Tko su bili vlasnici butiga na Stradunu 1900. godine?
Neno Pata u djelu “Dubrovačke fačende” (Zagreb, 2004.) navodi podatke Abramina Tolentina (1892. – 1984.), objavljene 1958. godine o vlasnicima butiga na Stradunu, glavnoj ulici staroga Dubrovnika, kako mi kažemo Grada. Podaci se odnose na A.D. 1900.
Tolentino započima s nabrajanjem butiga (radnji) desno od zvonika, nabrajajući ponekad i prethodne vlasnike. Nas će zanimati koje su narodnosti nositelji trgovine, obrta i brijačnica, pri čemu je teškoća što Židovi često imaju talijanska i njemačka prezimena, a neki katolici su se tada osjećali Srbima. Neki Talijani i Nijemci bili su već tada pohrvaćeni.
Triva A., barbijer (brijač) (Hrvat?, iz Drniša?), prije Simoni (Talijani, danas Hrvati) i V. Kristović (Hrvat) sansari. (značenje valjda trgovci grožđem i vinom, sansiri?)
Tolentina J. i Abramin, advokati. (Židovi iz Toleda, španjolski Židovi su tzv. Sefardi)
Farmacija Antun Drobac (srbofil), poslije P.ny Josip (?).
Vincenzo Feronzo, Talijan iz Venecije i šjora Nana, poslije Caffe Maritimo Ane Jakobušić. (Hrvatica)
Maškarić barbijer (Hrvat), Grkavac Đorđe (Srbin), cambio valute – mijenjač.
Poslije Kaldor, agentura. Kaldor je Samuel, slovački Židov, članovi obitelji Ana, Lena, Lucija. Kaldor je bio vrlo bogat, rodom iz Slovačke, predsjednik židovske zajednice u Dubrovniku, intimus sa dvorom Karađorđevića. Umro je 1940.
Vlaho Lonza, barbijer, Hrvat.
Prije bio tu barbijer Feregja. (Hrvat)
Schwarz cvjećara, Židov?
A. Rochrich, barbijer. Prava Crvena Hrvatska, br. 62 od 19. 5. 1906. navodi da je Antun Rochrich članovima Hrvatskoga sokola dovikivao pagliacci, tj. klaunovi. Ne znam Antunovu narodnost.
Mato Obradović, prodaja piture (boje), Hrvat.
Ronchi V., danas Hrvati, preko 100 godina imali su “butigu od klobuka”.
Pored njih Hrvatska vjeresijska banka.
Lujo Kraja, sarto nazionale. Albanac katolik, prodavao rukotvorine narodne, mađarskom grofu Tekelyju prodao sablju damaskinju Mehmed paše Sokolovića.
Milan Urošev, barbijer. (Srbin?, u okolici Dubrovnika prezime Uroš su Hrvati, ali ime Milan nije postojalo)
Braća Ferranti, valjda Talijani.
Mato Jurišin, papučar, poslije tu Karlo Đurašić, oba Hrvati.
Mome Valenzin, Židov iz Splita, prezime vuče na Valenciju u Kataloniji.
Antun Šitić, papučar, Hrvat.
Risto Grkavac, butiga od folklora (sarto nazionale, Srbin)
Prije je tu bila slastičarna, pastičerija Riviera.
Felić Valenzin, Židov i Ortolani, Talijan, danas Hrvati, vestiti fatti.
Žalud, krojač, Gluhonja crevjar (postolar) i Lopižić, drogerija. Sve Hrvati.
Foht (što mu je čuveni mikolog Ivan Focht iz Sarajeva, 1927. – 1992., koji povremeno bio u Dubrovniku?), barbijer, N. Damiani (Talijan) Tuškan (Hrvat), poslije Ronchi.
Kolin (Hrvat), cambio valute ili agentura i komisionalni posao.
Albrizio (Talijan), Singer, Židov.
Luka Angeli, orlogjist – urar, te optičar, Talijan.
Luka Jakova (Albanac Đakova ili Hrvat Jaković?), sarto nazionale, prije Gromović, Hrvat, vesti ti fatti, poslije Weisberger, orlogjist. (Židov)
Lijevo od zvonika
Serragli, Talijani, djed od Iva Vojnovića. Drogerija i tabak.
Bibica, zlatar (Hrvat), poslije Krečak. (Hrvat)
Domo Tedeschi, brijač, Korčulanin. Jesu li tada bili još Talijani? Naracci, Talijan.
Mato Jarak, Hrvat, naravno papučar, poslije M. Kralj, Hrvat.
Katičić Pero, Hrvat, pastičerija, Galjuf, Hrvat, Kafana Soko.
Dimitrije Bubalo, Srbin, manufaktura.
Kafana Pulastar (pjetlić), Brangjolica. (Hrvat, na grobu na Boninovu mu piše Pulastar!
Braća Berberović (Srbi, inače često hrvatsko i bošnjačko prezime, Gojko Berberović bio poznati socijalist)
Prije Jan i (vjerojatno Židov), kinkalerija. (trgovina šivaće opreme, u Bugarskoj ostao taj naziv)
Šarić (srbofil) farmacija.
Đurašić, pastičerija, Hrvat.
Krasovac (Hrvat) orlogjist.
N. Ucović (Hrvat), banka, zlatar, poslije Linardović, Hrvat.
Gjivović, zlatar (Hrvat ili srbofil), poslije Jelich Božo, talijanofil iz Mlina.
Kalogjera, brijač, Hrvat.
Luko Bogdan, crevljar, tj. postolar, Hrvat, prije Kukica. (Hrvat)
Marassi (talijanizirani Hrvati?, danas prezime u Zagrebu), sarto nazionale.
Kelaz, valjda Kelez, Ivo, kinkalerija i vetrami. (staklarija?)
Spaventi, Talijanka, capellaio – šeširi.
Delalija, Zlatar, Hrvat.
Marko Mitrović, Hrvat?
Caffe ala Posta, Miloslavić, Hrvat.
Bogdanović Napoleon (!), crevljar, Hrvat, Tolentino dodaje socialista.
Knaus, krojač, Padova, barbijer, Hrvat, Capaul, slastičar, (jesu li Česi?), Primorac, orlogjist, Hrvat.
Delotenzi, barbir jer. Talijane, jesu li zapravo De Lorenzo, kao čuveni hrvatski poliglot Roberto?
Mico Zuanić, (Hrvati, jesu li starinom Židovi?) Spalatrin (Spalatin?) crevljar.
Srincich, gvožđarija, mislim da su Slovenci unatoč talijanskoj ortografiji.
Tabak tj. duhan, Regio (talijanizorano?) kasnije Hrvati.
Aleksandar Kiri (Alexander Kyri), sarto nazionale. Danas Hrvati, vjerojatno bili Česi.
Komu se hoće neka zbraja, ili gleda koji su iz Dalmacije, Hercegovine, Župe, Grada i okolice, tko ima dokolice neka broji butigan u prošle dane.