Trebali bismo biti svjesni da su država i njeni građani oni koji štite, brane domovinu
Društvo katoličkih pedagoga Slovenije (DKPS) organiziralo je u Cerknici 23. studenoga 6. međunarodni skup pod nazivom Obrazovanje za ljubav prema domovini i državi, Nacionalni ponos u globalnom svijetu.
Skupom se potiče, kako i naziv skupa kaže, osjećaj nacionalnoga ponosa i potreba za očuvanjem kulturnoga identiteta u globalnom svijetu. Budući da su sudionici uglavnom pedagozi, odgajatelji i učitelji, očekuje se da takve osjećaje potaknu i u svojih učenika, ali ne svodeći se na uske nacionalne okvire, nego shvaćajući svoj narod i kulturu u širem, općem društvu kojemu danas pripadamo. U tom civilizacijskom krugu ukorijenili su se naši predci, ovdje je rasla i širila se krošnja s bogatim plodovima kulturne baštine. Tu baštinu želimo i dalje razvijati, odupirati se silnicama koje to namjeravaju uništiti, posjeći krošnju i plodove na njoj. Odgajatelji bi to naslijeđe trebali prenositi na mlade, buditi i osvješćivati ih, da bi znali osjetiti svoj dom, svoju domovinu, željeti učiti o kulturnoj veličini svoga naroda i poštovati svoju domovinu i državu. Trebali bi biti svjesni da su država i njeni građani oni koji štite, brane domovinu. Sve smo to imali na umu stvarajući program i odlučujući se za podnaslov ovogodišnje konferencije – Nacionalni ponos u globalnom svijetu.
Dom, obitelj, domovina, država
Često pojedinci u vrhu politike i u civilnim nevladinim organizacijama u javnosti zaobilaze riječi kao što su dom, domovina, nacija, domoljublje. Ti pojmovi u aktualnoj globalističkoj društvenoj situaciji u nekih izazivaju negativan odjek, jer izgovorene riječi u ljudi nehotice pokreću emocije. Društvene organizacije globalističke orijentacije stoga se boje tih riječi, a još više osjećaja, koje te riječi pokreću, često ih zaobilaze, ponekad preziru, a u posljednje vrijeme svjedočimo da ih čak pokušavaju zabraniti.
Možda nam ovaj sažetak najbolje sve objasni: “Ideologiju globalizma možemo shvatiti i kao proces koji nastoji izjednačiti svijet. Taj proces ulazi izravno u sve pore života. Briše specifično i nacionalno, te otežava ili čak onemogućuje formiranje i poistovjećivanje s izvornim kulturnim okruženjem, jednostavno brišući razlike. Globalizam lako ulazi u dječji svijet vrlo rano, jer dolazi i do najmanjih lokalnih zajednica, do svakog pojedinca, sudara se s tim okruženjem koje oblikuje djetetov identitet. Kao odgajatelji, pozvani smo uskočiti i stvoriti mostove između lokalnog i globalnog u odgojno-obrazovnom procesu, sprječavajući da globalni proces poprimi dominantnu težinu i prekidajući proces identifikacije djeteta u kućnom okruženju” (Dalić, 2024.).
Isprepletanje znanja i radosti do vlastite kulturne baštine
Uspješno obrazovno djelovanje zahtijeva od pedagoških djelatnika znanje i pedagošku kreativnost. Imamo dovoljno mogućnosti za takav pristup u svim nastavnim predmetima, na svim obrazovnim razinama i u svim obrazovnim smjerovima. Globalisti su toga itekako svjesni i zato napadaju sastavnice nacionalne kulture.
S tim u vezi, postoje posebno uporne i ustrajne nevladine udruge i organizacije koje financiraju globalističke ideologije, mnoge su i državne. Te udruge omalovažavaju našu kulturu i tradiciju i pokušavaju je zamijeniti novim sastavnicama, koji nemaju veze s našom izvornom kulturom.
To su snažni razlozi zašto smo na ovogodišnjem skupu naglasili upravo sadržaje s kojima se želimo oduprijeti globalizmu.
Program smo postavili sveobuhvatno. Pozvanim predavačima (kao i ostalim sudionicima) predstavili smo svoje ciljeve, što želimo prenijeti pedagoškoj i široj javnosti, što želimo postići i zašto im se obraćamo kao nositeljima plenarnog dijela konferencije. Svi su predavači poznate osobe u Sloveniji i stručnjaci su na svojem području djelovanja, to su ljudi s profesionalnim iskustvom i u svom životu slijede vrjednote kojima težimo i mi u DKPS.
Dvije polovice mozga – cjelovita osobnost
U plenarnom dijelu konferencije sudjelovali su bivši predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor s predavanjem na temu Kako živjeti nacionalni ponos u svijetu kada granice sve više nestaju, Vida Petrovčič, poznata slovenska novinarke s temom Budimo ponosni na naš jezik i kulturu, sačuvajmo ih za buduće generacije, i na kraju dr. Karl Hren, ravnatelja Mohorjeve družbe iz Celovca/Klagenfurta s temom Aktualni izazovi za slovensku manjinu u Koruškoj.
U drugom dijelu programa uslijedili su prilozi nastavnika i odgajatelja iz Slovenije, uključujući Slovence iz Argentine i Austrije, te prilozi stranih sudionika, predavača iz inozemstva. Tako je primjerice s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku došla ugledna gošća, dr. Sanda Ham, filologinja i urednica časopisa Jezik, časopis za kulturu hrvatskog književnog jezika. U svom prilogu je jasno prikazala veliki napor koji stručnjaci u Hrvatskoj ulažu u očuvanje materinskog, hrvatskog jezika, da bi ga zaštitili i dali mu položaj koji mu pripada u samostalnoj državi Republici Hrvatskoj.
Iz Mađarske je sudjelovala kolegica Judit Hallgatone Hajnal, bivša ravnateljica kršćanske gimnazije. I ona je istaknula snažnu želju mađarskog naroda da sačuva i prenese elemente mađarske kulture i jezika na mlade sve od vrtića nadalje. „Ako nestane jezik, nestane i nacija“, istaknula je u svojem referatu.
Bogatstvu i nacionalnoj snazi kroz jezik i kulturu doprinijeli su i sunarodnjaci iz Argentine, oni koji su se prije mnogo godina doselili u Sloveniju i sada žive ovdje i oni koji su još uvijek dio slovenske zajednice u Argentini, točnije u Mendozi. Svjedočili su o hrabrosti i ustrajnosti kojom se razvija svoj jezik i kultura i to u okruženju koje je potpuno tuđe slovenskom jeziku i kulturi. Ako nešto stvarno želimo, tada nema granica.
Razmjena ideja za odgojno-obrazovne djelatnosti
Slovenski učitelji i odgajatelji odlično su oprimjerili pedagošku praksu. Bila je to prava razmjena ideja, koje je moguće odmah prenijeti u razred li pak prilagoditi ih svojim vlastitim odgojno-obrazovnim potrebama u radu s djecom, učenicima i studentima.
Na konferenciji smo se pobrinuli i za desnu polovicu mozga. Uz glazbene, solističke i pjevačke točke sudjelovali su učenici Osnovne škole Cerknica i slovenski zbor Tabor s s dirigentom Janezom Gostišom. Spomenuti zbor prisutne je oduševio s domoljubnim pjesmama Gustava Ipavca, Kje so tiste stezice (Gdje su te staze) i Slovenac sem (Slovenac sam). Hvala im!
Skup je bila namijenjena odgajateljima u vrtiću, domovima za učenike, nastavnicima slovenskih javnih i privatnih škola. Svi pedagoški djelatnici mogu sadržaje o kojima se je raspravljalo uključiti u rad s djecom, učenicima i studentima na svim razinama školovanja, u nastavi svih predmeta, u različitim izvannastavnim aktivnostima te u radu s roditeljima.
Na kraju želim naglasiti da poticanje mladih na jačanje vlastitog identiteta ne isključuje nikoga u današnjem kulturno heterogenom društvu. Svatko ima pravo, čak je i poželjno, zadržati ono što jest. Samo snažna i samouvjerena osoba može voditi konstruktivan dijalog s različitima po vjeroispovijesti, nacionalnosti i ideološkoj orijentaciji.
Zaključimo. Budimo zajedno nositelji procesa koji pridonosi jačanju nacionalnog identiteta različitih pojedinaca, pobrinimo se za razvoj i opstanak nacije i oduprimo se procesu globalizacije, koji nastoji izjednačiti svijet temeljeći se na neuvjerljivim temeljima.
DKPS ima uzornu i ilustrativnu web stranicu: www.dkps.si Pozivamo vas, kliknete na
Međunarodna konferencija 2024./2025. kako biste pronašli detaljnije informacije o ovom događaju.
