Hrvatski Fokus
Znanost

Depresivna i nesretna i-generacija

Više od nove tehnologije sama po sebi, njezina prekomjerna i zlouporaba potencijalno je štetna

 

Iako je i-generacija, kako pokazuju podaci, manje sretna i sklonija depresiji, neka druga istraživanja i-generacije to ne vide u takvom crnom svjetlu.

Pojam “tisućljetna generacija” odnosi se na mlade koji su rođeni 1980-ih i 1990-ih i koje karakteriziraju vrlo dobro obrazovani, samouvjereni, optimistični, sretni, prilagodljivi, tolerantni i kreativni. Odrasli su u doba računala i Interneta, tako da mogu brzo pronaći nove informacije i dodatno se educirati. Iza njih stoji i-generacija, koja uključuje djecu s godinama rođenja od 1995. nadalje. Od generacije Milenijske današnji tinejdžeri odlikuju se uglavnom odrastanjem u vrijeme kada su svijet preplavili pametni telefoni i društveni mediji. Prvi iPhone izrađen je 2007. godine, a do 2012. godine više od polovice stanovništva imalo je pametne telefone u razvijenom svijetu. Prema jednom od istraživanja, 2017. godine čak tri četvrtine tinejdžera u SAD-u ima iPhone.
Profesorica psihologije Jean M. Twenge, koja ispituje i uspoređuje različite generacije mladih, izvještava u svojoj knjizi iGen (Atria Books, 2017.) da je primijetila zabrinjavajuću promjenu trendova u godišnjim mjerenjima zadovoljstva i stavova prema životu kod tinejdžera oko 2012. godine.

Primijetila je značajnu razliku između i-generacije i milenijalaca, koji su se u prosjeku smatrali sretnijima od prethodnih generacija. Mjerenja pokazuju da je u članovima I-generacije manje optimizma, sreće i samopouzdanja. Dok tinejdžeri i-generacije imaju snažnu radnu etiku, ali istovremeno niža očekivanja od uspjeha u životu od milenijalaca, izoliraniji su, jer provode manje vremena s prijateljima, datiraju i zadiru u alkohol, a kasnije dobivaju vozačku dozvolu.
Povećanje depresije također se primjećuje u i-generaciji. U SAD-u se klinički dijagnosticirana depresija povećala za 21 posto kod dječaka od 2012. do 2015. i za čak 50 posto za djevojčice. U razdoblju od 2007. do 2015. došlo je i do udvostručenja stope samoubojstava dječaka, a čak se i utrostručilo kod djevojčica u dobi od 12 do 14 godina. Također primjećuju povećan posjet hitnoj pomoći zbog samoozljeđivanja mladih djevojaka.
Psiholog Jean M. Twenge objašnjava ove alarmantne podatke o pogoršanju mentalnog zdravlja tinejdžera hipotezom da je većina problema uglavnom uzrokovana nepravilnom uporabom pametnih telefona. Mladi se u prosjeku sve više druže sa svojim prijateljima i sve više vremena provode na telefonima na društvenim mrežama.
Ako djeca razmjenjuju stotine poruka dnevno i grade svoju sliku o sebi na količini lajkova (poruka) koje dobivaju na različitim internetskim platformama, to se može brzo znati na njihovoj dobrobiti. Jean M. Twenge stoga vrlo živo zaključuje da je nepravilna i prekomjerna upotreba pametnih telefona vrlo vjerojatno oštetila cijelu generaciju djece.
Iako je i-generacija, kako pokazuju podaci, manje sretna i sklonija depresiji, neka druga istraživanja i-generacije to ne vide u takvom crnom svjetlu. Psiholog John Protzko nedavno je počeo analizirati sve provedene testove sljeza, a stručnjaci su pola stoljeća provjeravali koju razinu samokontrole imaju djeca.
U testu je četverogodišnjacima prvotno ponuđen kolač od bijelog sljeza i rečeno im je da mogu dobiti još jednu ako se mogu suzdržati i da neće odmah pojesti desert. Kasnije je objekt žudnje prilagođen, tako da je zadatak za djecu uvijek bio snažan izazov. Vrijeme koliko minuta djeca mogu čekati, prije deserta ih iskušava, jedan od parametara po kojem mjere samokontrolu djece.
Prije nego što je analizirao prikupljene podatke, Protzko je također proveo istraživanje na 260 stručnjaka za mentalni razvoj djece, tražeći od njih da razmisle očekuju li da će se prosječna sposobnost samokontrole djece povećavati, smanjivati ili ostati ista tijekom desetljeća. Nešto više od polovice stručnjaka smatra kako se sposobnost samokontrole djece smanjuje, 20 posto kazalo je kako ostaje ista, dok samo 16 posto misli kako se povećava. Ostali nisu željeli identificirati ili tvrditi da nemaju dovoljno podataka.
Protzko je zatim analizirao sve studije testova bijelog sljeza od 1968. do danas. Suprotno očekivanjima, otkrio je da se sposobnost samokontrole djece u prosjeku povećava. Također je otkrio da se samokontrola povećava sličnom brzinom kao i prosječni uspjeh na testovima inteligencije.
Postupno povećanje uspjeha u testovima inteligencije poznato je već duže vrijeme, ali još nije u potpunosti istraženo što je uzrok povećanja prosječne inteligencije. Pretpostavljaju da je to kombinacija bolje prehrane, boljeg sustava vrtića i škola, manje teških dječjih bolesti, ali i većeg navikavanja na vrstu apstraktnog razmišljanja koje testiraju na takvim testovima.
Protzkovo istraživanje skreće pozornost na javnu objavu u kojoj se nove popularne tehnologije opetovano optužuju za rad mladih. Prije telefona i računala, to je bila televizija, čak i radio, ali što je najzanimljivije, imali su sličan status štetočina jednom čak i romane.
Više od nove tehnologije sama po sebi, njezina prekomjerna i zlouporaba potencijalno je štetna. Ako čitaju romane cijelu noć za svijećama, gledaju TV cijeli dan ili stalno prate događaje na društvenim mrežama putem pametnih telefona, to ne može biti najbolji način da utječu na razvoj tinejdžera.

Sašo Dolenc, profesor filozofije, fizičar, publicist i urednik portala Kvarkadabra, https://www.delo.si/mnenja/gostujoce-pero/depresivna-in-nesrecna-i-generacija/

Povezane objave

Zavod za znanstveni rad HAZU-a u Varaždinu

HF

Američki CDC objavio nove smjernice za Covid-19

hrvatski-fokus

Što vam mediji nisu i ne će reći o požarima na otoku Maui

hrvatski-fokus

Ubijanje ljudi – najveći biznis

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više