Ova kuća, građena 1867., predstavljala je pravo građevinsko čudo
Budući da HKD “Dr. Nikola Dogan” u Hrtkovcima nema rješeno pitanje svog smještaja (za sada se djelatnost odvija u prostorijama Župskog ureda), a rješenje se traži u kupovini kuće u selu gdje će biti pregledani objekti potencijalni za kupnju.
U tekstu SMJEŠTAJ HKD „DR. NIKOLA DOGAN“ U HRTKOVCIMA
(inicijativa HNV-u, HKD-u “Dr. Nikola Dogan” i ostalima) od 27. lipnja 2024. godine predložio sam da jedan od takvih objekata bude dio velike stare kuće nekada u Ul. Stjepana Radića na br. 55 (sada Ul. Radomira Putnika), koji je 1990. godine iz stambenog adaptiran u poslovni prostor (kafić, diskoteka). (u prilogu)
No, da bi to trebalo da bude, kako sam naveo, samo prva faza u otkupu cijelog objekta na toj parceli navodim samo nekoliko argumenata:
- U vrijeme gradnje kuće (1867.) po svojoj veličini, materijalima kojima je građena, rasporedu prostorija i svih drugih sadržaja na placu od skoro 5.000 m2 ova kuća je predstavljala pravo građevinsko čudo jer je većina individualnih stambenih objekata po selima tada građena od naboja, zabatom okrenutim prema ulici sa dva malena otvora kao (nezastakljeni) prozori i imala je dvije ili najviše tri prostorije (soba do ulice, kuhinja koja je služila i za dnevni boravak i eventualno još jedna prostorija prema dvorištu). Sve kuće su bile pokrivene trskom s krovom na dvije vode.
Ako uporedimo samo osnovicu kuće na kraju Cakića šora u Hrtkovcima s osnovicama drugih tadašnjih kuća (i ne samo u Hrtkovcima) bit će jasno o čemu govorim.
- 2. Ako prikažemo cijelokupno rješenje rasporeda svih drugih sadržaja i podjelu prostora na tri dvorišta (“baštica” s voćem, cvijećem i pčelama, “avlija”, dvorište u koje nije moguć nekontrolirani pristup stoke i peradi, te “guvno”, prljavo dvorište zaklonjeno položajem same kuće), vidimo i jedno za to vrijeme izuzetno dobro mikrourbanističko rješenje velikog domaćinstva.
Čak je očito vođeno računa i o osunčanosti prostorija (prozori stambenog dijela orijentirani prema istoku), te zaštiti svih sadržaja od vjetrovite sjeverne strane!
U knjizi Hrtkovci, priča o staroj kući i o mlasosti (ALFAgraf, Petrovaradin, 2015.) stoji:
Moj čukundeda Petar Cakić, Peka Tomlekin (1844.-1907.), je očigledno posedovao plan za gradnju kuće ali se ne može znati da li ga je izradio neki profesionalac, da li je Peka negde pronašao već gotov plan ili ga je sam, ili uz nečiju pomoć, izradio ili prilagodio, ali celokupno uređenje prostora predstavlja pravi mali urbanistički projekat, sa izvanrednom funkcionalnošću svakog pojedinog segmenta, do rasporeda prostorija u samoj kući, pa i rasporeda u svakoj prostoriji pojedinačno.
Posebno je povoljan raspored pojedinih celina, nekoliko dvorišta, unutrašnjih komunikacija i nekoliko kapija prema komunikacijama spolja, ulici i poljskom putu.
Prvo je ”gradjevinski” deo placa u dubini od oko 40 metara odvojen od bašte, a zatim je i taj deo prema ulici podeljen na tri segmenta. To je učinjeno tako što je kuća postavljena, sa svojim stambenim sadržajima frontalno prema ulici i uz sam trotoar, približno u sredinu placa.
- Pored ovoga kuća ima zanimljive kulturno-povijesne detalje. Prije svega je jedina kuća koja danas postoji, a pripadala je obitelji osnivača Hrtkovaca, Klementincima. U Biografskom leksikonu Hrvata istočnog Srijema (Libera editio d.o.o., Zagreb, Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2011.) stoji rečenica (citat):
Klementinska zajednica u Hrtkovcima i Nikincima stopila se s Hrvatima te njihovi potomci u Srijemu i potomci izbjegli u Hrvatsku čine dio Hrvatskog naroda (Predgovor, str.8) (kraj citata)
Ova činjenica se prikriva od čelnika koji danas vode hrvatsku manjinsku zajednicu u Srbiji (pri čemu se ističe Tomislav Žigmanov), štoviše, na najvulgarniji način sam diskriminiram kao čovijek i kao aktivan član ovdašnje hrvatske zajednice uz nipodaštavanje svega što radim, posebno onoga što pišem o Hrtkovcima i Klementincima!
Krije se i činjenica da su poznati hrvatski pjesnici Slavko i Miroslav Mađer iz Hrtkovaca podrijetlom Klementinci i u da su u bliskom srodstvu s ukućanima kuće o kojoj je ovdje riječ!!! Zašto?!
- Evidentno je i da je Ilija Okrugić za vrijeme službe u Hrtkovcima (1853.) dolazio u kuću već tada dobrostojeće obitelji Cakića (Tomlekinih) gdje su se okupljali viđeniji ljudi tog vremena i iz Rume, Srijemske Mitrovice i drugih mjesta donjeg Srijema, te da je, najvjerojatnije inspiriran ljepotom jedne članice obitelji, napisao priču „Lijepa Klementinka“.
Do te priče sam došao samo zahvaljujući gospođi Jasni Melvinger i na veliko zadovoljstvo konstatirao da ona ne negira tvrdnju ukućana da se lijepa Klementinka poslije nesretne ljubavi udala u kuću Cakića (Tomlekinih).
Pa da to i nije tako, a sve ukazuje da jeste, ostaje lijepa priča, koju ne bi trebalo ignorirati i baciti u zaborav!
Povodom toga sam napisao članak pod naslovom Lijepa Klementinka Ilije Okrugića je iz kuće Tomlekina u Hrtkovcima (u privitku), a u već navedenoj knjizi o ovoj staroj kući naveo:
Danas je stara kuća Cakića u Hrtkovcima na umoru i verovatno joj nema spasa. U njoj su pre svega neki strani ljudi čiju dušu ona ne poznaje, isto kao ni oni njenu.
Da smo živeli u nekoj normalnoj i bogatoj zemlji ova kuća bi bila renovirana i u njoj bi i danas bili potomci Tom Leke ili bi sigurno, sa svim svojim pratećim objektima i velikim dvorištem i baštom, bila pretvorena u etno kuću i muzej donjega Srema. Po svojoj starosti, lepoti i bogatim sadržajima i detaljima, kao i po svojoj arhitekturi i funkcionalnosi, te originalnoj organizaciji celokupnog velikog domaćinstva, sigurno je raritet kao jedinstveni stambeno-ekonomski seoski objekat iz polovine devetnaestog veka.
No, u eri gradnje „malih matica“, gdje se pokazalo da su sredstva za njihovu realizaciju praktično neograničena, a obzirom da je u Hrtkovcima nedavno osnovana hrvatska kulturna udruga i MO DSHV-a, ovu kuću treba svakako sačuvati, rekonstruirati i opremiti tako da u njoj bude prikazan način života od osnutka Hrtkovaca do danas, kao i u širem kontekstu vezanom za život Hrvata u donjem Srijemu.
Miroslav Cakić
U Novom Sadu, 9. srpnja 2024. godine.
Prilog: SMJEŠTAJ HKD „DR. NIKOLA DOGAN“ U HRTKOVCIMA (inicijativa HNV-u, HKD-u “Dr. Nikola Dogan” i ostalima) od 27. lipnja 2024.:
Budući da HKD “Dr. Nikola Dogan” u Hrtkovcima nema rješeno pitanje smještaja (za sada se djelatnost odvija u prostorijama Župskog ureda), a rješenje se traži u kupovini kuće u selu gdje će biti pregledani objekti potencijalni za kupnju.
Predlažem da jedan od takvih bude dio velike stare kuće nekada u Ul. Stjepana Radića na br. 55 (sada Ul. Radomira Putnika), koji je 1990. godine iz stambenog adaptiran u poslovni prostor.
Novosagrađena kuća i velika stara kuća na toj adresi je bila vlasništvo obitelji Cakić pri čemu je dio stare kuće pretvoren u kafić (diskoteku) (na situacionom snimku uokviren žuto, na placu 1) i trebalo bi vidjeti sa sadašnjim vlasnikom hoće li prodati samo taj dio.
Obzirom na veličinu objekta i kubaturu materijala nije isplativo rušenje te prijeti samourušavanje jer objekat nije u funkciji preko trideset godina, tako da je moguće s vlasnikom lako naći zajednički jezik!
Bilo bi dobro kupiti cijeli plac na kojem je ovaj dio starog objekta i novi objekat (plac 1, uokviren crveno), no i adaptirani dio bi bio dovoljan za smještaj KUD “Dr. Nikola Dogan” (soba, prostorija sa šankom, velika sala i sanitarni čvor, ukupno oko 125 m2).
Drugi dio starog objekta, sa ekonomskim prostorijama (podrum, hambar, staje, šupe pod krovom, vajati i sl.), i plac 2 (uokviren plavo) je danas u vlasništvu druge obitelji, a kako oba placa sa starim objektom u cjelini čine izuzetno zanimljiv, vrijedan i arhitektonski karakterističan ambijent nekadašnjeg salaša, i više nego idealno bi bilo otkupiti cijeli stari objekt, odnosno oba placa.
Stara kuća u cijelini i svi objekti na nekadašnjem jedinstvenom placu prikazani su u 3D računalnoj tehnici u izgledu u vremenu gradnje, te opisani i ilustrirani u knjizi Hrtkovci, priče o staroj kući i o mladosti, a napominjem da je ova kuća najstarija u Hrtkovcima, građena je 1867. godine.
Posjedujem projekat po kojem je izvršena adaptacija dijela kuće u kafić na koji je izdata građevinska dozvola Opštine Ruma br. 354-1482/90 od 19. prosinca 1990. godine.
Ulazna vrata u staru kuću u Ul. Stjepana Radića 55 u Hrtkovcima (na naslovnici knjige), pravljena 1867. godine u duborezu i intarziji, i danas stoje u originalnoj izvedbi sa isto takvom bravarijom.
U eri gradnje „malih matica“, gdje se pokazalo da su sredstva za njihovu realizaciju praktično neograničena, a obzirom da je u Hrtkovcima nedavno osnovana hrvatska kulturna udruga i MO DSHV-a, ovo bi moglo biti reprezentativno mjesto Hrvata iz donjeg Srijema.
