Ključna značajka dobrog znanstvenika je izvedivost, upornost, trezveno i kritičko razmišljanje, kao i nagovještaj intuicije i sreće
Lea Spindler istražuje molekule odgovorne za neke teške neurodegenerativne bolesti. Dr. Lea Spindler predaje fiziku na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Mariboru i radi kao istraživačica na Odjelu za složene tvari Instituta Jožef Stefan.vori galeriju
- Predstavite nam instrument koji najčešće ili više volite koristiti na poslu.
– U svom istraživačkom radu najčešće koristim fenomen svjetleće diobe. Zbog ovog fenomena nebo je plavo, a mlijeko bijelo. U laboratoriju koristim laser za osvjetljavanje otopine i određivanje veličine čestica u njoj iz analize drakonskog svjetla.
- Kako biste prosječnom gledatelju u do 100 riječi objasnili što istražujete?
– Istražujem fizička svojstva dijelova molekule DNK bogatih guvaninom koji podupiru naš genetski zapis. Guvanin je jedan od četiri građevna bloka DNK. Ako ga ima znatno više od ostalih građevnih blokova, molekula DNK je umotana u četverostruki četverostruki četverostruki vijak, koji se naziva DNK četverostruki. Rezanjem svjetla i mikroskopije atomske sile proučavam koji dijelovi molekule DNK tvore kvazi-ruplezu i koja su njihova fizička svojstva. Puno sam radio na molekulama koje imaju krajeve guvain citozina (GC) i željeli smo ih ugraditi u duge nanopode. Trenutno se uglavnom usredotočujem na molekule iz recidiva G4C2, koje su odgovorne za neke teške neurodegenerativne bolesti, osobito amiotrofične lateralne skleroze (ALS).
- Zašto volite znanost?
– Moj rad je izuzetno interdisciplinaran, iako sam fizičar nakon osnovnog obrazovanja. Od samog početka, područje DNK-kvakova povezivalo me s kemijom, a u posljednje vrijeme sve više i više s biokemičarom. Dugi niz godina uspješno surađujem s istraživačima iz Centra za spektroskopiju NMR-a na Kemijskom institutu i od njih sam puno naučio.
- Što bi vaš rad mogao donijeti čovječanstvu?
DNK-kvasrupleksi se javljaju u staničnim procesima kod osoba s genetskim defektima. Svojim radom želim doprinijeti razumijevanju tih struktura, što bi dugoročno moglo pomoći u razvoju novih genetskih lijekova.
- Kada ste znali da ćete biti znanstvenik?
– Zapravo, ne mislim da sam znanstvenik, jer je većina mog rada pedagoška. Bavim se istraživačkim radom izvan akademske godine, i to je više hobi nego nešto na što bih se mogao usredotočiti 100 posto.
- Što još radite osim istraživanja?
– Volim putovati s obitelji, ali više volim posjećivati arheološka nalazišta jer sam fascinirana drevnim civilizacijama. Čitam neprofesionalnu literaturu za opuštanje, obično na engleskom jeziku, jer mi je jezik vrlo dobar u znanstvenoj komunikaciji.
- Koja je ključna značajka dobrog znanstvenika?
– Izvedivost, upornost, trezveno i kritičko razmišljanje, kao i nagovještaj intuicije i sreće.
- Koje će biti najrevolucionarnije otkriće ili uvid u znanost koji će promijeniti tijek povijesti tijekom vašeg života?
– To je teško predvidjeti jer je napredak znanosti često nepredvidljiv. Pogotovo u fizici, neočekivana otkrića se događaju iznova i iznova. Kad sam učio, nitko nije sanjao o tamnoj tvari, a kamoli o tamnoj energiji. Oboje su sada općeprihvaćeni.
- Biste li otputovali na Mars da vam se pruži prilika?
– Bih, uvijek sam se pitao je li nebo na Marsu stvarno tako crveno kao što pokazuju slike istraživačke sonde zbog kopača svjetlosti.
- Na koji biste se izvor energije kladili za budućnost?
– Ne bih imao hrabrosti kladiti se ni na što. Tijekom proteklog desetljeća dramatično se promijenila doktrina o tome koja je energija bolja. Nije prošlo dugo prije nego što su svi snažno navijali za prirodni plin. Sada ćemo ga izgubiti. Uvjeren sam da će dugoročni napredak znanosti donijeti nove oblike energije koji će zamijeniti fosilne resurse. Možda će to biti fuzija, možda nešto drugo.
- S kojim biste znanstvenikom u povijesti čovječanstva išli na kavu?
Sa Stephenom Hawkingom. Ne samo da je bio briljantan fizičar i kozmolog, već je patio od amiotrofične lateralne skleroze, s kojom je povezano moje trenutno istraživanje. Njegova radost znanosti i volja za životom zaslužuju što je živio mnogo dulje nego što su liječnici predvidjeli. Zato mu se divim.
- Koju knjigu, film, predavanje, znanstvenu web stranicu preporučujete čitatelju?
– Čini mi se da su tv serije poput Breaking Bada bile najpopularnije za znanost. Priča o dosadnom srednjoškolskom profesoru kemije, bivšem znanstveniku, sadrži zapanjujuće mnoge znanstvene referencije i smatra se jednom od najboljih serija svih vremena. Kao fizičaru sviđa mi se i serija Teorija velikog praska, u koju sam lako ušao. Osim toga, pročitao sam većinu knjiga Douglasa Adamsa i Isaaca Asimova u srednjoj školi. Vijesti iz svijeta znanosti najčešće se prate na web stranici znanstvenih vijesti Science News.
- Što ne znamo o vašem području i to bi nas iznenadilo?
Molekula DNK je poput kutije Lego kockica i od nje možemo izgraditi iznenađujuće velik broj različitih oblika. Osim najpoznatijih dvostrukih i već spomenutih četverostrukih hrpa, može oblikovati i strukture kose, petlje, spoja i trostrukih hrpa. Za potrebe nanotehnologije, istraživači su također uspjeli izgraditi nanopode i DNK-origami.
