Autori izložbe su Hrvoje Potrebica i Borut Križ, a kustosica Jacqueline Balen
Izložba „Braća po oružju – elite željeznog doba“ u organizaciji Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Dolenjskog muzeja Novo Mesto, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu i Umjetničke akademije otvorena je u srijedu, 6. studenoga 2024. u Sveučilišnoj galeriji u Splitu.
Autori izložbe su Hrvoje Potrebica i Borut Križ, a kustosica Jacqueline Balen. Suradnice na izložbi su Miona Miliša i Helena Trze Jakelić.
Izložba „Braća po oružju“ prikazuje dva ratnička groba iz kaptolske i dolenjske skupine starijeg željeznog doba. Iako se te skupine po mnogo čemu razlikuju, prvenstveno po grobnom ritualu, u materijalnoj kulturi zajednica iz Kaptola i Novog Mesta nalazimo i mnogo tragova međusobnih kontakata. Komunikaciju i razmjenu između takvih geografski udaljenih i kulturno različitih skupina omogućavale su uske veze između njihovih elita. Čini se da je ideologija tih elita koja se odražava na njihovoj nošnji i oružju bila na određenoj razini univerzalna na golemom prostoru što je omogućilo stvaranje dalekosežnih komunikacijskih mreža u kojima upravo ova dva središta zauzimaju izuzetno važno mjesto. Upravo su dva ratnika prikazana na izložbi izvrstan primjer onih veza koje su činile kulturno tkivo kontinentalne Europe u Homerovo doba 8. stoljeća prije Krista.
Novo Mesto
Novo Mesto je jedan od najvažnijih centara starijeg željeznog doba na jugoistočno alpskom prostoru s utvrđenim visinskim naseljem (gradinom), koje omeđuje veće naseobinsko područje s pećima za taljenje željezne rude te s brojnim grobljima pod tumulima te pojedinačnim grobnim humcima (tumulima). Među do sada istraženih 1350 starije željezno dobnih kosturnih grobova, nalazilo se i 20 bogato opremljenih kneževskih grobova. Na Kapiteljskoj njivi, koja je najveće groblje smješteno tik uz utvrđeno naselje, postoji kontinuitet pokopavanja tijekom cijelog prvog tisućljeća pr. Kr. od kasnog brončanog doba te tijekom starijeg i mlađeg željeznog doba. Groblje s 350 kasno brončanodobnih te 750 mlađeželjeznodobnih paljevinskih grobova te sa 70 tumula i 1200 kosturnih starije željeznodobnih grobova jedno je od najvećih europskih nekropola, koja otkriva razvoj i ustroj društva prvog tisućljeća pr. Kr. Jedanaest starije željeznodobnih grobova su kneževski grobovi, koji su vremenski opredijeljeni od početka do kraja starijeg željeznog doba. Među brojnim i bogatim grobnim prilozima ističu se figuralno ukrašene brončane situle.
Grobna jama obložena kamenom bila je ukopana unutar velikog zemljanog humka (tumula) s više od 80 grobova kružno položenih oko središnjeg groba, koji se datiraju od početka do kraja starijeg željeznog doba. Pokojniku u grobu I / 16, starom između 20 i 40 godina te drugom najstarijem ukopu u tumulu, u grob su priložili tri posude od keramike, dvije željezne sulice, dvije sjekire – brončanu i željeznu, dvije brončane igle, željezni nož, pojas s dva brončana utega, željezne žvale od jahaćeg konja te zdjelastu kacigu i željezni zakrivljeni mač – mahairu u drvenim broncom okovanim koricama. Prestižni grobni prilozi, među kojima se najviše ističu kaciga i zakrivljen mač, pokopanog u prvim desetljećima 7. stoljeća pr. Kr. definiraju kao jednog od prvih knezova u Novom Mestu, koji je bio dio vrha halštatske elite, koja je vodila i usmjeravala europsko društvo starijeg željeznog doba. Podrijetlo konjske opreme i mahaire možemo naći u Podunavlju, dok je kaciga proizvod domaćeg dolenjskog prostora. Na stijenkama keramičkih posuda nađen je grafit, kojega nema na području Dolenjske, ali je prisutan u pretpovijesnom naselju na Kaptolu. Uvezeni predmeti dokazuju kontakte pretpovijesnih elita koje su učvršćivale svoje međusobne veze i društveni status razmjenom darova i trgovinom.
Čemernica
Požeška kotlina je veoma zatvorena dolina okružena s pet gora i samo jednim prirodnim izlazom prema jugu. Kroz cijelu prapovijest bila je izuzetna mikroregionalna cjelina s izuzetno važnim i atraktivnim nalazištima, a posebno tijekom željeznog doba. Središnje i najpoznatije nalazište je svakako Kaptol. Riječ je kompleksnom nalazištu koje se sastoji od utvrđenog naselja i dvije nekropole. Na južnoj nekropoli pod imenom Čemernica uočeno je i istraženo 14 tumula. Groblje je vjerojatno bilo veće u razdoblju prije intenzivne poljoprivredne obrade. Dva kneževska groba s ove nekropole (tumuli IV i X) sadržavala su poznate nalaze grčkih kaciga. Sjeverna nekropola na kojoj je bilo vidljivo 25 tumula nalazi se južno od naselja smještenog na istom položaju Gradci. Na toj nekropoli otkriven je do sada najbogatiji kneževski grob željeznog duba na prostoru Hrvatske (tumul 6). Ovdje se također nalazi i tumul 10 koji predstavljamo na ovoj izložbi. Istraživanja koja su tek počela na naselju donijela su neočekivane rezultate o intenzivnom životu koji je trajao gotovo dva stoljeća nakon prestanka gradnje tumula, a geofizikalna istraživanja sugeriraju gotovo urbanu strukturu gusto naseljenog i visoko organiziranog prostora.
Kaptol nije jedini starije željezno dobni centar u Požeškoj kotlini. U tijeku je istraživanje drugog željeznodobnog središta, 6 km istočno od Kaptola na položaju Kagovac. Također je riječ o utvrđenom naselju s dvije nekropole. Na zapadnoj nekropoli je uočeno 13 velikih tumula dok se južna nekropola sastoji od petnaestak veoma malih humaka.
Tumul 10 je prvi puta istraživan 1975. u pokušaju da se obnove istraživanja u Kaptolu. Istražena je jedna četvrtina tumula i tom prilikom su pronađene četiri posude – među njima i lonac s bikovskim protomama. Sustavno istraživanje koje je provedeno 2007. otkrilo je pravokutnu grobnu komoru koja je bila načinjena od drveta i obzidana kamenom. Na sjeverozapadnoj strani bio je mali dromos dužine oko 1 m također obzidan kamenom. Unutar komore pronađeno je još osam keramičkih posuda koje s već pronađenim čine izuzetan komplet. Među metalnim nalazima ističe se komplet naoružanja koji se sastojao od dva željezna koplja, željezne sjekire s ručicama i brončane sjekire sa zaliscima koja je označena geometrijskim znakom. Spomenuti komplet je vjerojatno bio u umotan u tkaninu i položen u kut grobne komore, a zavežljaj je bio učvršćen s dvije brončane višeglave igle. U grobu su pronađeni i željezni nožići i željezna perla koji su vjerojatno bili dio organskog pojasa.
Požeška kotlina
Požeška kotlina predstavlja jednu od najznačajnijih geografskih cjelina Hrvatske u mnogim arheološkim razdobljima – posebice prapovijesnim – međutim, svakako se nadaleko ističe razdoblje željeznoga doba i svjetski poznat kompleks nalazišta kod sela Kaptol. Veliko i prosperitetno naselje s dugim kontinuitetom života kao i bogati prilozi u grobovima elite koji sadrže ekskluzivne prestižne predmete iz udaljenih krajeva ukazuju na golemu važnost kneževskog središta u Kaptolu u komunikacijskoj mreži koja je tijekom starijeg želje znog doba povezivala razvijena kulturna i proizvodna središta u Grčkoj i Italiji s bogatim sjedištima halštatskih kneževa u središnjoj Europi. Bliska povezanost ovog središta s pojedinim željezno dobnim skupinama južno od Save (poput Donje Doline i Glasinca), ali i u Podunavlju i Transdanubiji, potvrđuje njegov ključni položaj na razmeđi tri civilizacijska kruga: Panonije, Alpa i Balkana. Stoga nije čudno da je upravo Kaptol dao ime najjužnijoj skupini halštatskog kulturnog kompleksa. Riječ je o nalazištu koji svojim značajem nadilazi nacionalne okvire i predstavlja važno središte na kulturnoj karti Europe onoga doba. Važno je napomenuti da se nalazište nalazi u okviru Parka prirode Papuk i UNESCO Geoparka Papuk, te da je predmetom nekoliko projekata prezentacije kulturne baštine i razvoja kulturnog turizma. To je u europskim okvirima prepoznato dodjelom akreditacije kulturne rute Vijeća Europe pod nazivom Iron Age Danube Route unutar koje upravo ovaj prostor čini ključni dio.
Isti dan na livadi uz Galeriju na Sveučilišnom kampusu održali su se Halštatski dani u Splitu – elite željeznog doba. Halštatski dani, svojim bogatim i zanimljivim programom uključuje predavanja, radionice kuhanja, tradicijske manufakture i tkanja, a svim će zainteresiranim posjetiteljima približiti vrijeme i život u starijem željeznom dobu, Posjetitelji su mogli uz stručno vodstvo sudjelovati u nizu zanimljivih interaktivnih radionica kao što su Klinci željeznog doba „Prapovijesni (o)tisak“( radionica za djecu), Radionica tkanja ( za sve uzraste), Radionica mali arheolozi (radionice za djecu ). Voditeljica radionica za djecu je Kristina Rupert TZ Zlatni Papuk, a radionice tkanja Julia Kramberger Fileš Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Posjetitelji su mogli kušati halštatsku hranu sa namirnicama koje su se koristile u željeznom dobu, a voditelj Radionice Halštanske kuhinje je Petar Odvorčić.
Oba događaja dio su programa u sklopu Art Staff Weeka ( SEA-EU) koji se održava na splitskom sveučilištu od 5. do 7. studenoga 2024.
Izložba ostaje otvorena do 15. prosinca 2024.
