Hrvatski Fokus
Društvo

Važnost cjelovitosti spoznaje u integriranom nastavnom predmetu Priroda i društvo

Mišljenje sveučilišnih profesora metodike nastave prirode i društva

 

U svjetlu medijskih napisa i (polu)informacija o eksperimentalnom provođenju cjelodnevne nastave u sklopu koje se najavljuje ukidanje nastavnog predmeta Priroda i društvo te uvođenje više drugih predmeta koji bi preuzeli ostvarenje ishoda učenja Prirode i društva, kao sveučilišni profesori i metodičari nastavnog predmeta Prirode i društva dužni smo reagirati i iskazati svoje neslaganje s iznesenim prijedlogom.

Razbijanjem jedinstvenog nastavnog predmeta Priroda i društvo na dva nastavna predmeta narušava se cjelovitost spoznaje koja je u ovoj razvojnoj dobi djeteta, s obzirom na njegove psihofizičke i kognitivne karakteristike, nužna. U prijedlogu razdvajanja ovog nastavnog predmeta u dva zasebna predmeta u sklopu projekta cjelodnevne škole nije se uzela za relevantnu činjenica da većina zemalja Europske unije u primarnom stupnju obrazovanja ima integrirani nastavni predmet, odnosno inačicu nastavnog predmeta Priroda i društvo u kojem se povezuju spoznaje iz područja prirodnih, društvenih i humanističkih znanosti, a čija se integracija temelji na suvremenim spoznajama o psihofizičkim razvojnim karakteristikama učenika te dobi te načinu percepcije prirodnih i društvenih fenomena u svijetu koji ga okružuje. Također se ne uzimaju u obzir argumenti STS paradigme koja ističe da znanstvene spoznaje nisu neovisne o društvenim i kulturnim utjecajima te da njihovim povezivanjem znatno utječemo na bolje razumijevanje svijeta i svakodnevnog života te formiranje aktivnih građana u društvu, onih koji razumiju ulogu znanosti u razvoju ljudskoga društva i afirmativno je podupiru, kao i da takva integracija utječe na razvoj većeg interesa učenika za prirodoslovno područje obrazovanja.

Kompleksna i interdisciplinarna struktura te fenomenološki orijentirana integracija u nastavnom predmetu Priroda i društvo omogućava učenicima promatranje pojava u njihovoj cjelovitosti, stjecanje cjelovite spoznaje o svijetu koji ga okružuje i uvid u međusobnu povezanost prirodnih i društvenih fenomena u njegovu okruženju, što je u skladu s psihofizičkim obilježjima učenika te dobi.

Također, valja istaknuti kako su učenici četvrtih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj u sklopu međunarodnoga istraživanja trendova u znanju matematike i prirodoslovlja (TIMSS, 2019.) postigli rezultate koji su statistički značajno iznad središnje točke TIMSS-ove skale. Republika Hrvatska se prema nacionalnome prosjeku postignutih rezultata u tome istraživanju nalazi na 20. mjestu od 58 zemalja sudionica te na 9. mjestu među članicama Europske unije. Također, u Republici Hrvatskoj 34 % učenika četvrtoga razreda dostiglo je višu referentnu razinu znanja, što je usporedivo s postignućima na međunarodnoj razini (32 %) te ukazuje na visoki stupanj prirodoslovne pismenosti učenika u primarnom obrazovanju koju su stekli u okviru nastavnog predmeta Priroda i društvo (NCVOO, 2020). Ovom prilikom želimo postaviti pitanje odgovornima: zar se doista moraju mijenjati one rijetke stvari koje su se temeljem globalnih istraživanja u našem odgojno-obrazovnom sustavu pokazale jako dobrima i uspješnima?

S obzirom na sve navedeno, u kontekstu najavljenih promjena vezanih uz koncept cjelodnevne škole, umjesto prijedloga razdvajanja postojećeg nastavnog predmeta Priroda i društvo predlažemo za njega proširenje postojeće satnice i mogućnost njegova obogaćivanja ishodima učenja prirodoslovnog područja. Na taj bi se način omogućio daljnji razvoj prirodoslovne pismenosti učenika uz adekvatnu korelaciju i cjelovito povezivanje s razvojem kompetencija iz društvenog i humanističkog područja znanosti te odgovarajućih interdisciplinarnih znanstvenih područja. Povećanje satnice nastavnog predmeta Priroda i društvo ujedno bi omogućilo i intenzivniju primjenu istraživačke nastave, učenja otkrivanjem, projektne nastave i drugih aktivnih oblika učenja koji utječu na razvoj istraživačkih vještina učenika. Na taj se način ne bi narušila cjelovitost spoznaje koja je nužna za učenike ove razvojne dobi te potrebna integracija različitih znanstvenih područja.

Ističemo kako je ideja o rascjepljivanju nastavnog predmeta Priroda i društvo u suprotnosti sa suvremenim spoznajama obrazovnih znanosti koje naglašavaju potrebu holističkog pristupa učeniku u primarnom stupnju obrazovanja, a koji se najučinkovitije ostvaruje cjelovitim poučavanjem. Holistički pristup s naglaskom na multidisciplinarnost te interdisciplinarnost sadržaja posebice dolazi do izražaja u konceptu postojećeg nastavnog predmeta Priroda i društvo koji upravo integracijom prirodoslovnog, društvenog, humanističkog, tehničko-informatičkoga područja te područja interdisciplinarnih područja znanosti osigurava učeniku aktivno učenje, omogućujući stvaranje više neuronskih mreža i putova koji će učenicima pomoći u primjeni stečenih kompetencija.

Jedan je od glavnih ciljeva primarnoga obrazovanja omogućiti učeniku otkrivanje povezanosti i međuovisnosti procesa i pojava u prirodnome i društvenome okružju te povezanost čovjeka, društva i prirode u vremenu i prostoru, a što je moguće kvalitetno realizirati isključivo interdisciplinarnim i integriranim nastavnim predmetom poput Prirode i društva. Načelom cjelovitosti kojim se ostvaruje fenomenološki orijentirana integracija usmjerena na razumijevanje pojava u njihovoj cjelovitosti formiraju se znanja i vještine koje omogućuju višu razinu razumijevanja i djelovanja od znanja separiranih u razdvojena područja koje dijete te razvojne dobi ne može samostalno adekvatno povezati.

U integriranom nastavnom predmetu Priroda i društvo postiže se najviši stupanj cjelovitog učenja i poučavanja u nastavnom procesu povezivanjem modela iz jednog područja u drugo. Pritom se planiraju istraživanja koja obuhvaćaju sadržaje različitih znanstvenih područja  i autentične problemske situacije umjesto onih koje su umjetno rascijepljene na nekoliko znanstvenih disciplina.

Dosadašnja istraživanja iz područja neuroznanosti pokazala su kako djeca izolirane i nepovezane spoznaje teško pamte i teško ih obrađuju, a posebice ih slabo primjenjuju. Najtrajnije je znanje koje se u svijesti povezalo u obrasce neuralnih sveza koje predstavljaju smislene cjeline, a upravo to omogućava koncept integriranog nastavnog predmeta Prirode i društva.

Hrvatsko društvo treba mlade ljude koji su sposobni suočiti se s problemima s kojima se susreću i sagledavati ih u njihovoj cjelovitosti. Tome ih u početnoj fazi njihovog odgoja i obrazovanja može poučiti upravo jedinstveni nastavni predmet Priroda i društvo.

Na temelju svega navedenog apeliramo na donositelje odluka da za dobrobit djece i hrvatskog društva odustanu od najavljenog prijedloga ukidanja cjelovitog i integriranog nastavnog predmeta Priroda i društvo.

Sveučilišni profesori metodike nastavnog predmeta Priroda i društvo:

  • Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
  • Odjel za izobrazbu odgojitelja i učitelja Sveučilišta u Zadru,
  • Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci,
  • Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu (pid)

Povezane objave

AFORIZMI – Muzej iluzija

hrvatski-fokus

Tijela Ugovora UN-a o ljudskim pravima i dalje krše svoje mandate

hrvatski-fokus

AFORIZMI – Hrvatska ide u pravom smjeru

hrvatski-fokus

AFORIZMI – Post festum

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više