“Čak ako suvremeni totalitaristi i uspiju uništiti volju za čitanjem i obrazovanjem, ostat će ljudi koji će to preživjeti. Preživjet će Bog u čovjeku. Čovjek ne može opstati bez propitivanja sebe, svojih potreba, strahova, znatiželja, ljubavi i savjesti”
Andrija Tunjić (1951., Brčko, BiH) glumac je, pisac i novinar. Sudionik Domovinskoga rata, ratni reporter, urednik “Vijenca” ,smijenjen od kriptokomunističkih krugova, koji idu sve do glave na Pantovčaku, ali i uz asistenciju “velikih Hrvata”.
O većini pitanja u životu premišljam, ali što se tiče svestranog Andrije Tunjića njega bih bez ikakve dileme postavio za ministra kulture i prosvjete (danas je prosvjeta prikrpljena športu) Republike Hrvatske.
Veliki i lucidni poznavatelj kulture, Tunjić je inteligentan, pronicljiv i iskren, vješto bira sugovornike (čak i među protivnicima svojih ideja i svjetonazora), postavlja duboka pitanja i nije jednostran i jednoznačan.
Kako je dobro istakao Nino Škrabe Tunjićevo je životno načelo: “Budi takav kakav jesi, ali dopusti i drugome da bude kakav jest, da misli drukčije”.
On je čovjek dijaloga, ali i osoba koja vrlo precizno detektira, kako one pozere i hohštaplere koji žive od lažnog domoljublja, tako i paradne salonske ljevičare kojima je antihrvatstvo i antikatoličanstvo unosan biznis. Na njegovom udaru pera perušaju se i lažne umjetničke, znanstvene i umjetničke veličine skrojene od Partije i tajnih društava.
Njegova knjiga “Teret šutnje” (Matica hrvatska, Sisak, 2016.) abeceda je hrvatske kulture i politike, i trebala bi biti dio kućne knjižnice svakoga mislećega građanina Hrvatske. Tunjićevi protivnici, duhovne lignje i kameleoni, ne žele da se razbistri tko smo, što smo, kako i gdje idemo. Vjerojatno ih je iziritiralo raskrinkavanje sluganstva, poltronstva, titoizma, ekonomske i moralne dezintegracije hrvatskoga društva, prije svega njegove tzv. “elite”. A eliti odgovaraju strah i podjele.
“Čak ako suvremeni totalitaristi i uspiju uništiti volju za čitanjem i obrazovanjem, ostat će ljudi koji će to preživjeti. Preživjet će Bog u čovjeku. Čovjek ne može opstati bez propitivanja sebe, svojih potreba, strahova, znatiželja, ljubavi i savjesti.”
Matoševski oštro i hrabro Tunjić raskrinkava i liberalni totalitarizam, globalizaciju, Haaški sud i mnoge naše institucije. Izdvajam intervjue s Milanom Ivkošićem, Borisom Domagojem Biletićem, Davorom Domazetom-Lošom, Anjom Šovagović, Davorinom Rudolfom, Ivicom Šolom, Vladimirom Gerićem, Mirom Glavurtićem, Tomislavom Radićem, Jakovom Bratanićem, Milanom Rakovcem…


