Svojim životom i radom fra Petar je ostavio dragocjeno svjedočanstvo i neizbrisiv trag na području mariološke znanosti i marijanske pobožnosti u Crkvi u Hrvata
Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja objavila je spomen-knjigu „Marijin urednik“, o liku i djelu fra Petra Lubine, koja je predstavljena u Splitu 10. svibnja 2023. u crkvi Gospe od Zdravlja.
Pozdravnu riječ nazočnima uputio je provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše, koji je iznio tijek izdavanja lista „Marija“; novinar i književnik Mladen Vuković iznio je životni tijek fra Petra Lubine; pjesnikinja, novinarka i spisateljica Dragica Zeljko Selak predstavila je fra Petrovu izdavačku djelatnost; fra Nedjeljko Jukić, bliski suradnik fra Petra Lubine, priređivač i urednik spomenice „Marijin urednik“, govorio je kako je nastala spomen-knjiga; fra Ante Branko Periša, urednik lista „Marija“, zahvalio je sudionicima na izlaganju života i djelovanja fra Petra Lubine.
Svojim životom i radom fra Petar je ostavio dragocjeno svjedočanstvo i neizbrisiv trag na području mariološke znanosti i marijanske pobožnosti u Crkvi u Hrvata. Kao pisac, urednik i izdavač učinkovito je sudjelovao u vjerskoj i marijanskoj publicistici posljednjih desetljeća. Napisao je više vrijednih knjiga i monografija, priredio brojne zbornike i izdanja, a dug niz godina uređivao je glasnik Marija, vjerski list za Marijine štovatelje.
Knjiga je podijeljena u tri dijela, a svaki od njih na dva poglavlja. U prvom dijelu dr. Dinko Aračić obrađuje fra Petrov život i pisanu ostavštinu. Kroz životopis, fra Petrove službe ˗ od kojih je najistaknutija 40-godišnje uređivanje „Marije, lista za Marijine štovatelje” – kao i kroz pregled važnijih autorskih i uredničkih djela Aračić zapaža istaknutu protežnu nit prisutnosti Blažene Djevice koja se može sažeti u tvrdnju što ju je jednom izrekao sam fra Petar: „Gospa je sve to lijepo vodila!”
Drugi dio spomenice sastavljen je od 29 sjećanja, koja su napisali fra Petrova redovnička subraća, suradnici i prijatelji, i od oproštajnih govora i sućuti sa sprovoda.
U trećem dijelu dr. Aračić izabrao je 6 od ukupno 11 fra Petrovih velikih intervjua koje je kao urednik „Marije” i izrazit promicatelj pobožnosti prema Blaženoj Djevici dao različitim tiskanim i elektroničkim medijima. U završnom poglavlju knjige dr. Aračić donosi obilnu Lubinovu bibliografiju od više od 1000 većih ili manjih tekstova.
Novinar i književnik Mladen Vuković iznio je životni tijek fra Petra Lubine: „Fra Petar Lubina rođen je u Runovićima 1951. godine. U rodnom je mjestu pohađa osnovnu školu, a 1966. upisuje klasičnu gimnaziju u Franjevačkom sjemeništu u Sinju, prvu u Dalmaciji na hrvatskom jeziku. Po tadašnjoj praksi, nakon dva gimnazijska razreda, na blagdan Gospe od Anđela odlazi godinu dana u jednogodišnji novicijat u firentinsko franjevačko svetište na svetom brdu La Verni u srcu Italije. Potom završava gimnaziju u Sinju. 1971. upisuje Filozofsko-teološki studij u Dubrovniku; nakon prve godine odlazi 15 mjeseci služiti vojni rok; dovršava filozofski studij u Makarskoj te na blagdan sv. Franje 1974. polaže svečane zavjete Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja. Dva mjeseca kasnije odlazi u Isusovu i Marijinu domovinu, na Visoko teološko učilište u Jeruzalem na trogodišnji teološki studij na talijanskom jeziku. Tu je 8. prosinca 1976. zaređen za đakona, a 29. lipnja 1977. za svećenika. Boravak u Svetoj Zemlji omogućio mu je, kako je sam zapisao, da mu Evanđelje postane još razumljivije, pristupačnije i opipljivije, a to iskustvo mu je priskrbilo i mogućnost da u kasnijim desetljećima bude jedan od naših najboljih vodiča na hodočašćima u Izrael i Palestinu.
Bio je urednik katoličkog mjesečnika „Marija“ od 1982. godine. Poznat je po tekstovima s područja mariološke znanosti i pobožnosti. Od 1984. član je Hrvatskoga mariološkog instituta Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodne papinske marijanske akademije. Objavio je 20 knjiga koje opsežu 3815 stranica, a najpoznatija mu je enciklopedijsko izdanje Marijanska Hrvatska u kojoj je, potaknut nedovršenim zapisima Ante Crnice, obradio više od stotinu marijanskih svetišta, među kojima su najveća u Mariji Bistrici, Aljmašu, Trsatu u Rijeci i u Sinju. Nije zaboravio ni četiri svetišta u BiH (uz zanimljivu opasku da je najstarije i najveće marijansko svetište na Balkanu do 1704. bilo u Olovu, gdje danas nema više katolika).
Slijede Lubinovi duhovni vodiči po Svetoj Zemlji, a njegovi opisi svetih mjesta su živi, slikoviti i zorni. Povijesne podatke isprepleo je s bogoslovnim tumačenjem i duhovnom primjenom, prelazeći s povijesne na današnju stvarnost, od simbola do značenja, od krhke pojavnosti do dubljeg smisla.
Objavio je četiri zbirke marijanskih molitvi, prevodeći mnoge sa stranih jezika, među njima i najstariju Pod tvoju obranu iz 3. stoljeća, iz kojih je knjiga sastavio antologiju Blaženoj svi naraštaji sa 127 kristocentričnih Marijinih molitvi, uz 60 likovnih Gospinih uprizorenja iz cijelog života, najpoznatije od svih žena, najčešće uprizorenoj u likovnoj umjetnosti, najviše opjevanoj u književnosti i najčešće zazivanoj u molitvi, liku toliko bogatom simbolikom da ga se riječima ne može izreći, niti molitvom obuhvatiti. Moliti Mariju i moliti s Marijom – poručuje autor u toj divnoj knjizi s hvalbenim, prosnim i drugim molitvenim izrazima natopljenima teološkom dubinom i pjesničkim zanosom.
Uredio je 11 zbornika i monografija s 2490 stranica, među kojima su dva Runovićka zbornika te Gospa u Imoti u prigodi 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Turaka. Urednik je i 53 knjige u Knjižnici Marije, a priredio je i 10 malih molitvenika od kojih su neki doživjeli po desetak izdanja. Napisao je, dijelom i u suautorstvu, knjige o pet vrlih franjevaca – fra Vjenceslavu Glibotiću, fra Pavlu Meladi, fra Silvestru Aračiću, fra Brunu Pezi i fra Petru Vrljičku.
U pet nastavaka objavio je hrvatsku marijansku bibliografiju od 1996. do 2015., podijelivši je u 15 tematskih odjeljaka, što će znatno olakšati put novim naraštajima mariologa. Objavio je 35 znanstvenih radova u raznim zbornicima i monografijama te oko 620 manjih priloga, tekstova i članaka veličine od nekoliko autorskih kartica, ali u taj broj nije pribrojeno 340 jednostraničnih Uvodnika u Mariji, 250 priloga Zrnca Gospine krunice te tisuće Vijesti iz Marijina svijeta, što također opseže više tisuća stranica. Tekstove je potpisivao i pseudonimima Kamenko Jolić, Pere Marin, Marinko i sličnim inicijalima.
„Gospa je to sve divno vodila”, kazao je više puta naš „veliki urednik malog lista“, prosvjetitelj i promicatelj marijanske duhovnosti u Kristovoj sljedbi koji je svojim tekstovima na temeljima mariološke znanosti i marijanske pobožnosti isticao da „svaki govor o Mariji treba biti govor o Bogu. Nije mu bilo važno samo lijepo o Mariji pisati, nego ju je nastojao nasljedovati u njezinoj neznatnosti i skromnosti.“ (Mladen Vuković)
Pjesnikinja, novinarka i spisateljica Dragica Zeljko Selak, suradnica više hrvatskih katoličkih časopisa i novina, predstavljajući fra Petrovu izdavačku djelatnost kazala jekako joj je čast što je poznavala i surađivala i bila prijatelj fra Petra, što je poniknula s istog kamena, što im je bila zajednička brguja, što joj je bio „djed”, a ona njegova „unuka”, suza didova, i ono najveće − što joj je bio u Kristu brat.
Prikaz Sjećanja i oproštaja, završila je isječkom iz teksta don Ivana Bodrožića Neumoran radnik u Gospinu ružičnjaku: „Zaključno se može reći da je bio istinski pokretač i čovjek koji je znao motivirati svoje suradnike za daljnja istraživanja i pisanja. I bio je toga svjestan da se rezultati mogu pokazati samo ustrajnošću i upornošću i da za takvo što ne treba nikakva posebna nadarenost ili genijalnost. Jer ni sam Bog nikada nije tražio genijalce, već prije svega one koji su bili spremni slušati ga i živjeti po njegovoj riječi. Takva je bila i Presveta Djevica koja je u tišini i jednostavnosti živjela pred Gospodinom, zauzeto provodeći njegovu riječ. A fra Petar je bio ne samo ponizni radnik u vinogradu i na njivi Gospodnjoj, već i u Gospinu ružičnjaku, jer je većinu svoga života u službi Gospodnjoj proveo obrađujući marijanske i mariološke teme. Kao takav imao je posebne mjesto već na zemlji u našoj nacionalnoj mariološkoj javnosti, a sigurno će mu Presveta Djevica osigurati takvo mjesto i u nebeskoj slavi, na posebnom mjestu u svom nebeskom perivoju.“
Fra Nedjeljko Jukić, bliski suradnik fra Petra Lubine, priređivač i urednik spomenice „Marijin urednik“ kazao je kako je fra Petar Lubina nestao fizički iz naše sredine, ali je ostalo golemo djelo na svim spomenutim područjima koja će svakako živjeti u sjećanju svih koji su ga poznavali dok god su oni živi.
„Ali to nipošto nije dovoljno! Djelo je to koje ne smije biti prešućeno! A nitko nije bio do kraja svjestan njegove sveobuhvatnosti! To je bila misao nas nekolicine koji smo izbliza pratili, a ponešto, tko više tko manje, pripomogli ili bili suradnici u pojedinim njegovim pothvatima; misao koja se rađala još dok je trajala njegova predsmrtna agonija, ali misao koju tada nismo smjeli ni htjeli izreći jer smo se još uvijek nadali, a koja se snažno nametnula kad je Svemogući Bog odredio da fra Petar napusti ovaj svijet. I kad se to dogodilo, brzo se oblikovala zamisao kako to učiniti. Iako svjesni da za objektivnu posudbu ljudskog djela treba napraviti potreban odmak, ponajprije onaj vremenski, držali smo da se već sada barem djelomice može vrjednovati njegov rad, a iznad svega da se može i treba na jednom mjestu skupiti po mogućnosti sve ono što je svojim nastojanjem postigao i sve to staviti u određen kontekst koji, opet vremenom, može biti zaboravljen, a nipošto neće biti suvišan kad se jednom bude objektivno prosuđivao fra Petrov doprinos na različitim područjima.
Fra Ante Branko Periša, novi urednik lista „Marija“ zahvalio je sudionicima na izlaganju života i djelovanja fra Petra Lubine kazavši kako je Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, odlučivši se davne 1963. godine na izdavanje lista „Marija“, napravila svojevrsni iskorak u kršćanskom svijetu.
„U Katoličkoj Crkvi, kako znamo, postoje teritorijalne i personalne župne zajednice. Mogli bismo reći da je „Marija – vjerski list za Gospine štovatelje“, svojevrsna personalna župa, koja okuplja vjernike hrvatskoga govornog područja, ne samo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, nego i po cijelome svijetu. Urednik je poput župnika, koji uspostavlja vezu s vjernicima preko pisane riječi. Međutim, upravo ta riječ, pisana i tiskana, izaziva urednika da uspostavi suodnos s čitateljima kao župnik. Fra Petra smo nazivali vječitim kapelanom, jer nikada nije bio župnik. Međutim, otkrio sam, kao njegov nasljednik, da je, zapravo, bio pravi pastoralac, u punom smislu personalni župnik i duhovnik čitatelja lista „Marija“; poznavao je svakog pretplatnika, razgovarao s njima, tješio i hrabrio, posjećivao, pomagao i vodio svakog čitatelja da preko zagovora majke Marije dođe do dobrog Boga. Ta pastoralna služba nije bila laka; zahtjevnija je od izdavanja i raspačavanja samog lista.
Stoga, u prigodi predstavljanja spomen-knjige o fra Petru Lubini, kao urednik lista „Marija“ i njegov nasljednik, izričem zahvalnicu svima koji su pridonijeli da ovaj spomenar ugleda svjetlo dana. Ovo je naša zajednička zahvalnica fra Petru za dugogodišnje promicanje marijanske pobožnosti među hrvatskim pukom. Ova spomenica, nadamo se, može poslužiti kao poticaj budućim studentima bogoslovije da se odluče napisati diplomski rad ili znanstvenu studiju na temu franjevačke marijanske teologije koju je širio fra Petar preko lista „Marija“.Ova spomenica, nadamo se, može poslužiti i čitateljima lista „Marija“ da u skoroj budućnosti, za neku obljetnicu, prirede znanstveni simpozij na temu fra Petrove uloge u širenju marijanske pobožnosti među hrvatskim vjernicima. Svakako, ova spomenica o fra Petru jest svojevrsni temelj na kojemu je moguće graditi duhovni dom, koji će čuvati poklad marijanske pobožnosti, koju već 60 ljeta promiču redovnici Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja preko lista „Marija“.
