Svaka nova regulativa povećava troškove proizvodnje, otežava pristup tržištu i time poskupljuje prehrambene proizvode
Prema izvješću o stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu (State of Food Security and Nutrition in the World, SOFI) koje je u srpnju 2024. objavilo pet specijaliziranih agencija Ujedinjenih naroda, oko 733 milijuna ljudi suočilo se s glađu 2023. godine, što je jednako jednoj od jedanaest ljudi u svijetu i jednoj od pet u Africi suočenih glađu.
Godišnje izvješće, objavljeno 2024. godine u kontekstu ministarskog sastanka Radne skupine Globalnog saveza G20 protiv gladi i siromaštva (G20 Global Alliance against Hunger and Poverty Task Force) u Brazilu, upozorava da svijet znatno zaostaje za postizanjem Cilja održivog razvoja (SDG), Nulta glad (Zero Hunger), do 2030. godine. Izvješće pokazuje da je svijet vraćen 15 godina unatrag, s razinama pothranjenosti usporedivim s onima u razdoblju 2008-2009. godine.
Unatoč određenom napretku u određenim područjima kao što su zaostajanje u rastu i isključivo dojenje, alarmantan broj ljudi i dalje se suočava s nesigurnošću hrane i pothranjenošću jer su globalne razine gladi iste tri uzastopne godine, s između 713 i 757 milijuna ljudi pothranjenih u 2023. — otprilike 152 milijuna više nego 2019. kada se uzme u obzir srednji raspon (733 milijuna).
Spremite hranu dok još možete…
Michael Snyder, neovisan novinar koji je između ostalog, specijaliziran za hranu, također je još 2023. u svojem tekstu pod naslovom „Spremite hranu dok još možete, jer 2,4 milijarde ljudi već nema dovoljno hrane dok se ova nova globalna glad ubrzava” (objavljenom 16. 7. 2023.) upozorio javnost na nedostatak hrane i suočavanje sve većeg broja ljudi s glađu.
„Globalne zalihe hrane samo su sve manje, a globalna glad porasla je na izuzetno alarmantne razine. Ljudi na drugom kraju svijeta doslovno umiru od gladi dok pišem ovaj članak, ali većinu nas u zapadnom svijetu jednostavno nije briga za milijune koji duboko pate jer glavni mediji rijetko govore o onome što se događa. Ali istina je da i mi osjećamo utjecaj ove globalne krize hrane.”
„Kao što sam više puta upozoravao svoje čitatelje,” piše Snyder, „primarni način na koji bi se ova kriza manifestirala u bogatim zemljama u ranim fazama bila bi kroz više cijene hrane, a to je upravo ono čemu svjedočimo. U petak sam otišao u trgovinu i na vrećici čipsa koju sam nekoć mogao kupiti na akciji za 99 centi sada je ‘utisnuta’ redovna cijena od 5,99 (US dolara).
„Po dućanu je bilo toliko proizvoda da sam odbio kupiti jer sam mislio da su jednostavno postali preskupi, ali te se cijene ne vraćaju na svoje. Inflacija hrane je tu da ostane, a cijeli planet će zbog toga patiti,” napisao je Snyder.
Nažalost, većina ljudi jednostavno ne može shvatiti što se događa na planetarnoj razini.
Kao što je glavni britanski izvor vijesti ‘The Guardian’ nedavno primijetio, suočavamo se istovremeno s „propašću okoliša i neuspjehom prehrambenog sustava…”: „Suočavamo se s epohalnom, nezamislivom perspektivom: da se možda dvije najveće egzistencijalne prijetnje – slom okoliša i neuspjeh prehrambenog sustava – spajaju, dok jedna pokreće drugu.”
Skok cijena hrane
Prije desetak godina neki su stručnjaci optimistično govorili o potpunom iskorijenjenju globalne gladi.
U lipnju 2024. ‘Carbon Brief’ objavio je članak o rastu cijena hrane i čitateljima predstavio mišljenja pojedinih stručnjaka o uzrocima rasta cijena hrane: „Skok cijena hrane dospio je na naslovnice diljem svijeta ove godine, od jaja u SAD-u do povrća u Indiji.
Indeks cijena hrane UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) polako raste u posljednjih šest mjeseci nakon pada tijekom većeg dijela 2023.
Potom autorica teksta Giuliana Viglione navodi sljedeće: „Na primjer, cijena koncentrata soka od naranče u SAD-u bila je 42 posto viša u travnju nego prije godinu dana, dok je cijena svježeg soka od naranče u Velikoj Britaniji porasla 25 posto tijekom prošle godine. U Grčkoj je cijena maslinovog ulja porasla za gotovo 30 posto u odnosu na 2023. i više od 63 posto u travnju ove (2024.) godine.
Nijedan pojedinačni faktor sam po sebi ne može objasniti rastuće cijene.
Ali geopolitički sukobi, ekstremne vremenske prilike, visoki ulazni troškovi i povećana potražnja igraju važnu ulogu.”
‘Carbon Brief’ je upitao niz znanstvenika i političkih stručnjaka iz cijelog svijeta što misle koji su najveći čimbenici koji pokreću skok globalnih cijena hrane.
Citati
Čitateljima Hrvatskog fokusa predstavljam samo ogledne citate, a odgovore svih stručnjaka možete u cijelosti pročitati u izvornom tekstu koji je objavio ‘Carbon Brief’:
Profesorica Elizabeth Robinson (London School of Economics and Political Science) : „Iako se može tvrditi da prehrambene krize nisu primarno uzrokovane klimom ili vremenom, skokovi cijena hrane često su posljedica kombinacije povezanih vremenskim i ne-vremenskim čimbenicima.”
Levi Sucre (Mesoamerican Alliance of Peoples and Forests): „Pretjerano iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta i intenzivna uporaba agrokemikalija doveli su do rastuće potrebe za gnojivima za održavanje proizvodnje, što dodatno povećava troškove proizvodnje.”
Dr. Álvaro Lario (predsjednik ‘International Fund for Agricultural Development’): „Većina tržišta prehrambenih roba predstavlja stabilne izglede za 2024.-2025., što bi trebalo pomoći u obuzdavanju cijena za potrošače. Međutim… mnogi čimbenici mogu preokrenuti osjetljivu ravnotežu potražnje i ponude.”
Siraj Hussain (World Food Programme Trust for India): „Za dugoročnu i stabilnu sigurnost hrane, prinos se mora povećati, a gubici hrane moraju se smanjiti.”
Profesor Andrew Challinor (University of Leeds, UK): „Jednostavno rečeno, klimatske promjene nas počinju nadmašivati jer su u interakciji s našim složenim međusobno povezanim ekonomskim i prehrambenim sustavima.”
Dr. Rob Vos (International Food Policy Research Institute, IFPRI): „Cijene hrane na svjetskim tržištima najosjetljivije su na vremenske uvjete i poremećaje opskrbe u zemljama vodećih, velikih proizvođača.”
Profesor Alan Matthews (University of Dublin Trinity College): „Brzi oporavak potrošačke potražnje nakon poremećaja uzrokovanih mjerama za suzbijanje pandemije Covid-19, ekstremnih vremenskih prilika, izbijanja bolesti kod životinja i skučenih globalnih tržišta, svemu tome dalo je doprinos.”
Xiomara J. Paredes (izvršna direktorica „The Latin American and Caribbean Network of Fair Trade Small Producers and Workers): „Ukratko, svaki put kada se donese nova regulativa, ona povećava troškove proizvodnje, otežava pristup tržištu i time poskupljuje prehrambene proizvode.”
Dr. Manuel Otero (generalni direktor ‘Inter-American Institute for Cooperation on Agriculture’): „Cijene hrane doživjele su značajan porast zbog raznih međusobno povezanih ekonomskih, društvenih, ekoloških i političkih uzroka.”
Dr. Shouro Dasgupta (Grantham Research Institute, LSE): „Konflikti su jedan od glavnih razloga koji stoje iza cjenovnih šokova… Mnogi od tih događaja također su poremetili opskrbne lance i infrastrukturu.”
Izvor:
- WHO / World Health Organization: Hunger numbers stubbornly high for three consecutive years as global crises deepen: UN report, 24. 7. 2024.; www.who.int/news/
- Michael Snyder: „Store Food While You Still Can, Because 2.4 Billion People Already Do Not Have Enough Food As This New Global Famine Accelerates,” The Economic Collapse Blog, 16. 7. 2023.
- Giuliana Viglione: „EXPERTS: What is causing food prices to spike around the world?” – Carbon Brief, 19. 6. 2024.; www.carbonbrief.org
