Hrvatski Fokus
Gledišta

Nasilje nelegitimne saborske većine POKRO = pravomoćno osuđene kriminalne organizacije

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina

 

Jedanaestero profesora ustavnoga prava je u petak 12. svibnja izrazilo zabrinutost postupkom HDZ-a tijekom postupka izrade novog Zakona o izbornim jedinicama te predložilo smjernice za njihovu izradu, upozoravajući na nužnost poštivanja temeljnih načela i procedura ustavne demokracije, a šute o utjecaju XI. i XII. Izborne jedinice na legitimitet vladajuće većine. Saborska većina je izglasala u prvom čitanju Vladin prijedlog Zakona o izbornim jedinicama koji se temelji na više od 500 tisuća birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj uz jedinu prihvaćenu primjedbu ustavnog stručnjaka Mate Palića da se ispravi lapsus calami u nazivu Virovitičke-podravske županije.  Osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine samo 21.934 birača, a tri zastupnika dijaspore 17.905. Vladajuća većina je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Ukoliko bismo slijedili striktno načelo jednakosti glasa birača u svim izbornim jedinicama XI. i XII. izborna jedinica imale bi  ukupno 4 zastupnika. Nasilje nelegitimne saborske većine POKRO = pravomočno osuđene kriminalne organizacije u Hrvatskom saboru je nasilje uz pomoć žetončića i etnobiznismena nad većinom hrvatskih državljana.

U izjavi o smjernicama u izradi novog Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i izmjeni Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, profesori ustavnog prava ističu da je njihova obveza “zaštititi proceduru i temeljne ustavne vrednote, apriorno i ne dajući prednost ni jednom posebnom izbornom modelu” te upozoravaju da je Ustavni sud, koji je Zakon o izbornim jedinicama ukinuo 7. veljače, naložio donošenje novog Zakona najkasnije do 1. listopada.

Novi zakon treba biti transparentan, depolitiziran, stručan i prihvaćen što širim konsenzusom

“Međutim, imajući u vidu dosadašnju neaktivnost zakonodavca u postupku donošenja tog Zakona, posebice, neimenovanje radne skupine za izradu prijedloga Zakona od strane ovlaštenog zakonodavnog predlagatelja, nepostojanje stručne i javne rasprave, iznimno kratki rok u kojem je potrebno regulirati ovo pitanje, medijske napise o navodnim prijedlozima koji se formiraju izvan propisane procedure te o namjeri donošenja Zakona iza 1. listopada, smatramo svojom obavezom upozoriti sve sudionike ovog procesa, kako tijela državne vlasti, tako i političke stranke, a ujedno i javnost u cjelini, na nužnost poštivanja temeljnih načela i procedura ustavne demokracije”, navode u pismu.

Naglašavaju da se ta nužnost “posebno odnosi na izradu zakona koji reguliraju pravila demokratskog natjecanja i presudno utječu na demokratski višestranački poredak”.

Postupak izrade novog Zakona o izbornim jedinicama mora biti transparentan, depolitiziran, izrađen na temelju stručnih analiza i prihvaćen u Hrvatskom saboru, ako je ikako moguće, širim konsenzusom parlamentarne većine i opozicije.

“Preporuke Venecijanske komisije o povjeravanju tog posla posebnom stručnom povjerenstvu, uz moguće sudjelovanje predstavnika parlamentarne većine i opozicije treba prihvatiti u Hrvatskom saboru”, naglašavaju.

Izrada novog zakona o izbornim jedinicama treba slijediti načela transparentnosti, stručnosti i depolitizacije, uvažavati ustavno načelo jednakog biračkog prava, uvažavati mjerila tzv. zemljopisne kartografije, koja sadrže i zahtjev da se granice izbornih jedinica trebaju, što je više moguće, podudarati s administrativnim granicama upravno-teritorijalnih jedinica, uz uvažavanje prirodnih granica, i slijediti preporuke Venecijanske komisije iznijete u Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima.

Ustavni sud zadnji je branik temeljnih ustavnih vrjednota

Ako navedena načela ne bi bila poštivana u izradi prijedloga zakona, poručuju profesori, Ustavni sud ostaje zadnji branik temeljnih ustavnih vrednota, a stoji mu na raspolaganju više mehanizama – od upozorenja nadležnom tijelu koje bi izradilo i predložilo nacrt zakona suprotno iznijetim načelima do pokretanja postupka ocjene ustavnosti i mogućnosti ukidanja budući da ova materija ne spada u domenu tzv. teorije političkih pitanja.

“Svjesni činjenice kratkoće rokova, posebno ističemo da su državna tijela i njihova dosadašnja letargija u odnosu na ovu materiju uzrokom stvaranja kvazi-izvanrednih okolnosti i pritiska vremena”, upozoravaju u pismu.

S tim u vezi, posebno ističu da temeljne ustavne vrednote i načela ne smiju biti ugrožene pod izlikom kratkoće vremena, naglašavajući da se to vrijeme “kontinuirano skraćuje upravo samim nedjelovanjem i netransparentnošću ovog postupka”.

“Naša je obveza kao profesora i profesorica ustavnog prava zaštititi proceduru i temeljne ustavne vrednote, apriorno i ne dajući prednost ni jednom posebnom izbornom modelu, odlučni da ukažemo na ustavne granice političke utakmice i života u zajednici koju svakodobni nositelji vlasti moraju poštivati”, poručuju u izjavi.

Izjavu su potpisali: akademik Arsen Bačić, predstojnici katedra za ustavno pravo s pravnih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – Biljana Kostadinov, Petar Bačić, Sanja Barić i Anita Blagojević, te profesori Robert Podolnjak, Đorđe Gardašević, Ana Horvat Vuković, Vedran Zlatić, Mato Palić i Dora Pavković.

Profesor ustavnog prava dr. sc Robert Podolnjak je u studiju uživo N1 tv  18. svibnja komentirao izmjene općih izbornih jedinica, a osvrnuo se i na posljednju izjavu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića po tom pitanju. Podsjetimo, premijer je ranije kazao da su profesori koji su se očitovali o izmjenama zakona uglavnom osobe koje “imaju kontakt s lijevom političkom scenom”.

“Profesori ustavnog prava prošlog su se petka okupili na redovitom godišnjem sastanku i raspravljali smo o izmjenama izbornog zakona. U zajedničkoj izjavi ukazujemo na problematičnost dosadašnjeg rada na tom zakonu i na smjernice koje bi novi zakon trebao slijediti”, kazao je Podolnjak.

“Ovo je druga izjava profesora ustavnog prava u povijesti udruge, prva je objavljena 2013. kad je bio aktualan referendum o braku. Tad je bila u pitanju vlada suprotnog političkog predznaka”, rekao je i nastavio:

“Potpuno je irelevantno političko opredjeljenje i glasanje pojedinih profesora. Ne radi se o političkim simpatijama, navijanju za jednu ili drugu stranu nego o demokratskoj proceduri i tome kako bi novi zakon trebao izgledati u skladu s odlukom Ustavnog suda i međunarodnih praksi.”

Kaže da su profesori iznijeli zapažanja o tome kako bi sadržajno trebao izgledati novi zakon, ali i procedura donošenja i tko bi trebao raditi na tom zakonu.

“Govoriti o politizaciji je neprimjereno”

“U vremenskom tjesnacu smo, ostaje malo vremena za izradu tog zakona. Evo danas možemo reći da je prošlo sto dana od odluke Ustavnog suda. Što se dogodilo u tih 100 dana u izradi zakona? Znamo samo neformalne nagovještaje iz medija o tome tko radi, ništa formalno javnost nije vidjela, izgubili smo sto dana da ne znamo kakav će prijedlog biti konačno formuliran”, naveo je Podolnjak.

Ističe da je u demokratskim državama uobičajeno da profesori reagiraju kada neke prakse nisu u skladu s Ustavom ili demokratskom praksom. “Ponavljam, ovdje postoji konsenzus svih profesora. Govoriti o nekoj politizaciji je potpuno neprimjereno.”

Osvrnuo se i na radnu skupinu koja se bavi izradom zakona, navodeći da bi prema kodeksu dobre prakse trebalo imati depolitiziranu radnu skupinu. Dodao je da političari mogu sudjelovati, ali da ne bi trebali biti dominantni.

“Vidimo navodno unutarstranačku skupinu koja na tome radi i koja se u sto dana nije ni na koji način očitovala, sve o čemu govorimo je neformalno. Službeno nismo vidjeli ništa. Demokratska procedura ne postoji, to smo ukazali kao profesori ustavnog prava. Hrvatska bi kao demokratska država trebala slijediti dobru praksu i preporuke Vijeća Europe. Nažalost, od toga nema ništa”, tvrdi Podolnjak.

Osvrnuo se i na model prema kojemu bi se trebao raditi novi zakon i ukazao na ono što je sporno.

“Kad slijedite taj model 14 puta 10, 14 zastupnika u 10 izbornih jedinica, u svima se bira jednak broj, i imate poznatu činjenice o različitom broju birača između pojedinih jedinica, najmanje su po broju birača ove slavonske izborne jedinice 4. i 5.

S obzirom na geografiju Hrvatske, ako slijedite taj model, vi te dvije jedinice morate širiti prema zapadu da biste imali otprilike jednak broj. S jedne strane zahvaćate koprivničko-križevačku županiju i idete do Koprivnice i time cijepate tu županiju, na jugu idete do bjelovarsko-bilogorske pa Našice selite iz 4. u 5. jedinicu. Potpuno ste prekrojili županije i dobili ste posve nove cjeline koje nemaju nikakvu logiku.”

“Na kraju dobijete monstrum izbornu jedinicu, 7., koja ide od Novske, Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina

Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 posto dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.

Nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ 2014. godine i „Narod odlučuje“ pisci Ustava Vladimir Šeks i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora i potpredsjednica Vlade  magistrica agronomije Anja Šimpraga nisu još odgovorili jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno članku 45. i 72.  Ustavu Republike Hrvatske? Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je također izbjegao odgovoriti  jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno članku 45. i 72.  Ustava RH i nije objavio popise 3,646.636 birača po županijama, gradovima i općinama za 19. svibnja 2023. godine kako bismo mogli analizirati odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi o HDZ-ovom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama. Imenovani članovi Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav: dr. sc. Đorđe Gardašević, dr. sc. Mato i Palić i dr. sc. Sanja Barić također nisu postavili pitanje o ustavnosti izbora zastupnika srpske manjine unatoč analiza utjecaja XI. i XII. Izborne jedinice na legitimitet sadašnje većine u Hrvatskom saboru.

Edo Zenzerović

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

SDP podupire Bandića

HF

Gruba manipulacija saborske većine

HF

Od demosa, puka do etnosa

HF

Novosadski lektorat za sedmero Tavankućana

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više