Hrvatski Fokus
Znanost

O komunikacijskim vještinama

Don Edvard Punda i Ana Jeličić objavili knjigu ‘Snaga riječi’

 

U izdanju izdavačke kuće Crkva u svijetu objavljena je knjiga „Snaga riječi. Komunikološka i fundamentalno-teološka studija i komunikacijske vještine u praksi“ autora doc. dr. don Edvarda Punde i doc. dr. Ane Jeličić.  

Knjiga je nastala kao plod višegodišnjih predavanja kolegija Komunikologija (doc. dr. Ana Jeličić) i Propovjedništvo (doc. dr. don Edvard Punda) koje autori predaju na raznim učilištima i u sklopu različitih studijskih programa. Suradnja autora posebno se ostvaruje na Pastoralnoj godini koju organizira Splitsko-makarska nadbiskupija za svećeničke kandidate kao neposredna priprava za svećeničku službu.

Ana Jeličić i don Edvard Punda u predgovoru knjige pišu: Ljudska povijest jest povijest komunikacije. Komunikacija je njezina temeljna odrednica. Ali komunikacija je toliko značajna da ljudsku povijest čini poviješću spasenja. Riječ je o Božjoj komunikaciji između Boga i čovjeka. U srcu jedne i druge komunikacije jest riječ: Riječ pisana velikim slovom i riječ pisana malim slovom. Potonjom se bave brojne znanosti, napose komunikologija koja u njoj prepoznaje moćno komunikacijsko sredstvo, a prvom se bavi teologija koja u Riječi vidi i poruku i sredstvo Božje samoobjave čovjeku. Riječ(i) su okosnica komunikacije, komunikologije i teologije te most koji veže komunikologiju i teologiju.

O komunikaciji se može govoriti iz različitih perspektiva – znanosti, religije, kulture, umjetnosti… Na toj osnovi prvi dio ove knjige, pluriperspektivni pristup komunikaciji, donosi povijesni pregled razvoja ljudske komunikacije. Taj je razvoj prelamao povijesne epohe i, zahvaljujući trajno inovativnim načinima prenošenja riječi, oblikovao kulturu. Potom se pokazuje kako je Crkva u razvoju komunikacije i komunikacijskih sredstava prepoznala mogućnost i izazov za učinkovitije vršenje vlastitog poslanja naviještanja Riječi. Otvorenost novim sredstvima komunikacije postavila je temelje za odnos između komunikologije i teologije, teologije i  komunikologije. Svojim načelima, pravilima, formama i tehnikama komunikologija može pomoći teologiji i Crkvi da svoju zadaću vrši na što bolji način. To su već prepoznali teolozi koji razvijaju nove teološke discipline kao što su teologija komunikacije i komunikativna teologija. S druge strane, i komunikologija može učiti od teologije, od njezine posvećenosti R/riječi, te unutar biblijske komunikacije, nadasve Isusove komunikacije, otkrivati potencijale i nadahnuća za vlastita promišljanja.

U drugom dijelu knjige u središte dolazi Riječ, pisana velikom slovom. Kršćanska religija počiva na snazi Riječi/riječi. Tu je nadasve riječ o Isusu Kristu – Logosu – Riječi po kojoj je sve stvoreno. On je, kako to teologija voli reći, Verbum Abbreviatum – skraćena, sažeta riječ, zapravo jedna jedina riječ u kojoj su sadržane sve druge Božje riječi. U Isusu Kristu Božja riječ izrečena je ljudskim jezikom. I Riječ je tijelom postala! To je otajstvo utjelovljenja. Sva se teologija temelji na snazi Riječi, odvija se u snazi Riječi i teži uvesti u iskustvo snage Riječi. U Isusu Kristu Božja se riječ očituje u svojoj snazi i kao ljudska riječ. Otuda i teološka opravdanost promišljanja o važnosti i snazi ljudske riječi. Sveto pismo jedincato je svjedočanstvo snage riječi. Ali snaga riječi na poseban se način očituje i u riječi propovijedanja. Stoga je drugi dio ove studije posvećen promišljanju o toj važnoj dimenziji života i poslanja Crkve. Otkriti snagu Riječi u riječi propovijedanja posebna je zadaća teologije i poslanje službenika Crkve.

Na koncu, od riječi se traži djelotvornost, smislenost i svrhovitost kako se ne bi pretvorile u brbljanje. Riječima se tješe ožalošćeni, riječima se ohrabruju uplašeni, rješavaju sukobi, savjetuju pogubljeni, ujedinjuju razdvojeni, usmjeravaju izgubljeni, pohvaljuju skromni. Pomoću riječi se odgaja, zahvaljuje, slavi, moli, uči, ispraća i spaja. Stoga je treći dio knjige posvećen komunikacijskim vještinama i  tehnikama kako bi se olakšala i usmjerila komunikacija u odabranim situacijama. Neke od njih, ali brojne i druge životne situacije, zahtijevaju šutnju. Dapače, šutnja i tišina su preduvjet da stvarno čujemo, da slušamo drugog čovjeka i da mu naučimo dati riječ, u vidu prednosti, ali i obećanja.

Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. fra Anđelko Domazet, doc. dr. sc. don Krunoslav Novak i dr. sc. don Ivan Lovrić.

„Ovo je djelo namijenjeno svima onima koji se žele trajno usavršavati u svojem poslanju i koji se trude oko podizanja kvalitete komunikacije/propovijedanja: prvenstveno studentima komunikacijskih znanosti, svećenicima, katehetama, studentima teologije te svima onima koje zanima dublje poniranje u teorijske i praktične uvide u umijeće komunikacije/praksu propovijedanja. Smatram da je objava ove knjige značajan znanstveni doprinos za sve one koji se unutar šire akademske zajednice i društva općenito bave komunikacijskim vještinama u teoriji i praksi.“ (prof. dr. sc. fra Anđelko Domazet)

„Knjiga „Snaga riječi. Komunikološka i fundamentalno-teološka studija i komunikacijske vještine u praksi“ cjelovito je i originalno djelo. Ako govorimo o snazi riječi, onda ćemo u prvi plan staviti ljudsku komunikaciju koja nam omogućava susret s drugim čovjekom. No, čitamo li naslov Snaga Riječi, tada Riječ predstavlja Logos, utjelovljenu Božju Riječ. U ovoj knjizi isprepleću se oba značenja pojma riječi jer se nastoji progovoriti o ljudskoj komunikaciji, ali i o tome kako ljudskom riječi progovoriti o Riječi u konkretnim situacijama: homiliji, ali i drugim oblicima komunikacije.“ (doc. dr. sc. don Krunoslav Novak)

„Svezak koji je pred nama izašao je iz pera dvaju autora različitih specijalizacija, što ga svrstava u veoma cijenjeno interdisciplinarno područje znanosti. Povijesnim pregledom komunikacije kao specifične ljudske aktivnost te mnogim praktičnim i vrlo vrijednim primjerima komunikacija, koje nalazimo u trećem dijelu sveska, autori daju čitatelju potreban alat za razumijevanje središnjeg dijela studije koja proučava komunikološke i teološke aspekte homilije kao specifičnog načina komuniciranja. (dr. sc. don Ivan Lovrić)

Doc. dr. Edvard Punda (1979.) svećenik je Splitsko-makarske nadbiskupije od 2004. Predaje predmete iz fundamentalne i dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Doktorirao je 2011. na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu na temu La fede in Teresa d’Avila – Vjera kod Terezije Avilske. Duhovnik Centralnog bogoslovnog sjemeništa (2011. – 2017.) i ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu (2017. – 2021). Od 2021. župnik je Župe sv. Petra apostola i dekan Konkatedralnog dekanata u Splitu.

Doc. dr. Ana Jeličić (1981.) doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a prethodno je završila poslijediplomski studij iz društvenih komunikacija i filozofije komunikacija na Filozofskom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu. Zaposlena je na Sveučilištu u Splitu na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti gdje predaje kolegije iz (bio)etike, komunikologije i medija te kao vanjska suradnica na Katoličkom bogoslovom fakultetu i drugim sastavnicama Sveučilišta u Splitu. U Tiskovnom uredu Splitsko-makarske nadbiskupije radila je od 2009. do 2012. kao urednica televizijske emisije.

Nives Matijević

Povezane objave

Je li moguć ustroj školstva RH? (2)

HF

Ulje lanenog sjemena

HF

Tiranija dolazi preko digitalne osobne iskaznice i digitalne valute 

hrvatski-fokus

Znakoviti muk institucija

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više