Na KBF-u Split održan Međunarodni znanstveni skup „Teologija i medicina pred izazovima promjene spola“
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu i Hrvatsko katoličko liječničko društvo organizirali su međunarodni znanstveni skup „Teologija i medicina pred izazovima promjene spola“ koji se održao u petak, 12. svibnja 2023. u velikoj dvorani KBF-a Split. Skup je okupio 14 domaćih i inozemnih predavača koji su o izazovima promjene spola govorili iz medicinske, pravne, društvene i humanističke perspektive znanosti.
Otvarajući skup dekan KBF-a Split izv. prof. dr. sc. Šimun Bilokapić kazao je kako je Crkva pozvana govoriti o ljudskoj spolnosti – konstitutivnoj snazi ljudske osobe. „Jedna od spolnih anomalija je i transseksualizam. Kod transseksualizma se radi o jednoj složenoj slici koja određenom broju osoba uzrokuje poprilične patnje. Nužno je stoga, a to je cilj ovoga skupa, studirati taj fenomen i pokušati razumjeti njegove kliničke aspekte i etičke probleme“.
U pogledu medicinskih znanosti, na skupu je bilo riječi o psihijatrijskim, edokrinološkim, hormonskim i anatomskim aspketima promjene spola. Druga sesija je bila posvećena društveno-humanističkim aspektima rodne fluidnosti i transrodnosti, pitanjima identiteta, njegovog razvoja i utjecaja krize identiteta na odluke adolescenata. U posljednjoj sesiji bilo je riječi o pravnoj regulaciji medicinske promjene spola u državama članicama EU, integraciji prava na promjenu spola u hrvatskom pravnom poretku, te konačno odnos kanonsko pravnih odredbi prema ovim pitanjima.
Prvo predavanje pod nazivom „Kršćanstvo i teorije dvospolnosti od kasne Antike do danas“, održali su prof. dr. sc. Ivan Bodrožić i Doris Žuro, mag. soc. Teorije o dvospolnosti ljudskoga bića nisu novost današnjega svijeta, takvih je teorija bilo i u starini, pri čemu valja razlikovati nekoliko bitnih elemenata. S jedne strane postoji biološko-medicinska pojavnost da neki pojedinac posjeduje i muške i ženske genitalne organe. S druge pak strane, određene religijske skupine, među kojima je najznačajnija bila gnosticizam, izrađivale su atraktivne antropološke teorije o androginosti ljudskoga bića. Gnostičke teorije zasnivale su se na pretpostavci da je ljudsko biće u samim počecima bilo u isto vrijeme i muško i žensko, te da se razlikovanje, to jest razdvajanje spolova, dogodilo postupnim padom. Upravo zbog takvog stanja postoji obveza da se čovjeka vrati u iskonsko stanje, što se može ostvariti procesom spoznaje koji se temelji na tajnom znanju (gnoza). No osim ove uporabe teorije o dvospolnosti su, prema svjedočanstvu nekih ranokršćanskih autora i spisa iz 2. stoljeća (apologeti, Pseudo-Barnabina poslanica), služile kao podloga za nećudoredne stavove s obzirom na istospolna općenja, s čime se kršćanstvo nikada nije slagalo. Iako iz pouzdanih povijesnih izvora i zapisa liječnika saznajemo o slučajevima transrodnih ponašanja od davnina, zamah interesa za medicinsku klasifikaciju i medikalizaciju rodne nenormativnosti obilježje je modernog doba i suvremene znanosti. U novijoj povijesti promjene rodne nenormativnosti u klasifikacijskim sustavima (DSM) od psihopatologije pa do varijacije koja ponekad zahtijeva medicinsku skrb mogu se pratiti u okviru društvenih promjena i dominantnih vrijednosnih orijentacija.
Zatim je uslijedilo predavanje Hermana Vukušića, dr. med. na temu „Rodna ideologija na djelu u Hrvatskoj: mit ili stvarnost?“. Tema njegova izlaganja bila je „stvarnost rodne ideologije kao mješavine kvaziznanstvenih ideja kojima je cilj antropološka anulacija muškarca i žene te njihove obiteljske zajednice, uz kraći prikaz povijesti njezina nastanka te štetnih javnozdravstvenih posljedica.
Treće predavanje pod nazivom „Uloga pedijatara endokrinologa u skrbi za djecu i adolescente s poremećajima diferencijacije spola i rodnom disforijom“, održala je izv. prof. dr. sc. Ivana Unić Šabašov, dr. med. Jedno od mnogobrojnih područja djelovanja pedijatra endokrinologa je i skrb za djecu i adolescente koji imaju poremećaj diferencijacije spola (Disorders in Seks Development, DSD). DSD su stanja u kojima su kromosomski, gonadni i/ili anatomski razvoj spola neujednačeni. Uz to, u fokusu djelovanja pedijatra endokrinologa je i skrbi o djeci i adolescentima s tzv. rodnom disforijom. U 2017. godini izdane su endokrinološke smjernice glede skrbi o osobama s rodnom disforijom. Navedene smjernice utemeljuju i standardiziraju terminologiju i sigurnosne naputke o postupanju i liječenju osoba s rodnom disforijom pa tako i djece i adolescenata s ovim problemom.
Nakon toga je o „Učinkovitosti i sigurnosti hormonske terapije u postupcima promjene spola“ govorio prof. dr. sc. Mladen Boban, dr. med. Cilj izlaganja bio je prikazati kratak pregled trenutnih stavova o hormonskoj terapiji u navedenom području, kao i u kontekstu dobro utemeljenih spoznaja o nuspojavama hormonskih intervencija u nekim drugim stanjima iz medicinske prakse.
O „Anatomiji operativnih zahvata promjene spola“ predavanje je održao prof. dr. sc. Ivica Grković, dr. med. Svrha kirurških operativnih zahvata promjene je promijeniti vanjski izgled potpuno razvijenih spolnih organa tzv. transrodne žene ili transrodnog muškarca tako da oni svojim izgledom nalikuju spolnim organima osoba suprotnog spola. Operativni zahvati kod obje vrste promjene spola uključuju zahvate na dojkama/prsima te na spolnim organima, kao i zahvate na drugim dijelovima tijela (lice, vlasište, vrat/ grkljan, stražnjica i dr.). Najkompleksniji su kirurški zahvati na spolnim organima.
Predavanje pod nazivom „Tko sam ja – psihologijske odrednice identiteta i srodnih konstrukata“ – održao je prof. dr. sc. Goran Kardum. Identitet je jedan od ključnih pojmova u psihologiji, čije su razumijevanje, pojmovno određenje i teorije vrlo različiti i često kontradiktorni. Suvremena i empirijska psihologija od svojeg su nastanka te tijekom 20. i 21. stoljeća iznjedrile obilne manje i veće teorije o identitetu i srodnim pojmovima. Te su teorije često bile odraz duha vremena i trenda u drugim znanostima, što je utjecalo na teorije o identitetu. Cilj rada je ispitati selektivnost u poimanju identiteta, povezanosti s antropologijom i preklapanje sa susjednim pojmovima, kao što su self (privatni i javni), subjektivnost, osoba i osobnost, individualno, svijest, duša i dr.
Zatim je o „Utjecaju krize identiteta na odluke i odabire adolescenata“ govorio izv. prof. dr. sc. Tomislav Franić, dr. med. U fazi adolescencije formira se identitet kroz krizu identiteta i konfuziju uloga. U potrazi za identitetom adolescenti eksperimentiraju s privremenim identitetima kao što su homoseksualnost, biseksualnost, delinkvencija, pripadnosti različitim supkulturnim skupinama koje u ovoj fazi društvo tolerira. U adolescenciji postoji značajan razvojni jaz između intenziviranja emocionalnih stanja i ponašanja koja prate hormonalne promjene puberteta i ovladavanja kognitivnim i emocionalnim vještinama suočavanja koje se razvijaju s kortikalnim razvojem tijekom kasne adolescencije i rane mladosti.
Nakon toga je uslijedilo predavanje „U vrtoglavici identiteta: Vrjednovanje rodne disforije u svjetlu katoličkog nauka o naravnom zakonu“, a izložio ga je doc. dr. sc. Odilon- Gbènoukpo Singbo. Rodna teorija predstavlja idealističku viziju koja nosi uvjerenje da čovjek kao seksualno biće ne postoji. Utjecaj takve teorije na međunarodni i političko-pravni sustav vodi do ozakonjenja određenih čina kao što su hormonalni ili kirurški zahvati u vidu promjene prirodno zadanog spola. Time je povrijeđeno načelo totaliteta, koje nalaže poštivanje i trajno održavanje tjelesnog integriteta osobe. Naime, želja za samoodređenjem u ime nekontrolirane slobode gotovo se uvijek protivi katoličkom moralnom nauku o postojanju naravnog zakona upisanog u ljudsku narav. Kako pomiriti biološko-psihičku smetnju kroz koju prolaze pojedinci i koja ‘remet’ njihov seksualni identitet s tim naukom koji između ostalog ističe čovjekovu seksualnu binarnost prisutnu već u djelu stvaranja? Koja je zadaća teologije pred tom biološkom činjenicom koja traži rješenje kako za pojedinca tako i za članove njegove obitelji?
Predavanje na temu „Moralna problematika mogućnosti govora o transseksualnosti“, održala je izv. prof. dr. sc. Zorica Maros. Već od tridesetih godina prošlog stoljeća medicina je pokušala pomoći ljudima koji se nisu mogli uklopiti u spol dobiven biološkim određenjem. Od samih početaka promjenu spola prate neslaganja i unutar same medicinske struke, što danas posebno dolazi do izražaja. Naime, pod utjecajem aktivista rodne ideologije, iznimno kompleksna stvarnost transseksualnosti postaje ideološki opterećena. Ideološko pojednostavnjivanje paradoksalno zanemaruje samu stvarnost oko koje se bori, ali posljedice zanemarivanja čini iznimno teškima. I dok suprotstavljene strane manje-više govore u statistikama, predviđa se da iza tih brojeva stoje konkretni ljudi sa svojom tjeskobom, djeca posebno. Rodna ideologija javila se i kao posljedica borbe protiv patrijarhalnih struktura koje, navodno, jačaju binarnu podjelu spola i s njom povezane rodne uloge, zbog čega je, prema tom stajalištu, nužno dokinuti binarnu podjelu spola kako bi se imalo pravednije društvo. Kako je izgradnja pravednog društva srž samog poslanja Crkve, u prvom dijelu priloga autor skicira spomenute fenomene. Kako Crkva ne odustaje od tvrdnje nemogućnosti odvajanja biološkog spola od roda, tako u jednakoj mjeri ne odustaje ni od konkretnih osoba koje imaju određenih poteškoća uklopiti se u spol dobiven biološkim određenjem, zbog čega u drugom dijelu autor donosi neka promišljanja moralnih teologa o mogućnosti promjene spola. U završnom dijelu rada analizira stoji li iza suvremenih kretanja istinska emancipacija koja će donijeti više pravednosti u svijetu, ili je pak riječ o fatalnom procesu poniženja čovjeka, njegovoj dehumaniziranosti.
„Od transrodnoga do transhumanoga: Transhumanistička ideja manipulacije prirodom ljudskoga bića oprimjerena u transrodnome“ naziv je predavanja koje je održao dr. sc. Damir Šehić. Rad je sastavljen od dva dijela, od kojih se u prvom pokušava razumjeti transhumanistička ideja manipulacije ljudskom prirodom oprimjerena u transrodnoj ideologiji. Kratkim prikazom filozofskog utemeljenja transhumanističke ideje bezrodnog čovjeka pokušavaju se razumjeti fundamentalne postavke transhumanističke redefinicije čovjeka, čije ostvarenje neće biti ni muško ni žensko – nego bolje. Kršćanska antropologija utemeljena na biblijskoj Objavi i tradiciji Katoličke Crkve suprotstavlja se artikuliranoj ideji od transrodnoga do transhumanoga i nevješta kako je dizajn Stvoritelja upisan u ljudsku prirodu. Novije intervencije crkvenog učiteljstva u Amoris laetitia suprotstavljaju se različitim formama ideologije roda koje promoviraju vjerovanje u osobni identitet i emocionalnu intimnost odvojenu od bioloških razlika muškarca i žene. Kršćanska antropologija narav ljudskog bića proglašava stvorenom na sliku Božju, muško i žensko stvoreni su prema Božjoj ideji u kojoj otkrivaju vlastitu suradnju s Božjim planom, koji se radikalno suprotstavlja transhumanističkoj ideji da se na pitanje čovjekove vlastite naravi i spola može odgovoriti isključivo osobnom introspekcijom, a ne objektivnom biološkom datošću i stvorenošću.
Predavanje pod nazivom „Pravna regulacija medicinske promjene spola maloljetnika u članicama Europske unije s posebnim osvrtom na slučaj Kraljevine Švedske“, održala je dr. sc. Vanja Romlin. Medicinska klasifikacija poremećaja spolnog identiteta popraćena je, u posljednja tri desetljeća, društvenim i kulturološkim promjenama zapadnoga svijeta. Od psihijatrijskog poremećaja do rodno afirmativnih medicinskih zahvata ova pojavnost pronašla je svoje mjesto i u pravnoj regulaciji članica Europske unije. Iako je zdravstveni sustav u isključivoj nadležnosti država članica Europske unije, ona ima važan utjecaj na oblikovanje zdravstvenih politika država članica.
Izlaganje na temu „Promjena spola i ‘pravo na život u drugom rodnom identitetu’ maloljetne djece u pravnom poretku Republike Hrvatske“, održala je dr. sc. Danijela Rupčić. U Republici Hrvatskoj od 2014. godine svim građanima, uključivo i maloljetnoj djeci, omogućena je pravna promjena spola na temelju rodnog identiteta. U izlaganju autorica je prikazala integraciju tog „prava“ u hrvatski pravni poredak, ispitujući njegovu utemeljenost te postoji li legitimnost njegove primjene na maloljetnu djecu.
Posljednje predavanje pod nazivom „Kanonskopravne odredbe s obzirom na promjenu spola“, izložio je dr. sc. Zdenko Ilić. Cilj ovoga rada nije interdisciplinarna analiza uzroka i razloga promjene spola kao ni stav društvenih i političkih sustava s njihovom pravnom regulacijom promjene spola. Nakana je osobu, koja je već završila postupak promjene spola, staviti pred kanonskopravne odredbe te vidjeti ima li ona i dalje ista prava i obveze u Katoličkoj Crkvi koje je imala prije promjene spola. Pri tome staviti naglasak na tri kanonska staleža – ženidbeni, klerički i stalež posvećenog života te dati odgovor na pitanje je li takva osoba kanonski sposobna za navedene staleže. Također se osvrnuti i na moguće kanonske posljedice kada netko iz tih staleža promijeni spol nakon što je postao član pojedinih staleža. Nadalje, pozabavit se i pitanjem omogućuje li kanonska normativa Crkve mogući prostor za takvu osobu u kontekstu pojedinih crkvenih službi. Na posljetku ponuditi neka konkretna pojašnjenja što učiniti s osobnim podacima osobe promijenjenog spola povezanih s (ne)mogućim promjenama matičnih podataka crkvenih knjiga.
Završnu riječ na kraju simpozija uputio je izv. prof. dr. Šimun Bilokapić, dekana KBF-a u Splitu. Zahvalio je svima koji su u njemu sudjelovali, kao i svima koji su sudjelovali u organizaciji, te Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja i Splitsko-dalmatinskoj županiji na potpori. Simpozij se prenosio uživo, preko YouTube kanala fakulteta.
