Hrvatski Fokus
Religija

Milenko Krešić, profesor crkvene povijesti

Zaređen za svećenika Trebinjsko-mrkanske biskupije 29. 6. 1997. u Trebinju

 

Don Milenko Krešić, rođen 23. studenog 1971. u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Osnovnu školu završio je u Hutovu, 1986. godine, općina Neum. U rujnu 1986. upisuje se u Srednju Interdijecezansku školu za spremanje svećenika (Sjemenište) u Zagrebu koju je završio 1990. godine. Filozofsko-teološki studij (Bogosloviju) polazio u Sarajevu na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi od 1991. do 1997. godine te na istoj diplomirao na temu Mons. Stjepan Batinović, župnik, pisac i izdavač. Zaređen za svećenika Trebinjsko-mrkanske biskupije 29. 6. 1997. u Trebinju. Od 1997. do 1998. bio na službi župnog vikara u katedralnoj crkvi Marije Majke Crkve u Mostaru. Godine 1998. premješten za župnog vikara u župu Studence, Mostarsko-duvanjska biskupija, i ostao do rujna 2002. godine. U listopadu 2002. godine upisao licencijat u Teologiji, smjer Povijest Crkve na Papinskom sveučilištu Svetog Križa u Rimu, koji je završio u lipnju 2004. položivši sve predviđene ispite, napisavši i obranivši licencijatski rad na temu Odnosi Katoličke Crkve i Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.), te položivši završni ispit za dodjelu gradusa „Licentiatus in sacra teologia“ usmjerenje Povijest Crkve. Po povratku u domovinu u rujnu 2004. imenovan župnim vikarom u župi Aladinići, Trebinjsko-mrkanska biskupija te predavačem na Teološkom Institutu u Mostaru. Od 2004. do 2014. predavao sljedeće predmete: Uvod u misterij Krista i povijest spasenja, Kršćansku arheologiju, Povijest Crkve u Hrvata, Biblijsku arheologiju i Metodologiju znanstvenog rada. Za vrijeme službe u Aladinićima na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, odsjek Povijest upisao doktorski studij te napisao i obranio doktorsku disertaciju na temu: Odnosi katolika jugoistočne Hercegovine s muslimanima i pravoslavnima u vrijeme osmanske vladavine: Od osmanskog zauzeća do Bečkog kongresa (1482.-1815.). Od rujna 2009. je župni upravitelj župe Rođenja Blažene Djevice Marije – Katedrala, Trebinje, Trebinjsko-mrkanska biskupija te od studenog 2013. dekan Trebinjskog dekanata. Profesorom na Katoličkog bogoslovnom fakultetu u Sarajevu imenovan krajem veljače 2015. godine. Izabran u zvanje docenta na katedri Crkvene povijesti Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 25. veljače 2015.

Bibliografija:

Autorske knjige:

  1. Crkva i država u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941.-1945.)(Mostar: Crkva na Kamenu, 2006); Knjiga je objavljena na talijanskom: La Chiesa e lo Stato in Croazia (1941-1945)(Ancona: Editrice Shalom, 2006.).
  2. Don Vidoje Maslać i Trebinjsko-mrkanska biskupija 1795.-1862., Humski zbornik XIV (Trebinje: Župni ured Trebinje, 2012.).
  3. Vrijeme lomova: Katolici jugoistočne Hercegovine od 10. do početka 17. stoljeća (Sarajevo: Katolički bogoslovni fakultet; Zagreb: Glas Koncila, 2017.).

Studijski članci:

  1. „Don Martin Krešić“, Svjedoci vjere i rodoljublja. Zbornik radova o stradalim biskupijskim svećenicima u Hercegovini, prir. Božo GOLUŽA, (Mostar: Crkva na Kamenu, 2005.), 203-228.
  2. „Povijesne okolnosti osnutka i osnutak župe Dubrave u Trebinjskoj biskupiji prije 300 godina“, Croatica Christiana Periodica 57(2006.), 103-129. Isto, u: 300 godina župe Dubrave, Zbornik radova, prir. Milenko KREŠIĆ, (Aladinići: 2006.), 75-108.
  3. „Statistika današnjih župa nastalih na području župe Dubrave“, 300 godina župe Dubrave, Zbornik radova, prir. Milenko KREŠIĆ, (Aladinići: 2006.), 409-425.
  4. „Katolici Trebinjsko-mrkanske biskupije prema popisu nadbiskupa Marka Andrijaševića iz 1733. godine“, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 48 (2006.), 439- 452.
  5. „Dubljani u izvještajima o Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji iz turskog vremena“, Dubljani, Humski zbornik X., prir. Ivica PULJIĆ – Stanislav VUKOREP, (Ravno: 2007.), 121-135.
  6. „Bosnia and Herzegovina and consequences of exclusivist ideologies“, Review of Croatian History1 (2007.), 75-108.
  7. „Svećenici na službi i rodom iz župe Gradac“Župa Gradac, Humski zbornik XII., prir. Ante ĐEREK – Zoran MATUŠKO – Ivica PULJIĆ, (Gradac: 2009.), 75-114.
  8. „Hercegovina sredinom 19. stoljeća“Mučeništvo Marka Milanovića, prir. Pero MILANOVIĆ (Mostar: Crkva na Kamenu, 2010.), 26-45.
  9. „Depopulacija jugoistočne Hercegovine izazvana turskim osvajanjem“, Povijesni prilozi39 (2010.), 107-123. Isto u: Hum i Hercegovina kroz povijest. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Mostaru 5. i 6. studenoga 2009., ur. Ivo LUČIĆ (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2011.), 757-778.
  10. „Crkveno uređenje jugoistočne Hercegovine (Trebinjske biskupije) u 17. stoljeću“, Vrhbosniensia 15 (2011.), 57-70.
  11. „Svećenici Medvjedovići iz Orahova Dola“ Od Dubrave do Dubrovnika, Prigodom 300-godišnjicu rođenja Ruđera Boškovića, Humski zbornik XIII., prir. Ivica PULJIĆ (Neum – Dubrovnik: 2011.), 255-274.
  12. „Demografska slika župe Studenci (1908.-2008.)“, Župa Studenci u Hercegovini, prir. Ante PAVLOVIĆ (Mostar: Crkva na Kamenu, 2011.), 238-246.
  13. „Životni put don Stjepana Batinovića“ Stjepan Batinović svećenik vjere. Zbornik radova o don Stjepanu Batinoviću, prir. Ivo ŠUTALO (Mostar: Crkva na Kamenu, 2014.), 55-95.
  14. „Raseljavanje i doseljavanje katoličkog stanovništva na prostoru stare katoličke župe Dubrave od kraja 15. do kraja 18. stoljeća“, Župa Stjepan Krst (1974.-2014.), Prigodom 40-godišnjice osnutka, Humski zbornik XV., prir. Marinko MARIĆ (Stolac – Neum – Dubrovnik, 2014.), 161-174.
  15. „Osvrt na tematike iz ‘otomanskog vremena’ u djelima dr. fra Dominika Mandića“,  fra Dominik Mandić. Zbornik radova sa znanstvenog simpozija održanog u prigodi 40. obljetnice njegove smrti (Mostar-Široki Brijeg, 24. i 25. listopada 2013.), prir. Robert JOLIĆ (Mostar – Zagreb: 2014.), 945-965.
  16. „Doprinos Krunoslava Draganovića hrvatskoj crkvenoj historiografiji do 1945. godine“,Krunoslav Stjepan Draganović – svećenik, povjesničar i rodoljub. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog simpozija o Krunoslavu Draganoviću povodom 110. obljetnice rođenja i 30. obljetnice smrti održanom na Katoličkom bogoslovom fakultetu u Sarajevu od 8.-10. 11. 2013., godine, Darko TOMAŠEVIĆ – Miroslav AKMADŽA, (Sarajevo: 2014.), 55-67.
  17. „Krunoslav Draganović, Bibliografija“, Krunoslav Stjepan Draganović – svećenik, povjesničar i rodoljub. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog simpozija o Krunoslavu Draganoviću povodom 110. obljetnice rođenja i 30. obljetnice smrti održanom na Katoličkom bogoslovom fakultetu u Sarajevu od 8.-10. 11. 2013., godine, Darko TOMAŠEVIĆ – Miroslav AKMADŽA (Sarajevo: 2014.), 505-511.
  18. “Povijesno-pravne činjenice o Mrkanskoj biskupiji”,Vrhbosnensia19 (2015.), 31-43.
  19. „Prodor islama i vjernost kršćanstvu – obrisi života katolika Trebinjsko-mrkanske biskupije pod turskom vlašću“, Mučeništvo i mučenički tragovi kroz hrvatsku prošlost. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Zagrebu 13. ožujka 2014. (Zagreb: Hrvatska biskupska konferencija – Katolički bogoslovni fakultet sveučilišta u Zagrebu, 2015.), 206-229.
  20. „O biskupima stonskim, trebinjskim i bosanskim u okviru Dubrovačke metropolije do 30-ih godina 14. stoljeća i staroslavenskoj službi Božjoj u njihovim biskupijama“, Vrhbosnensia 1 (2106.), 103-123.
  21. „Jakov Markijski i pokušaj reforme u Bosanskoj vikariji od 1432. do 1438.“ Jakov Markijski i njegovo djelovanje u Bosni. Radovi s međunarodnog simpozija o sv. Jakovu Markijskom održanom u Deževicama 19. i 20. rujna 2015., (Sarajevo: Katolički bogoslovni fakultet – Deževice: Župa Gospe Snježne, 2016.), 159-181.
  22. „Vjerske prilike u Humskoj zemlji (Stonu i Râtu) u srednjem vijeku“, Hercegovina 2 (2016.), 65-94.
  23. „Odjek promjene na Habsburškom prijestolju 1916. u hrvatskom i katoličkom bosanskohercegovačkom tisku. Prigodom 100. obljetnice smrti cara i kralja Franje Josipa I. i stupanja na prijestolje Karla I. (IV.)“, Vrhbosnensia 2 (2016.), 413-427.
  24. „I fedeli laici e il regime comunista“, Testimoni della fede. Esperienze personali e colletive dei cattolici in Europa centro-orientale sotto il regime comunista, a cura di Jan Mikrut. Collana: Storia della Chiesa in Europa centro-orientale (San Pietro in Cariano [Verona]: Il segno dei Gabrielli editori, 2017.), 465-481.
  25. „Župa Jablanica. Od prvih početaka organiziranog crkvenog života do kraja Drugog svjetskog rata“, Župa Jablanica (Mostar: Crkva na Kamenu, 2017.), 77-96.

Urednik/ca knjiga:

  1. 300 godina župe Dubrave, prir. Milenko Krešić, Humski zbornik (Aladinići: 2006.).
  2. Jakov Markijski i njegovo djelovanje u Bosni. Radovi s međunarodnog simpozija o sv. Jakovu Markijskom održanom u Deževicama 19. i 20. rujna 2015., ur. Milenko Krešić (Sarajevo: Katolički bogoslovni fakultet – Deževice: Župa Gospe Snježne, 2016.).

Recenzije:

  1. Milenko Krešić (ur.), Jakov Markijski i njegovo djelovanje u Bosni. Radovi s međunarodnog simpozija o sv. Jakovu Markijskom održanom u Deževicama 19. i 20. rujna 2015., (Sarajevo: Katolički bogoslovni fakultet – Deževice: Župa Gospe Snježne, 2016.).
  2. Darija Damjanović Barišić, Grgo Grbešić, Tomislav Mrkonjić (herausgegeben von / a cura di), Josip Juraj Strossmayer 1815-2015 Wien, 21. Mai 2015.- Roma, 9. dicembre 2015 (Đakovo: Katolički bogoslovni fakultetu u Đakovu, 2017.)
  3. Grgo Grbešić, Darija Damjanović Barišić (uredili), Josip Juraj Strossmayer 1815.-2015. Đakovo, 1-2. listopada 2015. (Đakovo: Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, 2017.)
  4. Nikola Menalo, Menali (Cerovo: vlastina naklada, 2017.) (v.h.)

Povezane objave

U Klovićevim Dvorima predstavljena je knjiga-monografija Miljenka Domijana ‘Armenia sacra – Hodočašće sakralnoj arhitekturi’

hrvatski-fokus

Ima li Crkva papu?

HF

Sarkozyjevo ugodno ćaskanje sa Chabadom

admin

Križni put Duje Botterija

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više