Balkanski sastanak u Dubrovniku

Tko je organizator skupa? NATO i EU izgleda nisu. Ako je Hrvatska, onda je skupu morao biti i hrvatski predsjednik

Balkanski sastanak u Dubrovniku. Je li to neobična tvrdnja, ali ako znamo da su sudjelovale zemlje JI Europe plus Slovenija i Hrvatska iz Srednje Europe (Hrvatska je zemljopisno i dio južne i JI Europe), to nam otvara značajna pitanja. Slovenija je tu “da se Vlasi ne dosjete”. Ne geografski, pa znamo da famozni “poluotok” ne postoji, da šarsko-pindsko, dinarsko gorje i bugarski Balkan nisu povezani, da su Drina i Dunav prirodne granice Srbije. Tko je organizator skupa? NATO i EU izgleda nisu. Ako je hrvatska država, kako tu nije pozvan hrvatski predsjednik? Koja je svrha skupa, tj. što se traži od država JI Europe. Zašto tu nisu Mađari?

O jednom spornom pitanju, naime danas se protiv Hrvatske vodi specijalni rat. Kada je na obljetnicu oslobođenja Korčule od njemačkog okupatora trebao doći jedan renomirani podgorički zbor, branitelji su se s pravom pobunili. Ne protiv čestitih ljudi iz toga zbora, već da iz države koja je vodila agresivan rat protiv Hrvatske (uz podršku barem 40 % njenih građana), i koja se odrekla imena Titograd (time i titoizma) dok nama nameće titoistički program koji je vrijeme pojelo i prevladalo. Isto se odnosi i na nastup pjevačice Prijovićke u Splitu, uoči obljetnice pada Vukovara. To Vam je kao da u Tel Avivu imamo Wagnerov koncert na Hitlerov rođendan. Jasno da može biti slučajno, ali valja nam biti taktičan i poštovati tuđe patnje i svetinje.

Neosnovani napadi na Marka Mišu Mujana

I odnos prema žrtvama mora biti dostojanstven, mnogi su spomenici koji ne podsjećaju niti asociraju na išta, tako da neka kocka, obelisk, i slično ne mogu biti znak pijeteta. Traži se decentan figurativni rad vezan uz podneblje i tematiku. Naravno, i da se ne narušava ambijent, ne otežava kretanje ljudi i vozila, podrazumijeva se i da bude na nekom središnjem trgu, parku, ili memorijalnom mjestu.

Čovjek koji je od sudjelovanja u obrani Čepikuća 1991., pa do aktivizma u pitanjima HE Ombla, korištenja Srđa i utvrde Imperijal, hrvatske Prevlake, i nebrojenih rasprava o javnom dobru uložio svu svoju energiju i plemenitu misao, pukovnik Marko Mišo Mujan meta je podmuklih medijskih napadaja zbog dolaska Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije u Dubrovnik. Zašto? Zato jer je Marko Mišo Mujan uspio prevladati onu staru istinu Starčevićevu, tri Hrvata, četiri stranke i ujedinio je većinu branitelja Dubrovnika i županije u Udrugu Branitelja Dubrovnika! A je li Marko pozvao Predsjednika Srbije u Dubrovnik? Je li se protiv istog (od kojeg mi se prevrće želudac) vodi ikakav pravni postupak, ili je hrvatsko pravosuđe za nešto tereti? Da, Vučić je bio šešeljevac i većina građana Srbije je za njega glasovala.

Da, on je Predsjednik jedne od država JI Europe, sa kojom nažalost graničimo na Dunavu, ali i predstavnik naroda koji drži polovicu BiH u svojim rukama. Dakle, netko s kim treba razgovarati, ali i uvjetovati mu pristup u EU nekim točkama o kojima sam već pisao u Hrvatskom Fokusu, pa bi tako namjesto reparacija mogli zatražiti i povlaštenost hrvatskih roba i usluga na srbijanskom tržištu. I relikviju ruke svetoga Ivana Krstitelja (ovo drugo od Crnogoraca) uz suglasnost Malteških vitezova.

Isti Vučić koji je kupio zrakoplove od savezničkih nam Frančeza (Rafale, kao i Hrvatska), da bi na kraju sa sultanom Erdoğanom dogovorio poslove koji se tiču cestogradnje, građevine, ali nažalost i vojne industrije. Turci masovno izvoze dronove, pa i u BiH i Srbiju.

Zanimljivo je da je na sastanku Vučić – Erdoğan nazočio i predstavnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji inače baš i nije previše blizak sa srbijanskim predsjednikom Vučićem.

Protivnik sam održavanja ovakvih visokorizičnih skupova u Dubrovniku, koji osim gomile turista ima i šume, brda, uske ulice, visoke krovove. Toliko osiguranje, zaustavljanje prometa, obustavljanje brodova za Lokrum (koji donosi veliki novac) je teški apsurd. Čemu uostalom služe Brijuni. Zar ne mogu dovesti goste u Baranju npr.? Pogledajmo što je odlučeno u Dubrovniku, starom karavanskom stjecištu, danas kavanskom.

Što je odlučeno u Dubrovniku?

Bez slobodne i mirne Ukrajine nema slobodne i mirne Evrope, zaključak je Deklaracije samita Ukrajina-Jugoistočna Evropa u Dubrovniku, koja osuđuje rusku invaziju na njenog južnog susjeda i izražava podršku Ukrajini, njenom teritorijalnom integritetu, evropskim integracijama i članstvu u NATO-u (Ukrajina u NATO – u, to bi značilo svjetski rat! op., T.T.).

Danas, kao sudionici Dubrovačkog samita, izdajemo sljedeću Deklaraciju:

1. Osuđujemo ovu ničim izazvanu, neopravdanu i protuzakonitu rusku agresiju na Ukrajinu, na najoštriji mogući način. 
2. Naša podrška nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica ostaje apsolutna. Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu posvećenost pružanju kontinuirane višestrane podrške Ukrajini i njenom narodu, koliko god je potrebno
3. Točka 3 solidarnost s ukrajinskim narodom
4. Ističemo našu nepokolebivu posvećenost obnovi suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, uključujući Krim, kroz dodatno pružanje Ukrajini sveobuhvatne (!!!) pomoći da se suprotstavi agresiji Rusije.
5. Točka 5 je podrška mirovnom planu Zelenskoga
6. Pozivamo cijelu međunarodnu zajednicu u naporima da obnovi međunarodni mir i sigurnost i da globalno intenzivira podršku Ukrajini. (Besmisleno, većina država Azije i Afrike daju otvorenu ili pasivnu podršku Rusiji.)
7. Ističemo da je neprihvatljiv bilo kakav oblik agresije na suverenu državu. 
8. Najoštrije osuđujemo sve pokušaje Rusije da nasilno i nezakonito pripoji dijelove teritorije Ukrajine. (ovo je osobito komično od strane Srba koji su ukinuli autonomiju Vojvodine, ili od Kosova koje je isti slučaj kao i Krim)
9. Ponavljamo našu odlučnost da intenziviramo zajedničke napore kako bismo osigurali daljnji napredak i podršku partnerima iz jugoistočne Europe, Ukrajine, Republike Moldavije i Gruzije na putu k članstvu u EU. 
10. Pozdravljamo da su saveznici na samitu NATO-a u Washingtonu ponovili svoju posvećenost da nastave podržavati Ukrajinu na njenom nepovratnom putu ka punoj euroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u.
11. Ponovno naglašavamo našu čvrstu posvećenost privođenju pravdi onih pojedinaca odgovornih za zločine agresije, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tijekom agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine. 
12. Primjećujemo da je Ukrajina ratificirala Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda 
13. Suglasni smo oslobađanju svih ratnih zarobljenika, zatočenih i povratak svih raseljenih osoba
14. Slažemo se da se teme hrane i razminiranja međusobno ojačavaju. Ukrajinske poljoprivredne proizvode bi trebalo slobodno ustupiti zainteresiranim zemljama. U tom smislu, slobodna, potpuna i sigurna komercijalna plovidba, u skladu sa međunarodnim pravom, kao i pristup morskim lukama u Crnom i Azovskom moru su od ključne važnosti. Napadi na trgovačke brodove u lukama i duž cijele rute, kao i na civilne luke i civilnu lučku infrastrukturu su neprihvatljivi.

Sve je to popis lijepih želja od strane država koje imaju samo logističku važnost. Vrlo daleko od realpolitike, a realnost je promjena sastava stanovništva Europe i porast stanovništva trećega svijeta. Ekonomije Indije, Kine, Brazila i dr. su u porastu. U nešto povoljnijem položaju sa strukturom useljenika je Njemačka koja ima preko milijun Poljaka, isti broj Turaka i Kurda, te Rusa i državljana Kazahstana, oko 400.000 Hrvata, 280.000 Srba, iz BiH  220.000 (koliko Bošnjaka?) S Kosova je 257.000, otprilike su tu i Mađari, Austrijanci, Iračani, Grci i Bugari što je oko 400.000, Čeha 520.000, Ukrajinaca 560.000, Talijana 660.000, Rumunja i Sirijaca preko 800.000 (koliko kršćana među Sirijcima?), iz Kazahstana 960.000 (koliko Kazaha, koliko kazahstanskih Rusa, Nijemaca, Ukrajinaca i Židova?) i iz Rusije 1 milijun.

Prepredeni Nijemci ekonomijom i radnom snagom isisavaju supstanciju neorganiziranih država JI Europe. I što ako pobijedi Donald Trump i američka politika prema istoku i JI Europe bude promijenjena? Onda nam ostaje “iskreni” saveznik poput Ace Vučića.

Teo Trostmann