U Zagrebu u 90. godini umro slavni hrvatski skladatelj, dirigent, aranžer, pijanist, tekstopisac, libretist i producent
U Zagrebu u 90. godini umro slavni hrvatski skladatelj, dirigent, aranžer, pijanist, tekstopisac, libretist i producent. Otišao je umjetnik čija je glazba dirala, uveseljavala i ostajala, priopćili su iz Hrvatskog društva skladatelja.
Svojim talentom, marljivošću, predanošću poslu i visokom razinom profesionalnosti ostavio je trag u cijelom svijetu i dotaknuo srca publike najrazličitijih glazbenih afiniteta. Glazbom je predstavljao Hrvatsku u svijetu, dosezima postao uzor novim generacijama skladatelja koje ga iznimno poštuju, podržavao je rad kolega i bio redoviti gost na svim važnim koncertima, a slobodno je vrijeme odmalena provodio u različitim sportovima. Pohađao je privatnu glazbenu školu skladatelja i pedagoga Rudolfa Matza, završio Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, kompoziciju usavršavao u Parizu, a diplomirao je arhitekturu.
Glazba je Kabilju bila životni poziv, ne samo profesija. Cijeli je život bio slobodni umjetnik. Bio je visoko obrazovan, naizgled ozbiljan i suzdržan, spreman za šalu, humor, ali i veliki emotivac. Obitelj mu je bila temelj i podrška, kako na privatnom, tako i na profesionalnom planu. Sin Ilan aranžirao je i producirao njegovu glazbu, kći Daniela napisala je tekstove za mnoge skladbe, a supruga Katja prepisivala je note.
Kralj hrvatskog mjuzikla
Bio je zasigurno najsvestraniji hrvatski skladatelj međunarodne reputacije, a tijekom iznimno uspješne karijere skladao je glazbu za kazalište, film, TV produkciju, zabavne melodije, šansone, orkestralna, komorna i solistička djela, glazbu za djecu i primijenjenu glazbu. Njegovu glazbu izvodili su i snimali orkestri diljem svijeta, a dirigirao im je u Londonu (Pinewood i Twickenham), Los Angelesu, Parizu, Barceloni, Tokiju, a najviše u Zagrebu i Ljubljani.
Ostavio neizbrisiv trag
Na hrvatskoj je glazbenoj sceni ostavio neizbrisiv trag glazbom brojnih mjuzikala, zbog čega je u tisku prozvan „kraljem hrvatskog mjuzikla“. Kultni mjuzikl Jalta, Jalta od praizvedbe 1971. godine u Zagrebu izveden je više od 1500 puta u interpretaciji različitih kazališta i njihovih ansambala, a preveden je i na njemački, talijanski i norveški jezik. Velik uspjeh imali su i drugi mjuzikli Velika trka (1969.), Dlakav život (1976.), Crveni otok (1981.), Vjenčani list (1986.), Car Franjo Josip u Zagrebu (1989.), Kralj je gol (1994.) i Tko pjeva, zlo ne misli (1998.) koje je realizirao najčešće u suradnji s Milanom Grgićem, Vladom Štefančićem i Dragom Britvićem.
Brojni su poznati hrvatski pjevači osvajali nagrade interpretirajući njegove skladbe: Radojka Šverko, Ivo Robić, Tereza Kesovija, Vice Vukov, Krunoslav Kićo Slabinac, Betty Jurković, Ana Štefok, Miro Ungar i drugi.
