Odnos Milorada Dodika i Aleksandra Vučića ne bih nazvao prijateljskim jer je očito da Dodik daleko od toga da cijeni stalno uplitanje Beograda
Svako vanjsko miješanje ili uplitanje u unutarnje stvari Crne Gore sa ciljem podrivanja njenog puta u EU je prijetnja i prema njoj treba postupati s najvećom pažnjom. Ovo je u razgovoru za Pobjedu istakao Thomas Hacker, izvjestitelj Bundestaga za Zapadni Balkan. Hacker kaže da isto vrijedi i za unutarnje sile koje ne djeluju prema volji većine ljudi ili su podložne stranom utjecaju. Govoreći o učincima Vlade Crne Gore, čije je formiranje pozdravio u ovo doba prošle godine i pozvao političke aktere da iskoriste europski zamah, Hacker kaže da je uočio motiv, ali da je ključno da taj motiv kulminira u kvalitetne i nepovratne demokratske i pravosudne reforme.
– Neophodna je i politička stabilnost i pouzdana suradnja svih relevantnih donositelja odluka u Crnoj Gori – kazao je sugovornik Pobjede.
POBJEDA: Nekoliko dana nakon službenog izglasavanja crnogorske vlade u parlamentu, rekli ste da država treba iskoristiti priliku za proširenje i revitalizirati političku volju za provođenje reformi na putu k EU-u. Također ste primijetili da geopolitička dinamika ne dopušta dodatno gubljenje vremena. Godinu dana kasnije, mislite li da je crnogorska vlast dobro iskoristila vrijeme i prilike?
HACKER: Da, rekao sam da bi nova vlada trebala iskoristiti priliku da promijeni narativ u Bruxellesu, a posebno u zapadnoeuropskim prijestolnicama poput Pariza i Berlina. Ovu promjenu prioriteta izazvala je, naravno, sveobuhvatna ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. Od tada je tema proširenja EU-a dobila novi zamah i također je dominirala našim parlamentarnim radom u njemačkom Bundestagu.Prije promjene vlasti 2023. reformski proces u Crnoj Gori bio je vrlo spor i na trenutke se činilo da je zaustavljen. Od prvih dana svog mandata primijetio sam da je Vlada na čelu s premijerom Spajićem vrlo željna i zainteresirana za provedbu ključnih reformi i tzv. temelja (pravosuđa, vladavine prava i demokratskih institucija). Sada je važno da ta motivacija kulminira u kvalitetnim i nepovratnim demokratskim i pravosudnim reformama. Pregovarački proces s EU-om je visoko tehnički i zahtijeva kapacitete i državnu birokraciju koja dobro funkcionira. Osim toga, neophodna je politička stabilnost i pouzdana suradnja svih relevantnih donositelja odluka u Crnoj Gori.
Misija „28. članica do 2028.“ je ambiciozan, ali se ne čini nemogućim. Za postizanje ovog cilja ključno je održati tempo i kvalitetu reformi. Ako ih Vlada ispunjava, mora ih ispuniti i EU. I upravo je to točka u kojoj je EU u prošlosti zakazala.Slučaj Sjeverne Makedonije i odgoda liberalizacije viznog režima za Kosovo pridonijeli su ozbiljnom udarcu na vjerodostojnost EU-a u odnosu na njezin proces proširenja. Jako se nadam da je Unija naučila pouke iz svojih grešaka iz prošlosti. Država poput Crne Gore neće predstavljati ozbiljnu prijetnju procesima donošenja odluka u Bruxellesu. Zato mislim da bi EU uspjela primiti Crnu Goru u članstvo. “Povijesne činjenice o brutalnim zločinima ustaškog režima opće su poznate i stoga ih treba osuditi”
POBJEDA: Vlada dobila pozitivan IBAR, ali i pokrenula kontroverznu rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, koju je kasnije usvojio Sabor. Je li Crna Gora ovim potezom zakomplicirala vlastite aspiracije prema EU, ako znamo koliko je oštro reagirala Hrvatska? Što mislite kako će se ova država članica EU ponašati u budućnosti, s obzirom da su već pokrenute neke radnje koje mogu usporiti Crnu Goru na putu ka EU?
HACKER: To što je Hrvatska ovako oštro reagirala odmah nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore odraz je povijesne osjetljivosti regije. Iako su u proces pokretanja rezolucije bili uključeni i neki kontroverzni politički donositelji odluka, njezina suština ne može poslužiti za guranje povijesnih činjenica pod tepih. Svaka država, a posebno zemlje članice EU-a, imaju obvezu prema vlastitoj prošlosti odnositi se kritički i odgovorno.Ovaj bi se proces trebao odvijati bez ostavljanja netaknutih pitanja i rasprava unutar demokratskih stranačkih linija. Povijesne činjenice o brutalnim zločinima ustaškog režima opće su poznate i stoga ih treba osuditi.Imajući u vidu dosadašnje i sadašnje blokade procesa pristupanja EU uzrokovane bilateralnim sporovima dviju država, ne treba isključiti blokadu od strane Hrvatske. Nažalost, postala je uobičajena praksa da druge zemlje opstruiraju put u EU isključivo iz osjetljivih bilateralnih razloga.
POBJEDA: Nema sumnje da su Srbija i predsjednik Vučić imali značajnu ulogu u donošenju Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu. Koliko problematična za budućnost Crne Gore može biti činjenica da dio vlasti, kako tvrde javnost i opozicija, čine prosrpske i proruske stranke čijim čelnicima je više stalo do interesa Beograda nego interesa vlastite države, pogotovo kad znamo da su neki od njih već najavili promjenu Ustava i donošenje zakona o dvojnom državljanstvu sa Srbijom?
HACKER: Crna Gora je nezavisna i suverena država. Svako vanjsko miješanje ili uplitanje u unutarnje stvari Crne Gore, s ciljem podrivanja puta Crne Gore u EU, predstavlja prijetnju i prema njemu treba postupati s najvećom pažnjom. Isto vrijedi i za unutarnje sile koje ne djeluju po volji većine naroda ili su podložne stranom utjecaju.
POBJEDA: U Crnoj Gori postoji veliki optimizam da zemlja može postati dio EU-a u sljedećih nekoliko godina. Čak i kada bi taj scenarij bio realan i zamisliv, mislite li da bi to bilo zato što ga Crna Gora zaista zaslužuje ili zato što Europi nužno treba barem jedna uspješna priča o proširenju da dokaže svoj naizgled narušeni kredibilitet. Ima li ova vlada kapacitet izvršiti domaću zadaću i pripremiti zemlju za punopravno članstvo?
HACKER: Kao što sam već spomenuo, vrata EU-a nikada nisu bila tako otvorena kao sada za zemlje koje žele ući u EU. Takvo stanje treba prepoznati i iskoristiti. Politika proširenja jedan je od najmoćnijih i najtransformativnijih instrumenata u širokom portfelju EU-a. S obzirom na trenutnu situaciju, proširenje EU-a i unutarnje reforme trebaju ići ruku pod ruku. Visoko tehnička priroda pregovaračkog procesa zahtijeva izgradnju kapaciteta i obuku javnih službenika. Njemačka je bila aktivna u pružanju potpore u ovoj oblasti i učinit će sve da poveća suradnju s Crnom Gorom kada je riječ o izgradnji kapaciteta. U tom kontekstu, Crna Gora treba provesti sve preostale reforme kako bi dokazala da je prava priča o uspjehu. Slijedeći takvu agendu, Crna Gora bi uspješno izbjegla da je EU iskoristi kao priču o uspjehu.
Njemačka je od svih članica EU-a najvažniji bilateralni partner Crne Gore
POBJEDA: Premijer Spajić u lipnju je bio u službenom posjetu Njemačkoj gdje se razgovaralo o investicijama. Međutim, broj njemačkih kompanija u Crnoj Gori i dalje je na niskoj razini. Smatrate li da investitori prepoznaju isto što i relevantne europske institucije – da vladavina prava još uvijek nije dovoljno razvijena za visoku suradnju Crne Gore i velikih njemačkih kompanija?
HACKER: Njemačka je od svih članica EU-a najvažniji bilateralni partner Crne Gore. Nespremnost njemačkih kompanija da uđu na crnogorsko tržište uzrokovana je više faktora. Jedan od njih je spor napredak u borbi protiv korupcije i uspostavi inkluzivnog sustava vladavine prava. Uz to, crnogorsko gospodarstvo pati od niske industrijske proizvodnje, prevelikog oslanjanja na turizam, velike birokracije i procesa odljeva mozgova.
POBJEDA: Što se tiče situacije u regiji Zapadnog Balkana, kako biste opisali nedavne događaje poput nenajavljene “balkanske turneje” direktora CIA-e Williama Burnsa tijekom koje je posjetio Sarajevo, Beograd i Prištinu? Koliko je indikativan sastanak Aleksandra Vučića i Milorada Dodika samo dan nakon što je Burns završio turneju, pogotovo kada znamo da je jedna od najvažnijih tema bila Dodikova često secesionistička retorika?
HACKER: Pokušaji rušenja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine kao i Daytonskog mirovnog sporazuma ne mogu proći nekažnjeno. SAD su donijele ispravnu odluku da uvedu sankcije Miloradu Dodiku i drugim srbijanskim dužnosnicima. Odnos Milorada Dodika i Aleksandra Vučića ne bih nazvao prijateljskim jer je očito da Dodik daleko od toga da cijeni stalno uplitanje Beograda. Ne treba mu Vučić da igra svoju jeftinu igru paraliziranjem procesa donošenja odluka i stalnim ugrožavanjem teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine.Mislim da će mnogi donositelji odluka u regiji Zapadnog Balkana svoje buduće poteze učiniti ovisnim o ishodu američkih izbora u studenom. Njemačka i Europa u cjelini moraju biti spremne na mogući drugi Trumpov scenarij. Nitko više ne može biti zatečen nespreman, kao što je to bio slučaj 2016. Ta spremnost mora uključiti i Zapadni Balkan. Sumnjam da će sporazum o litiju, kao i sporazum o lovcima Rafale, učiniti Srbiju demokratičnijom
POBJEDA: Čelnici Njemačke i Srbije Olaf Scholz i Aleksandar Vučić nedavno su u Beogradu održali važan sastanak u povodu sporazuma o litiju za budući važan ekonomski savez Srbije i EU-a. Očigledno je da Srbija postaje važan partner EU. Kako bi to Vučić mogao iskoristiti, primjerice za jačanje svog utjecaja u regiji za potencijalno ispunjenje svojih ciljeva vezanih uz agendu „srpski svet“?
HACKER: Takozvano litijsko partnerstvo sa Srbijom puno je više od ekonomskog posla. Ima i značajne političke posljedice. Njemačka i EU su se i prije sporazuma optuživale za dodvoravanje autokratskoj Srbiji. To predstavlja veliki udarac normativnoj moći Europe u susjedstvu, a već je razočaralo mnoge demokratske saveznike i nezavisne organizacije civilnog društva u Srbiji i šire.Dakle, ozbiljno sumnjam da će sporazum o litiju, kao i sporazum o lovcu Rafale između Francuske i Srbije, učiniti Srbiju demokratičnijom. Moramo prestati biti naivni u odnosima sa Srbijom i trebamo prestati uvijek iznova povlađivati režimu Aleksandra Vučića. Nakon oba sporazuma, skeptičan sam da je Zapad naučio lekciju.Ideje vezane za agendu “srpskog svijeta” moraju se ozbiljno shvatiti, ali ih se istovremeno ne smije pretjerano tumačiti. Politička cijena toga bila bi prevelika – čak i za ljude poput Aleksandra Vučića.
