Automobilska industrija prva na udaru vala dekarbonizacije prometa
Odgovor na pitanja kojim se proizvodima, rješenjima i uslugama može dekarbonizirati promet već petu godinu zaredom daje stručni skup u organizaciji tvrtke ENERGETIKA MARKETING.
Automobil je i dalje dominantno prijevozno sredstvo u svim članicama Europske unije u usporedbi s putovanjima vlakom, autobusom, avionom ili brodom. Stoga ne čudi što je automobilska industrija prva na udaru vala dekarbonizacije prometa, čiji se obrisi već naziru na obzoru, tj. ocrtani su u odluci o zabrani prodaje novih automobila s benzinskim i dizelskim motorima od 2035. godine.
Iza automobilske industrije golema su ulaganja koja motore s unutarnjim izgaranjem čine okolišno prihvatljivijima, a prava borba odvija se na području elektromobilnosti. Naime, prema očekivanjima Međunarodne agencije za energiju (IEA), više nego jedan od pet prodanih automobila diljem svijeta u ovoj godini bit će električni. Pritom će globalna prodaja električnih vozila dosegnuti oko 17 milijuna novoregistriranih ‘električara’ do kraja godine. Hoće li pritom tržišni kolač snažnije zagristi proizvođači sa Starog kontinenta ili iz Dalekog istoka, ponajprije Kine, teško je reći. Međutim, činjenice otkrivaju kako kineski izvoz vozila s ‘nultom emisijom’ primjetno raste i tamošnji proizvođači automobila i špediteri naručuju rekordan broj brodova kako bi podržali val isporuka električnih vozila.
Istovremeno, EU najavom uvođenja privremenih kompenzacijskih pristojbi (‘kaznenih carina’) na kineska električna vozila želi zaštititi proizvođače u Europi. Mnogima se to ne sviđa, a razlog je jasan. Naime, kineski proizvođači automobila pozvali su Peking da podigne carine na uvoz automobila na benzinski pogon iz Europske unije i uzvrati Bruxellesu istom mjerom ako podigne carine na uvoz električnih vozila iz Kine. Dakle, ne čudi što, primjerice, njemačka automobilska negoduje zbog mogućnosti uvođenja kineskih protumjera. Nijemci žele ravnopravnu utrku, a ne trgovinski rat.
Klimatski neutralno letenje
Članice EU-a nedavno su usuglasile i konačni prijedlog zakona o smanjenju emisija ugljikova dioksida (CO2) iz kamiona. Prema tom zakonodavstvu, većina novih teških vozila prodanih u EU-u od 2040. bit će potpuno bez ugljičnih emisija. Također, kako bi se ubrzao prelazak na javni prijevoz s nultim emisijama diljem Europe, novi gradski autobusi moraju smanjiti emisije za 90 posto od 2030. godine. A pet godina kasnije pak svi novi gradski autobusi morat će imati nultu stopu emisija.
I zrakoplovstvo, koje je odgovorno za nešto manje od tri posto globalnih emisija CO2, proživljava korjenite promjene s ciljem dostizanja klimatski neutralnog letenja.
Hrvatska nacionalna zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines u travnju je prvi put obavila letove s uporabom održivoga zrakoplovnog goriva (SAF – Sustainable Aviation Fuel), pripremajući se tako za provedbu zakonske regulative koja vrijedi od iduće godine.
Osim automobila, javnog prijevoza, teretnog prometa i zrakoplovstva, i željeznica treba snažnije krenuti u zelenu transformaciju.
Od projekata u nas svakako valja istaknuti Viroviticu koja je nedavno HŽ Putničkom prijevozu (HŽPP) izdala građevinsku dozvolu za punionicu baterijskih i hibridnih vlakova. Tako su krenule pripreme za dolazak baterijskih vlakova koji će prve putnike prevoziti do kraja ove godine.
Inovacijski doprinos
S obzirom na to da se 75 posto vanjske trgovine EU-a oslanja na prijevoz morem, pomorski promet također se susreće s zelenim politikama. Europski parlament i Vijeće još su lani postigli politički dogovor kojim se povećava doprinos pomorskog prometa cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova na razini EU-a za najmanje 55 posto do 2030. i postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Hrvatska je aktivna i na tom području. Primjerice, Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) Međunarodne agencije za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih Naroda (FAO), u okviru inicijative MedFish4Ever prošle godine je dodijelila nagradu Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu za inovacijske doprinose u području dekarbonizacije ribarskih brodova i ribolovnih operacija.
S obzirom na to da povratka na staro nema i da snaga fosilnih goriva u mnogim djelatnostima slabi, valja što više razgovarati o alternativama koje, uz električnu energiju, sve više uključuju i vodik.
Odgovor na pitanje kojim se proizvodima, rješenjima i uslugama uspješno može dekarbonizirati promet i pritom ostaviti što manje bolnih rezova u tradicionalnim djelatnostima putničkog i teretnog prijevoza već petu godinu zaredom daje Nova era prometa.
Taj stručni skup usmjeren na vozila na alternativne pogone i svim drugim rješenjima za održivi razvoj prometa održava se 8. listopada u Kongresnom centru ‘Antunović’ u organizaciji tvrtke ENERGETIKA MARKETING.
