena, kao što je ovdje prikazano, mogle biti glavni doprinos povećanju smrtnosti pčelinjih zajednica u cijelom svijetu.”
Poznati nizozemski toksikolog, pokojni dr. Henk Tennekes izvijestio je te iste 2012. da su, za razliku od tvrdnji ‘Bayera’ i drugih proizvođača neonikotinoida, pčele koje žive u blizini kukuruznih polja prskanih otrovnim pesticidima izložene neonikotinoidima tijekom cijele vegetacijske sezone, a otrov je kumulativan, baš kao i glifosat u Bayerovom ‘Roundupu.’ Dr. Tennekes je primijetio: „Pčele su izložene tim spojevima i nekoliko drugih poljoprivrednih pesticida, na nekoliko načina tijekom cijelog razdoblja ishrane. Tijekom proljeća u ispušnom materijalu sadilice nastalom tijekom sadnje tretiranog sjemena kukuruza pronađene su iznimno visoke razine klotianidina i tiametoksama. Također smo pronašli neonikotinoide u tlu svakog polja koje smo uzorkovali, uključujući i nezasađena polja” (naglasak dodan).
Utjecaj na ljudski mozak?
Najalarmantniji od svega je dokaz da izloženost neonikotinoidima ima moguće negativne učinke na ljude, kao i na ptice i pčele. Profesor Tennekes je opisao učinke: „Danas glavne bolesti s kojima se djeca suočavaju u Sjedinjenim Državama uključuju niz psihosocijalnih stanja i stanja ponašanja. Neurorazvojni poremećaji, uključujući poteškoće u učenju, disleksiju, mentalnu retardaciju, poremećaj pažnje i autizam – pojava je češća nego što se mislilo, utječu na 5 posto do 10 posto od 4 milijuna djece koja se godišnje rađaju u Sjedinjenim Državama… Prenatalna i dječja izloženost pesticidima pojavili su se kao značajan čimbenik rizika koji objašnjava utjecaj na strukturu mozga i zdravlje što kasnije u životu može povećati rizik od neuroloških bolesti.“
Sve je više dokaza koji upućuju na to da bi trajna izloženost biljkama tretiranim/prskanim neonikotinoidima mogla biti odgovorna za oštećenje ljudskog mozga, uključujući nedavni nagli porast slučajeva autizma kod djece.
Osvrćući se na nedavne studije o učincima različitih izloženosti neonikotinoidima na štakore, Tennekes je primijetio: „Nagomilani dokazi sugeriraju da kronična izloženost nikotinu uzrokuje mnoge štetne učinke na normalan razvoj djeteta. Prenatalna izloženost nikotinu poznati je čimbenik rizika za sindrom iznenadne smrti dojenčadi, dojenčad niske porođajne težine i poremećaj pažnje/hiperaktivnost. Stoga neonikotinoidi mogu negativno utjecati na ljudsko zdravlje, posebno na mozak u razvoju.“
Tennekes je ‘nagrađen’ za svoje revolucionarno izlaganje o opasnosti od Bayera, Syngente, BASF-a i drugih proizvođača kemikalija neonikotinoida, uključujući dokaze da je Bayer istraživao smrtonosne učinke neonikotinoida na muhe još 1991., tako što je bio stavljen na crnu listu kao konzultant za toksikologiju i izgubio sve svoje klijente. Unatoč tome, nastavio je s promicanjem opasnosti neonikotinoida, opasnosti koja je konačno prepoznata zabranom u EU 2013., a sada se ignorira ne samo na štetu pčela ili ptica nego i zdravlja ljudi.
Autor: F. William Engdahl: „German Government Uses Lockdown to Sneak Deadly Pesticide“; New Eastern Outlook, 4. 1. 2021.
