Hrvatski Fokus
Gledišta

HDZ-ov prijedlog ustavnih promjena

Samo Republika Hrvatska ima uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi

 

Samo Republika Hrvatska ima uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Iz analiza jasno je da politička kasta grubo manipulira brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i na taj način sprječava referendumska izjašnjavanja o bitnim pitanjima hrvatskog društva. Zbog toga treba odrediti potreban broj potpisa za održavanje referenduma ovisno o broju punoljetnika ili broju stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika.

Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta ne omogući referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istambulske konvencije. Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao omogućiti hrvatskim biračima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor  ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa ” Glasujmo imenom i prezimenom ” i   ” Narod odlučuje” izglasavanjem novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma sukladno našim zahtjevima.

Kad je posrijedi Ustav, HDZ predlaže da se broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma sa sadašnjih 10 posto ukupnog broja birača u Hrvatskoj smanji na 250.000 potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj (čl.87 Ustava). Bolje bi bilo broj potpisa izraziti u postotcima od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika. Prema popisu od 2021. godine iznosi zaokruženo na jedno decimalno mjesto 6,4% od popisanih stanovnika ili oko 7,8% od broja punoljetnika ( birača ). Bolje je izraziti u postotku od broja popisanih stanovnika i to primijeniti također na jedinice lokalne i područne samouprave.

HDZ predlaže da se u Ustav vrati referendumski kvorum, tj. da se odredi najmanji broj birača koji je potreban da bi se referendumski prijedlog smatrao usvojenim. Kvorum odlučivanja na referendumu iz Ustava je izbačen 2010., uoči referenduma o ulasku Hrvatske u EU jer su i HDZ koji je tada bio na vlasti, a i oporba strahovali da bi dotadašnji visoki referendumski kvorum od najmanje 50 posto birača koji je bio ustavom propisan da bi se referendum smatrao uspješnim, doveo do propasti referenduma o ulasku Hrvatske u EU. Tada je izmijenjen članak 87. Ustava pa on od 2010. glasi “na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu” što teorijski omogućuje i najmanjem broju birača na referendumu da donesu odluku o promjeni Ustava.

Sada HDZ predlaže ponovno uvođenje u Ustav kvoruma prema kojem bi se Ustav i organski zakoni mogli na referendumu mijenjati samo ako za prijedlog glasa najmanje trećina ukupnog broja birača u Hrvatskoj, dok bi ostala referendumska pitanja morala dobiti potporu najmanje četvrtine ukupnog broja birača u RH.

Bolje bi bilo izraziti broj birača u postotcima od broja stanovnika. Broj birača treba odgovarati broju punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika. Prema mojoj procjeni broj punoljetnika je oko 829 na tisuću stanovnika, a trećina iznosi 276 i četvrtina 207 prema popisu od 2021. godine. Za ostala referendumska pitanja na državnoj razini i u jedinicama lokalne i područne samouprave moralo bi pristupiti na referendum 207 birača od tisuću stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika.

Kad je riječ o referendumu o stupanju Republike Hrvatske u saveze s drugim državama, HDZ predlaže najviši kvorum – takav bi referendumski prijedlog morala podržati najmanje polovina od ukupnog broja birača u Hrvatskoj.

Bolje bi bilo izraziti broj birača u postotcima od broja stanovnika. Broj birača treba odgovarati broju punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika. Prema mojoj procjeni broj punoljetnika je oko 829 od tisuću stanovnika, a polovina iznosi 415 od tisuću stanovnika.

Rok za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma na temelju zahtjeva 250 tisuća birača udvostručuje se, sa sadašnjih 15 na 30 dana.

HDZ predlaže i izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Tim bi se zakonom definirale teme za koje se ne može raspisati referendum. Time bi Ustavni sud, ističe se u prijedlogu HDZ-a, dobio ovlast proglasiti nedopuštenim referendum ako sadržaj referendumskog pitanja nije u skladu s općim načelima i najvišim vrednotama ustavnog poretka utvrđenim u člancima 1. i 3, Ustava.

Ustavni bi sud promjenama Ustavnog zakona dobio i ovlast proglasiti referendum nedopuštenim i u onim slučajevima kad je referendumsko pitanje u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, predsjednika Republike ili Vlade Republike Hrvatske.

Prema prijedlogu HDZ-a, Ustavni bi sud također dobio ovlast pred referendumske ocjene ustavnosti pitanja. To znači da bi taj sud mogao ocijeniti ustavnost referendumskog pitanja već nakon objave referendumske inicijative, prije nego se počnu prikupljati potpisi.

Hrvatske vlade od 2000. godine grubom manipulacijom biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj sprječavaju referendumske inicijative i namještaju rezultate izbora

Stranački čelnici oporbenih stranaka su izrazili sumnju prema Ustavnom sudu koji je spriječio održavanje referenduma o Zakonu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. i 2018. godine te Mostov o stožerokraciji. SDP i neke druge oporbene stranke žele da se ustavne promjene prošire i na ustavno pravo ženama na pobačaj, a Hrvatski suverenisti traže da zastupnici nacionalnih manjina ne mogu odlučivati o sastavu Vlade.

Imamo oko pola milijuna birača viška napisala je Dijana Jurasić u Večernjem listu 6. prosinca ove godine

Realno možemo imati 3,1 do 3,2 milijuna birača, kaže Šterc. Preuranjene su teze da Slavoncima treba smanjiti broj zastupnika jer što ako su fiktivni birači u Dalmaciji, Zagrebu i Istri?

Iako imamo 3,871.833 stanovnika i među njima 552.416 djece do 14 godina te 188.729. mladih od 15 do 19 godina, prema najnovijim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave u Hrvatskoj je i dalje 3,657.695 birača u registru! Imamo viška oko pola milijuna birača u Hrvatskoj. Bespredmetno je raspravljati o smanjivanju broja zastupnika iz Slavonije uz tezu da su Slavonci izgubili najviše stanovnika prema popisu stanovništva, dok se ne utvrdi stvaran broj birača i uskladi s brojem stanovnika. Što ako su Slavonci, koji odjavljuju prebivalište kad se odsele, zakinuti jer sada ne znamo čiji su to fiktivni birači i u kojim su izbornim jedinicama? Što ako Dalmatinci, Zagrepčani i Istrani imaju velik broj fiktivnih birača? Sve je moguće jer su Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija vodeći u zemlji po velikom višku zdravstvenih osiguranika u odnosu na broj stanovnika.

Bavim se analizama izbora od 2010. godine te sam zatražio od DZS i dobio podatak  o broju maloljetnika i punoljetnika kako bih dokazao da Hrvatska ne može imati toliko birača s prebivalištem. Broj maloljetnika je 666.876, a iz toga slijedi 3,204.957 zaokruženo 828 punoljetnika na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine. Birača ima 452.738 više od punoljetnika.

Kako može biti više od 944 birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine? Iz toga možemo zaključiti da ima velik broj birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj.

Na lokalnim izborima za županijske skupštine 16. svibnja prošle godine bilo je registrirano 3.660.413 birača odnosno 907 birača na tisuću stanovnika prema procjeni DZS za 31.  prosinca 2020. godine, a to je 79 više od broja punoljetnika na tisuću stanovnika. U Gradu Zagrebu bilo je 858 birača na tisuću stanovnika, Zagrebačkoj županiji 887, Krapinsko-zagorskoj 870, Sisačko-moslavačkoj 976, Karlovačkoj 932, Varaždinskoj 878, Koprivničko-križevačkoj 879, Bjelovarsko-bilogorskoj 912, Primorsko-goranskoj 927, Ličko-senjskoj 963, Virovitičko-podravskoj 957, Požeško-slavonskoj 980, Brodsko-posavskoj 981, Zadarskoj 955, Osječko-baranjskoj 922, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj 987, Splitsko-dalmatinskoj 906, Istarskoj 879, Dubrovačko-neretvanskoj 873 i Međimurskoj 879. Ovi podatci dokazuju grubo odstupanje broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva.

Više birača od stanovnika u prvom krugu na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imale su 45 jedinice lokalne samouprave s više od tri tisuće stanovnika, a šezdeset i osam je imalo između devetsto i tisuću birača na tisuću stanovnika.

Više birača od stanovnika na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imalo je  četrdeset i pet administrativnih jedinica s više od tri tisuće stanovnika ili birača: Dvor s 1.197 birača na lokalnim izborima 16. svibnja ove godine na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2021. godinu, Glina s 1.047, Petrinja s 1.027 i Sunja s 1.218 iz Sisačko-moslavačke, Slunj s 1.078 iz Karlovačke, Bednja s 1.071 iz Varaždinske, Crikvenica s 1.098, Malinska Dubašnica s 1.091, Novi Vinodolski s 1.055, Omišalj s 1.023 i Vrbosko s 1.048 iz Primorsko-goranske, Plitvička jezera s 1.007 i Senj s 1.032 iz Ličko-senjske, Suhopolje s 1.004 iz Virovitičko-podravske, Brestovac s 1.122, Kutjevo s 1.058 i Pakrac s 1.061 iz Požeško-slavonske, Cernik s 1.057 i Staro Petrovo Selo s 1.030 iz Brodsko-posavske, Benkovac s 1.562, Gračac s 1.399, Obrovac s 1.486, Preko s 1.002 i Vir s 1.032 iz Zadarske, Erdut s 1.052 iz Osječko-baranjske, Drniš s 1.033, Knin s 1.066, Skradin s 1.419 i Vodice s 1.027 iz Šibensko-kninske, Bošnjaci s 1.032,  Drenovci s 1.114, Gunja s 1.180, Ilok s 1.016,  Nijemci s 1.029, Otok s 1.021, Stari Jankovci s 1.079, Vrbanja s 1.091, Vukovar s 1.040  i Županja s 1.129 iz Vukovarsko-srijemske i Makarska s 1.046, Okrug s 1.122, Proložac s 1.043 i Vrgorac s nešto više od 1.000 iz Splitsko-dalmatinske županije.

Sedamdeset i pet gradova ili općina s više od tri tisuće stanovnika je imalo između devetsto i tisuću birača na tisuću stanovnika: Dugo Selo iz Zagrebačke, Novska i Sisak iz Sisačko-moslavačke, Karlovac, Ozalj i Vojnić iz Karlovačke, Varaždinske toplice iz Varaždinske, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje i Rovišće iz Bjelovarsko-bilogorske, Krk, Lovran, Mali Lošinj, Opatija, Rab i Rijeka iz Primorsko-goranske, Gospić i Otočac iz Ličko-senjske, Orahovica, Slatina i Virovitica iz Virovitičko-podravske, Jakšić, Lipik, Pleternica, Požega i Velika iz Požeško-slavonske, Donji Andrijevci, Garčin, Nova gradiška, Nova Kapela, Oriovac, Rešetari, Sibinj i Slavonski Brod iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru, Nin, Pakoštane, Poličnik, i Posedarje iz Zadarske, Beli Manastir, Belišče, Bilje, Bizovac, Čepin, Darda, Donji Miholjac, Đakovo, Đurđenovac, Kneževi Vinogradi, Koška i Semeljci iz Osječko-baranjske, Šibenik iz Šibensko-kninske, Borovo; Ivankovo i Nuštar iz Vukovarsko-srijemske, Dugi Rat, Hvar, Jelsa, Marina, Omiš, Podbablje, Seget, Supetar, Trilj iTrogir iz Splitsko-dalmatinske, Fažana, Labin, Medulin, Poreč, Rovinj i Umag iz Istarske te Blato, Korčula i Ploče iz Dubrovačko-neretvanske županije. Većina gradova i općina ima manje popisanih stanovnika 2021. godine od broja stanovnika koje je procijenio DZS za 31. prosinca 2020. godine. Fiktivnih birača ima u svim županijama i Gradu Zagrebu, ali najviše u pograničnim županijama sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.

Demograf Stjepan Šterc upozorio 30. Lipnja 2021. Godine u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju: Dio birača je fiktivan, to je čista izborna manipulacija

Više od 300 tisuća ljudi ima tzv. izborno prebivalište: oni ne žive u Republici Hrvatskoj, ali se nalaze u registru birača i mogu glasati na lokalnim izborima. Tvrdi to demograf Stjepan Šterc, koji apelira da se i Ustavni sud uključi u rješavanje zavrzlame vezane uz ovaj problem jer, ako su njegove procjene točne, registar birača jednim je dijelom zapravo – fiktivan.

“Riječ je o tri kategorije ljudi. Prva su građani koji su se recentno iselili iz Hrvatske i otišli su u inozemstvo raditi i živjeti, a u Hrvatskoj su ostali na biračkim popisima. Potom su tu i Hrvati iz Bosne i Hercegovine koji ne žive u Hrvatskoj, ali tu imaju prijavljeno prebivalište. Treća kategorija je stanovništvo koje je napustilo Hrvatsku nakon “Oluje”. Oni fizički, dakle, ne žive u Hrvatskoj, ali imaju dokumente iz vremena UNTAES-a na temelju kojih ostvaruju biračko pravo”, objasnio je Šterc. Eurostat definira stalno stanovništvo kao ono koje najveći dio svojeg slobodnog dijela dana izvan radnog vremena provodi u nekom određenom prebivalištu. Ni jedna od ove tri navedene kategorije prema toj definiciji ne spada u stalno stanovništvo.

„Hrvatska uporno izbjegava definirati stalno stanovništvo i uspostaviti registar stanovništva, iako bi se time riješio problem i tzv. fiktivnih birača. Riječ je nestalnom stanovništvu s izbornim prebivalištem. Ovo su dosta ozbiljne stvari, a mi na njih ne reagiramo. Ti ljudi ne žive u Hrvatskoj, a ovdje fizički dolaze samo jedan dan, da bi glasali u sredinama za koje imaju dokumente”, upozorava Šterc.

“Oko 130 tisuća ljudi nestalo je samo kao posljedica prirodnih kretanja, tu nisu ubrojeni ljudi koji su se iselili. A taj pad od 130 tisuća ne vidi se na biračkim popisima. Osim toga, od 2013. godine je iz Hrvatske u druge zemlje Europske unije sigurno otišlo više od 250 tisuća ljudi. To pokazuju statistike iz zemalja useljavanja. Dio stanovništva se i uselio u Hrvatsku, no naša migracijska bilanca je negativna. Zajedno s tom negativnom migracijskom bilancom i prirodnim padom imamo manjak od 220 tisuća ljudi. Toliko bi zapravo trebalo biti manje birača u registru. A nije”, rekao je Šterc. “To je čista izborna manipulacija. Sve se to manje-više zna. Imamo baze podataka, porezni sustav, podatke iz škola i ostale alate. Mi doista možemo “pročešljati” stanovništvo i utvrditi tko tu živi, a tko ne živi. Država bi trebala definirati stalno stanovništvo prema definiciji EUROSTAT-a, a potom odrediti da na lokalnim izborima može glasati stanovništvo koje ima stalno prebivalište u Republici Hrvatskoj. I time bi stvar bila riješena”, zaključio je Šterc. 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

U Hrvatskoj je lustracija provedena. Protiv Hrvata!

HF

Kulminacija izbornih manipulacija s Hrvatima

hrvatski-fokus

Srb su posjetili Josipović i Milanović

HF

Pozdrav hrvatskoj heroini Lili Benčik

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više