Prije više od dvadeset godina tražio sam da V. Vrček piše i govori o svom području djelovanja, a ne o plastici
Snažan razvoj svih znanosti u posljednjih sedam desetljeća, pretvoren je u novi materijalni svijet. Zahvaljujući proizvodnoj tehnici. Sa svim prednostima i nedostatcima. Dalek je put od ideje do pohrane preostatka. Nekoliko podataka. Od sredine XX. stoljeća broj stanovnika je porastao od 2,6 na više od 8 milijardi stanovnika. Svi trebaju hranu, odjeću, obuću itd. Pribroje se naši kućni ljubimci (PET), u kućanstvima živi više od 10 milijardi živih bića. Nastaje velika količina svekolikog materijalnog otpada. Nisu uračunate biljke.
Osobito od devedesetih godina prošlog stoljeća, važnim čimbenikom postao je i informacijski otpad. Simbol digitalizacija. Primjer. Na Netflixu se započelo 24. 12. 2021. prikazivati uspješnicu Ne gledaj gore (Don’t look up). Koja traje 138 minuta. Prema raspoloživim podatcima, Europljani troše prosječno 55 do 56 grama ekvivalenta ugljikovog dioksida (ECD) po satu gledanja videa ili ukupno 129 grama ECD za taj film. Jedan gram plastike ima 5 grama ekvivalenta ugljikovog dioksida. Dakle, za jedno gledanje filma Ne gledaj gore moglo se načiniti 9 plastičnih vrećica mase od 3 grama. Od premijere filma do kolovoza 2022. samo taj uradak ima registriranu potrošnju od 322 milijuna sati gledanja. Ekvivalent od 2,92 milijardi vrlo laganih plastičnih vrećica. Slično stvaranje informacijskog otpada vrijedi za digitalizaciju, društvene mreže, internet, igranje (gaming), „rudarenje“ za kripto valutama itd. Informacijski otpad je relativno novi pojam, uveden 2022.
O jednom drugom i to vrlo opasnom otpadu saznao sam nešto tek 30. listopada 2023. Urednica ugledne TV emisije Prometej (HRT2), dr. sc. Jasna Burić vodila je razgovor s prof. V. Vrčekom. Time je ispunjeno moje traženje staro dvadeset godina, da on piše i govori o svom području djelovanja, a ne o plastici.
Najprije nekoliko riječi o kemičaru, dr. sc. Valeriju Vrčeku. Redoviti je profesor u trajnom zvanju i predstojnik Zavoda za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. Treba istaknuti da je bio stipendista vrlo ugledne Zaklade Alexander von Humboldt. Plodan je autor, a u javnosti osobito se ističu njegovi popularni prilozi u Glasu koncila. Gdje piše o raznim temama, pa se povremeno bavi s plastikom. Nedavno se vrlo aktivno uključio u prikaz nedavnog požara plastičnog otpada u Osijeku.
U njegovim biografijama naglašava se da se bavi kemijskim utjecajem lijekova na okoliš. U razgovoru s Urednicom prvenstveno je govorio o tom problemu. Iz njegovog izlaganja je proizašla ključna riječ zahod. Ljudi tijekom životnog vijeka troše lijekove koji djeluju na bolesno živo biće, ali dio odlazi u oceane. Kako riješiti taj problem? Hoćemo li prestati upotrebljavati lijekove? Na to pitanje nema jednostavnog odgovora. Rubno dotakao se i požara u Osijeku, proglasivši ga opravdano, incidentom. Riječ katastrofa bila je suvišna, što pokazuju sva do sada provedena ispitivanja.
Hvala Urednici emisije Prometej što nas je upoznala s tim važnim područjem rada prof. V. Vrčeka.
Požar u Osijeku
Tekst za LinkedIn
Veliki požar skladišta plastike u Osijeku izazvao je niz komentara stručnjaka i „stručnjaka“. Opširno mišljenje javno je izložio i jedan stručnjak koji tvrdi da su katastrofični komentari zapravo rezultat nepoznavanja problema od strane kvazistručnjaka i da nikakvih razloga za zabrinutost nema. Tvrdi naime da se radi o polietilenu (PE) i PET-u koji su spojevi ugljika i vodika odnosno i kisika i kao takvi oni izgaraju čisto dajući vodu i CO2. Pogotovo nema nikakve mogućnosti, kaže, da nastanu dioksini jer u tom materijalu nema klora, a niti formaldehid jer sadrži kisik a njega nema u plamenu. Također kaže da onečišćenju ne može doprinesti ni katalizator sinteze jer on samo pospješuje reakciju i ne ugrađuje se u produkt.
Lako se uvjeriti konzultirajući literaturu dostupnu i na internetu da su navedeni stavovi potpuno neutemeljeni. Taj stručnjak ignorira činjenicu da plastični produkti nisu čisti spojevi već smjese polimera i niza aditiva. PE tako sadrži plastifikatore, bojila, antioksidanse, maziva, antistatike, usporivače plamena, UV apsorbere te inhibitore ultraljubičastog zračenja. Aditivi za PET su antioksidansi, bojila, usporivači plamena, stabilizatori topline, modifikatori udara, maziva, agensi za nukleaciju, UV stabilizatori. Za sintezu polimera koriste se katalizatori koji u malim količinama zaostaju iz mehaničkih, a ne kemijskih razloga u polimeru. Phillipsov katalizator je šesterovalentni krom i iznimno je štetan, čak kancerogen, a koristi se za proizvodnju otprilike polovice svjetskog PE. Ziegler-Natta katalizator po sastavu je kombinacija titan tetraklorida TiCl4 i dietil aluminijeva klorida Al(C2H5)3. Najčešće korišteni katalizator za proizvodnju PETa jest antimon, a koncentracije katalizatora u većini komercijalnih PET smola su 190-300 ppm Sb. I PE i PET sadrže i teške metale. Tako su u jednom radu prikazana mjerenja niz uzoraka koncentracije olova kadmija, kroma, arsena, bakra, cinka mangana, selena i barija u PE vrećicama. Posebno može zabrinuti činjenica da su koncentracije olova, kadmija i kroma u nekim uzorcima značajne. Neki uzorci PETa pokazali su da sadrže klor. Međuprodukti izgaranja mogu uključivati akrolein, formaldehid, acetaldehid, propionaldehid i butiraldehid. Prema tome moguće je da je u Osijeku nađen i formaldehid, ali je moguće da su u određenoj količini nastali i dioksini. U svakom slučaju nekontrolirano sagorijevanje takve smjese spojeva ne može biti bezazleno. Pouzdane podatke o tome što je nastalo u ovom incidentu mogu dati samo točni podaci o tome što je zaista gorilo i pouzdana mjerenja produkata izgaranja. Rasprave o posljedicama bez da se točno zna što je i u kojoj količini gorilo, što je zaista nastalo ne spada u stručna mišljenja već u obične medijske špekulacije. Preporuka: i mišljena stručnjaka uzimajte cum grano salis.
Zagreb, 18. 10. 2023.
Dr. sc. D. Sinčić, dipl. ing. cum grano salis
cum grano salis [kum gra:’no sa’lis] (lat.: sa zrnom soli), razumno, svedeno na pravu mjeru, ne držeći sve istinitim, ne doslovno nego podrazumijevajući i neizrečeno.
Citiranje: cum grano salis. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 6. 11. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12976>.
