Hrvatski Fokus
Unutarnja politika

Istrani ne podržavaju IDS-ovu politiku istrijanstva

Prema popisu pučanstva 2021. godine Istra se vratila svojim korijenima, povećao se broj Hrvata sa 68,33 na 76,40 posto

 

Istarski demokratski sabor – IDS registriran je kao stranka 14. veljače 1990. godine. Programska deklaracija IDS-a objavljena 7. srpnja 1991. godine koja određuje politički profil stranke kao stranke, liberalnoga usmjerenja čija je politička osnova regionalizam s isticanjem kulturne i teritorijalne specifičnosti.” „IDS su osnovali autohtoni Istrijani kako bi vratili duh svojih predaka koji nikada nisu bili svoji na svome!”. Za logo stranke odabran je zeleni krug sa tri koze koje su predstavljale podjelu Istre na tri djela: hrvatski, talijanski i slovenski. Cilj IDS-a je, među ostalim, ta tri istarska djela ujediniti u euro-regiju Istru.

IDS, stranka koja je suvereno vladala Istrom kao da je njezino leno.

23.travnja 1994. godine je u Rovinju izglasala 4 deklaracije

– O demokratizaciji Republike Hrvatske 

– O regionalnom ustrojstvu Republike Hrvatske

– O autonomiji Istarske županije i

– O Euroregiji Istri.

Svaki član IDS-a dužan je postupati po tim deklaracijama. Na osnovi Deklaracija donesen je i Statut Istarske županije, koji nije bio u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske, pa je Ustavni sud ukinuo 18 članaka Statuta kao neustavne. Ustavni sud je tako, primjerice, ukinuo odredbu čl. 23. Statuta o zaštiti istrijanstva budući da takva norma kojom se posebno štiti regionalna pripadnost, nije u suglasnosti s odredbama čl. 14. i 15. Ustava. Prema odredbama čl. 14. Ustava građani Republike Hrvatske imaju sva prava i slobode, neovisno o njihovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Time su svi pred zakonom jednaki. Ustav pak u čl. 15. jamči ravnopravnost i slobodu izražavanja narodnosne pripadnosti pripadnicima svih naroda i manjina. “Ta se ustavna jamstva ne mogu drugim propisima uređivati na drugačiji način, ni sužavati, a niti proširivati”. (Odluka Ustavnog suda RH, Službene novine ZI, 1995., str. 103.)

Člankom 23. Statuta utvrđuje pravo na posebno priznanje i zaštitu istrijanstva, tada takva norma, kojom se posebno štiti regionalna pripadnost, nije u suglasnosti s naprijed navedenim ustavnim odredbama, a ni s člankom 14. Ustava, prema kojem građani Republike Hrvatske imaju sva prava i slobode, neovisno o njihovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama, time da su svi pred zakonom jednaki. Kasnije je Ustavni sud, vratio čl. 23, ali tek nakon kozmetičke promjene da IDS njeguje istrijanstvo!

IDS je svojom promašenom politikom autonomaštva, promašenom euroregijonalnom politikom, promašenom gospodarskom politikom,  majorizacije manjina, marginalizacije hrvatske komponente u Istri doveo je industriju kao gospodarsku granu u kolaps, politički i nacionalno izazvao velike podjele i netrpeljivost, među stanovništvom!

Što je ustvari istrijanstvo? Istrijanstvo je regionalno teritorijalno izjašnjavanje pripadnosti jednom području u okviru Republike Hrvatske i ne predstavlja  ni naciju, ni narod ,ni narodnost. Po toj logici može se izraziti  pripadnost Zagorju, Međimurju, Podravini, Slavoniji, Baranji, Lici ili Dalmaciji!

Istrijanstvo nema karakteristike nacije, ni naroda, ni etničke manjine, ma koliko se trudili to znanstveno objasniti Sandi Blagonić i Ernie Gigante Dešković,  nego je  proizvod IDS-a, regionalne stranke u Istri, antihrvatske stranke koja pored talijanizacije Istre provodi istrijanizaciju Istre sa ciljem odnarođivanja hrvatskog entiteta, a time i smanjivanja brojnosti Hrvata u Istri.

IDS je nastao na zasadama jugoslavenstva, titoizma i bratstva i jedinstva. Sve te pozicije nakon raspada Jugoslavije, presvukao je u demokratsko ruho, pa je stranku okarakterizirao kao liberalnu (jugoslavenstvo),  antifašističku (titoizam) i tolerantnu (bratstvo i jedinstvo)! A proizvod te politike je samo produbljivanje podjela u stanovništvu i veliki odium, netrpeljivost prema hrvatstvu, toliko velika mržnja, da svakoga koji se izjasni kao Hrvat, proglase ustašom, mada ustaša u Istri nikada nije bilo.

IDS stvara koncept istarske nacije:„istrijanstvo ima sve elemente nacionalnog bića–poseban jezik, kulturu, povijesnu tradiciju i običaje… https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/sto-to-znaci-biti-istrijan-335976

Nije točno, čisto politikanstvo! Poseban jezik- nema! U Istri se govori čakavskim dijalektom hrvatskog jezika, koji je prvi puta označen kao hrvatski jezik u Istarskom razvodu (hrvatski  pravni dokument, izvorno nastao u središnjoj Istri između 1275. i 1395. godine,  sačuvan je u prijepisu kurzivnom glagoljicom iz 16. stoljeća na latinskom , njemačkom i hrvatskom jeziku). Istrijanstvo je  negiranje i poništavanje narodnog preporoda u Istri XIX. i XX. stoljeća i generacija Istrana koje su se borile i sačuvale hrvatski identitet Istre.

Moj moto je: Istra je moj zavičaj, a Hrvatska moja domovina!

Ovaj popis pokazao je tim teoretičarima istrijanstva, da Istrijani nikada neće postati samostalna nacija: „Istina je da praksa pokazuje da identitet, koji sebe smatra specifičnim i svoju posebnost temelji na specifičnoj kulturi, načinu života i povijesti jednoga prostora, i zbog toga taj prostor također smatra samostalnim entitetom, mi dobivamo školski primjer modernog stvaranja nacije. Ukratko, kada imamo toliko snažnu identifikaciju sa specifičnostima jednog prostora to postaje samostalan i osnovan element identiteta. Tada dolazimo do trenutka kada se istrijanstvo više ne može smatrati tek regionalnom pripadnosti, već nešto više“, Erni Gigante Dešković, pala vam teorija u vodu https://www.regionalexpress.hr/site/more/o-istrijanstvu

Ja razlikujem moj osjećaj istrijanstva od IDS-ovog istrijanstva. Istra je moj zavičaj, rodila sam se, odgojena i odrasla u Istri. Istarski način života, kultura, povijesno naslijeđe formirali su me kao osobu, to je moje istrijanstvo, moj zavičaj. Ali sve to sa hrvatskim predznakom. Materinji jezik je hrvatski čakavsko narječje, kultura na hrvatskom jeziku, katolička vjera na hrvatskom jeziku, povijesno naslijeđe prisilne talijanizacije uvjetovalo je da je moja mama pohađala talijansku školu i uz nju i susjedstvo talijanski je bilo normalno naučiti. Ali uvijek su govorili moji predci da smo mi Hrvati i moja domovina je Hrvatska.

U Proglasu od 13. rujna 1943. godine lijepo piše: „Istra se priključuje matici zemlji i proglašuje ujedinjenje sa ostalom našom hrvatskom braćom… Potvrđeno je da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati“.

Koje istrijanstvo? Riječi Krasne zemlje, istarske himne: „Krasna zemljo Istro mila, dome roda Hrvatskog…“

Regionalno opredijeljeni – Istrijani, su sve one koji nisu iz Istre slali „priko Učke“, pa evo i danas župan Boris Miletić, bivši predsjednik IDS-a kaže da „se naši lokalni običaji i tradicija moraju poštivati. Nakon poraza projekta Euroregija Istra, koji su Slovenci odbili i još žilet – žicu postavili na granicu, Loredani Bogliun-Debeljuh, koja je zastupala projekt Euroregije Istre i kao podžupanica IŽ je na skupu u Brtonigli 15. i 16. lipnja 1995. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe, iznijela program u šest točaka o brzom rješenju istarskog pitanja koji je neslavno propao. I to zahvaljujući slovenskim intelektualcima, koji su prepoznali projekt Euroregije Istre kao napad na državni suverenitet i integritet Republike Slovenije. I nakon 30 godina sa ovim rezultatima popisa retorika IDS-ovaca se promijenila;

Boris Miletić: “Istra je po otvorenosti i velikom srcu nadaleko poznata, svi ljudi dobre volje uvijek su dobrodošli, ali se naši lokalni običaji i tradicija moraju poštovati” to je odgovor na poraz istrijanstva koji su doživjeli. Do nedavno su govorili kako oni štite istrijanstvo kao autentičnu istarsku posebnost, ali nakon ovog fijaska sada kada se samo 5,13 % izjasnilo regionalno, onda “se naši običaju i tradicija moraju poštovati”. Pa nitko ih ni ne dira tko god da dođe u Istru! To se podrazumijeva, da gdje god dođeš moraš se uklopiti u društvo domaćina!

Popis stanovništva 2021. godine, pokazao je da Istrani ne podržavaju IDS-ovu politiku istrijanstva. Svega 5,13 %  ili 10.025, izjasnilo se regionalno što  je dvostruko manje  od 2011,godine kada je  bilo  25.203 ili 12.11 %, ili tri puta manje od 1991. godine 37 027 ili 18,01 %

narodnost 1991 2001 2011 2021
Hrvati 111.596         54,60 148.328        71,90 142.173         68,33       149.152         76,40
Talijani 15 306              7,5 14.284             6,9 12.543            6,03 9.784               5,01
regionalni 37.027            18,1 8.865               4,3 25203         12,11 10.025          5,13
Ukupno

Istra

234.145 206.344 208055 195237

Popis stanovništva Istra, prikaz od osamostaljenja RH do danas

 

Na popisu stanovništva Istarski demokratski sabor – IDS od svog osnutka 14. veljače 1990. zagovara regionalizam. I sam je jedan od osnivača Ivan Pauletta rekao na osnivačkoj skupštini: „IDS su osnovali autohtoni Istrijani, kako bi vratili duh predaka, koji nikada nisu bili svoj na svome”. Na popisu 2021. godine vidi se da se Istra vratila svojim korijenima, povećao se broj Hrvata sa 68,33 % na 76,40 %, usprkos tome što ukupno ima 12.818 manje stanovnika u odnosu na 2011. godine, a smanjio broj regionalaca – Istrijana. Krajnji cilj IDS-ove politike je odnarođivanjem Hrvata,  talijanizacijom i istrijanizacijom dostići dovoljan postotak Istrijana za raspisivanje referenduma o autonomiji. Kod svakog popisa stanovništva pitanje regionalnog izjašnjavanja postaje aktualno, jer je to jedini demokratski način na koji IDS-ovci mogu ostvariti  autonomiju Istre,  ali ih narod nije poslušao. Veliki dio Istrijana vratio se svom izvornom hrvatskom narodu, što su oduvijek i bili.

Lili Benčik

Povezane objave

Birači srpske nacionalnosti su povlašteni

HF

Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

HF

Uloga parlamentarnih izbora

HF

‘Pilot’ AP vozi hrvatsko društvo u ‘Sturzflug’

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više