Hrvatski Fokus
Znanost

Vandana Shiva: Što nedostaje u raspravi o klimi (1)

Prehrambeni sustav bez fosilnih goriva zdravstveni je imperativ za planet i ljudsku zajednicu

 

„Korporacije iskorištavaju klimatsku krizu za promicanje skupih, neprovjerenih i često opasnih tehnoloških rješenja, ali pravi izvor krize zapravo je simptom šire ekološke krize koju održava ekstraktivistički sustav vođen profitom.“

Dr. sc. Vandana Shiva: „Destabilizacija Zemljinih klimatskih sustava posljedica je kršenja ekoloških procesa i ciklusa Zemlje, kršenja prava Zemlje, prava autohtonih naroda i prava budućih generacija.“

„Fosilna goriva utjecala su na to kako uzgajamo hranu i proizvodimo odjeću tijekom prošlog stoljeća. Energetski ‘robovi’ korišteni su za istiskivanje kreativnog rada poljoprivrednika koji brinu o zemlji i obrtnika u stvaranju ljepote i kulture.“

„Prehrambeni sustav bez fosilnih goriva zdravstveni je imperativ za planet i ljudsku zajednicu“.

„Zagađivači pokušavaju iskoristiti krizu koju su stvorili, kako bi zaradili na onečišćenju pomoću trikova kao što je ‘neto-nula’, geoinženjeringom povećavaju nasilje nad planetom i nastavljaju nasilje nad zemljom i našim tijelima putem ultra prerađene laboratorijske hrane.“

„Naša ekološka dužnost je zaustaviti štetu i spriječiti ‘zeleno pranje’ kako bismo regenerirali živu Zemlju, njezine ekosustave, našu slobodu sjemena i slobodu hrane kroz zemaljsku demokraciju.“

Klimatske promjene zapravo su ekološki kolaps

Vrijeme kritično istječe za klimatske mjere. U godini kada će naftne i plinske kompanije ostvariti povijesno rekordno visoku dobit, sa sektorom koji će godinu završiti na 4 trilijuna dolara (The Guardian: „Shell paid zero windfall tax in UK despite record global profits;“ 27. 10. 2022., www.theguardian.com/business/2022/oct/27/ ), i nezapamćenim poplavama u PakistanuPortoriku i Nigeriji, svijet se nije približio smanjenju klimatskih emisija ili otklanjanju ekološkog uništenja.

Mnogi su sada čak počeli dovoditi u pitanje smisao godišnjih sastanaka Konferencije stranaka (Conference of the Parties), jer prema Programu Ujedinjenih naroda za okoliš (UN environmental programme,UNEP: „Emissions Gap Report 2022;“ www.unep.org), čak i ako se sadašnja klimatska obećanja ispune u potpunosti, još uvijek bismo vidjeli porast globalne topline iznad 2,5 stupnja Celzijusa (36,5 stupnjeva Fahrenheita), što nas vodi u daljnji klimatski kaos bez presedana.

Potsdamski institut već izvješćuje o pucanju pet kritičnih planetarnih granica, a ove godine zabilježen je nezapamćen porast globalnih emisija.

(„Planetary boundaries update: freshwater boundary exceeds safe limits;“ 26. 4. 2022.; www.pik-potsdam.de/en/news/latest-news/ ).

Klimatska kriza s kojom se suočavamo dio je nekoliko isprepletenih kriza koje uključuju naše zdravlje, naša tla, ekosustave, naše društvo i biološku raznolikost na planetu. To je simptom šire ekološke krize koju održava ekstra-aktivistički sustav vođen profitom.

Drugim riječima, trenutni klimatski kaos koji trenutno prolazi diljem svijeta simptom je većeg ekološkog kolapsa. Klima na Zemlji sastavljena je i međusobno zamršeno povezana s mnogim preklapajućim planetarnim sustavima i ciklusima.

Ne radi se samo o poremećaju ciklusa ugljika, već o poremećaju i prekidu mnogih Zemljinih ciklusa kao što su ciklus dušika, ciklus vode, ciklus ugljika, ciklusi strujanja zraka i ciklusi biološki raznolikog života.

Pojedinačni ekosustavi izmijenjeni su do te mjere da to sada uzrokuje masovnu deregulaciju Zemljinih ciklusa. Svi ovi ciklusi međusobno su povezani i osiguravaju održavanje ekosustava, a time i zdravlje klime.

Ne možemo govoriti o klimatskim promjenama, a da se ne pozabavimo industrijskim prehrambenim sustavima

Način na koji proizvodimo, konzumiramo, distribuiramo hranu ima golem utjecaj na zdravlje planeta, a time i klime. Prehrambeni sustavi povezani su sa svim spomenutim planetarnim ciklusima. Dakle, ne možemo govoriti o klimatskim promjenama, a da ne govorimo o prehrambenom sustavu, budući da su one jedan od glavnih načina na koji ljudi komuniciraju i utječu na Zemljine cikluse.

Industrijska poljoprivreda i globalizacija bili su jedan od glavnih razloga zbog kojih su Zemljini ciklusi popucali/pukli. Zbog promjene korištenja zemljišta, agrokemijskog onečišćenja, monokultura, genetskog ekocida, plastične kontaminacije, korištenja fosilnih goriva, transporta na velike udaljenosti, to je sada jedan od najvećih uzroka planetarnog uništenja.

Izazvao je ekocid i gubitak bioraznolikosti, dezertifikaciju tla, eroziju i kontaminaciju. Uzrokovao je masovno onečišćenje vode tijekom čitavog ciklusa vode, emisije stakleničkih plinova i prekid ili neravnotežu ciklusa dušika, vode, metana i ugljika. Sve to znači poremećaj klimatskih sustava.

Zajedno, ove ekološki destruktivne prakse čine između 44 posto i 57 posto svih emisija stakleničkih plinova, čineći globalni prehrambeni sustav jednim od glavnih krivaca za klimatske promjene i degradaciju okoliša.

Na primjer, kontinuirana invazija agrobiznisa na šume i druge vitalne ekosustave učinila je industriju odgovornom za 70 posto do 90 posto globalne deforestacije. Danas također svjedočimo kolapsu bioraznolikosti, uz šesto masovno izumiranje.

Prema izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, Chatham House i Compassion in World Farming, „Utjecaj prehrambenog sustava na gubitak bioraznolikosti,“ industrijski globalni prehrambeni sustav primarni je pokretač globalnog gubitka bioraznolikosti, što predstavlja prijetnju za čak 86 posto vrsta koje su sada u opasnosti od izumiranja.

Iako je bilo opetovanih poziva na djelovanje u vezi s ovom poražavajućom činjenicom, ništa nije učinjeno jer se tek treba pozabaviti praksama koje su uzrokovale ovaj ekocid.

Isto vrijedi i za uništavanje tla. Zbog agrokemikalija poput umjetnih gnojiva i agrotoksina uništen je život tla. Dokazano je da umjetna gnojiva i pesticidi ubijaju raznoliku mikrobiotu tla, uzrokujući nedostatak sposobnosti prirodne pretvorbe dušika i ugljika.

Tlo bez života također nema sposobnost zadržavanja vode niti plodnost koja bi podržavala život životinja ili biljaka. Nedostatak kapaciteta tla za zadržavanje vode i nedostatak ugljika, odnosno organske tvari, jedan je od razloga zašto masovne poplave, suše i šumski požari postaju sve ekstremniji. Ako se ne pozabavi i međusobnom povezanosti ovih pitanja, te će se krize samo pogoršavati. (EMBO Reports: „Healthy soils for healthy plants for healthy humans;“ 31. 7. 2020.; www.embopress.org/doi/full/10.15252/).

Opasnosti redukcionističkih narativa

U još jednoj godini klimatskih promjena zapravo vidimo okupljanje iza lažnih rješenja koja samo održavaju uobičajeno poslovanje ili čak rade na konsolidaciji industrijskih modela. Korporacije su sada zainteresirane za korištenje nužne hitnosti za klimatsku politiku u svoju korist s nizom lažno zelenih rješenja.

Rješenja predložena kao odgovor na neposrednu klimatsku krizu jesu skupi, neprovjereni i često opasni tehnološki popravci koji su usmjereni na zamjenu onih istih prirodnih procesa koje uništavaju.

Rješenja predstavljaju nametanje tehnoloških inovacija kao što su umjetno uzgojena laboratorijska hranauređivanje gena (gene editing), hvatanje ugljika, ugljični krediti i financijalizacija prirode.

Ali pravi plan iza ovih lažnih rješenja je konačna konsolidacija industrijskog prehrambenog sustava kroz potpuno digitalno kontrolirani lanac poljoprivredne opskrbe, laboratorijski proizvedenu hranu i financijalizaciju posljednjih prirodnih granica kroz financijske kredite za bioraznolikost i usluge ekosustava.

To je posljednji poticaj za hranu bez farmera i poljodjelstvo bez Zemlje.

(Svršetak u sljedećem broju)

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Gdje su nestale bube?

HF

Tajni ugovor za privatizaciju obrazovanja, zdravstva i vode

HF

Dr. Robert Malone: Transhumanizam se već primjenjuje na ljudima…

hrvatski-fokus

Trideset godina poslije – Američko čudo (2)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više